Hrvatska
Tado Jurić: BiH će pasti ispod 2 milijuna stanovnika, ljudi iseljavaju
U vrijeme pandemije koronavirusa, snažne migracije su privremeno zaustavljene. Gotovo čitava Jugoistočna Europa ima problem s iseljavanjem, a političke elite te probleme uporno ignoriraju.
Prof. dr. Tado Jurić već godinama sustavno i analitički upozorava na iseljavanje Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U intervju za Buku, Jurić je za Bosnu i Hercegovinu iznieo crne prognoze – Bosna i Hercegovina će pasti ispod dva milijuna stanovnika.
“Prema podacima Agencije za Statistiku Bosne i Hercegovine iz 2018. godine u BiH ima samo 2,7 milijuna stanovnika. Vrlo jednostavni matematički račun pokazuje da će uz postojeći prirodni pad i iseljavanje stanovništvo BIH već za sljedećih 5 godina pasti na ispod dva milijuna stanovnika. Ukupna starost te populacije će u određenim dijelovima zemlje biti iznad 50 godina”, ističe Jurić te dodaje kako će Republika Hrvatska po trenutnim trendovima već za 10 godina pasti ispod tri i pol milijuna stanovnika.
“BiH će se na proljeće naći doslovno u slobodnom padu. Naime, izvješće Svjetske banke Doing business pokazalo je da je BiH napustilo preko 180.000 tisuća građana samo prošle godine. A što nas čeka kada Njemačka na proljeće otvori granice, mislim da je najispravnija riječ – evakuacija”, pojašnjava Jurić te dodaje da je osnovni problem postojećih trendova iseljavanja je što se iseljeni građani iz BiH u Njemačkoj osjećaju znatno bolje nego u vlastitoj domovini. Sukladno tome oni su i najbolji agenti „daljnjeg iseljavanja“.
“Najveći problem hrvatskog društva danas nije demografija, nego nepovjerenje građana u sustav koji onemogućava egzistenciju i prosperitet za svakog hrvatskog građana. Isto se odnosi i na građane i narode BiH. Odlazak iz Hrvatske rezultat je bijega pojedinca od selektivnih kriterija, političkog napredovanja, straha za vlastiti život i nemogućnosti života od vlastitog rada i postignutih stručnih kompetencija. U tom smislu postojeći se sustav hrani korupcijom koja omogućava vrlo malom broju pojedinaca da uživaju u blagodatima države i institucija koju su skrojili po svojoj volji. Političkim elitama naprosto nije svrha i cilj djelovanja opstanak naroda i kulture. Nego očuvanje vlastitih privilegija, moći i bogatstva u društvu koje su skrojili po svome. Tu nema mjesta za druge. Zato ljudi odlaze. Odlaze zbog ponižavanja od takvih i njihovih podlaoslužnika na lokalnim i nacionalnim razinama. Odlaze zbog vlastitog moralnog integriteta. Jer čovjek je biće koje će trpjeti nestašicu i oskudicu, ali neće trpjeti ugnjetavanje”, objasnio je Jurić neke od razloga zašto Hrvati odlaze iz svoje domovine.
Hrvatsko stanovništvo desetkovano iseljavanjem
“Koliko je hrvatsko stanovništvo desetkovano iseljavanjem najbolje pokazuje činjenica da je na Lokalnim izborima održanim 15. studenog najmanja izlaznost u cijeloj BiH bila navodno upravo u hrvatskim krajevima: Usora (20,39 posto), Domaljevac – Šamac (23,44 posto), Livno (24,21 posto), Orašje (24,48 posto), Široki Brijeg (24,6 posto), Grude (26,36 posto) i Posušje (27,56 posto)”, istaknuo je Jurić te dodao da je prava istina da je izlaznost bila kao i u drugim krajevima BiH na razini od oko 45%, međutim zbog zastarjelog popisa stanovništva iz 2013. nastala je ova diskrepancija u rezultatima. Naime, hrvatsko stanovništvo je iselilo, ali se nije odjavilo.
Na razini cijele BiH je ova tvrdnja uočljiva, naime broj birača je navodno 3.283.380, dok BiH danas nema ni toliko stanovnika – ima ih 2,7 milijuna po procjeni Doing Bussines (2019.), dok službena statistika iz 2013. govori o 3.531.159 stanovnika. Daljnji dokaz ovoj tvrdnji je da je broj nezaposlenih smanjen sa 311.000 na 185.000 u samo pet godina, dok broj zaposlenih nije porastao, što je očito zbog iseljavanja – vrlo slično kao i u Hrvatskoj. Po svim našim uvidima, u BiH ne živi više od 400.000 tisuća Hrvata”, zaključio je Jurić.
R.P
Foto: Tado Jurić / facebook.com
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
