Hrvatska
Tado Jurić: BiH će pasti ispod 2 milijuna stanovnika, ljudi iseljavaju
U vrijeme pandemije koronavirusa, snažne migracije su privremeno zaustavljene. Gotovo čitava Jugoistočna Europa ima problem s iseljavanjem, a političke elite te probleme uporno ignoriraju.
Prof. dr. Tado Jurić već godinama sustavno i analitički upozorava na iseljavanje Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U intervju za Buku, Jurić je za Bosnu i Hercegovinu iznieo crne prognoze – Bosna i Hercegovina će pasti ispod dva milijuna stanovnika.
“Prema podacima Agencije za Statistiku Bosne i Hercegovine iz 2018. godine u BiH ima samo 2,7 milijuna stanovnika. Vrlo jednostavni matematički račun pokazuje da će uz postojeći prirodni pad i iseljavanje stanovništvo BIH već za sljedećih 5 godina pasti na ispod dva milijuna stanovnika. Ukupna starost te populacije će u određenim dijelovima zemlje biti iznad 50 godina”, ističe Jurić te dodaje kako će Republika Hrvatska po trenutnim trendovima već za 10 godina pasti ispod tri i pol milijuna stanovnika.
“BiH će se na proljeće naći doslovno u slobodnom padu. Naime, izvješće Svjetske banke Doing business pokazalo je da je BiH napustilo preko 180.000 tisuća građana samo prošle godine. A što nas čeka kada Njemačka na proljeće otvori granice, mislim da je najispravnija riječ – evakuacija”, pojašnjava Jurić te dodaje da je osnovni problem postojećih trendova iseljavanja je što se iseljeni građani iz BiH u Njemačkoj osjećaju znatno bolje nego u vlastitoj domovini. Sukladno tome oni su i najbolji agenti „daljnjeg iseljavanja“.
“Najveći problem hrvatskog društva danas nije demografija, nego nepovjerenje građana u sustav koji onemogućava egzistenciju i prosperitet za svakog hrvatskog građana. Isto se odnosi i na građane i narode BiH. Odlazak iz Hrvatske rezultat je bijega pojedinca od selektivnih kriterija, političkog napredovanja, straha za vlastiti život i nemogućnosti života od vlastitog rada i postignutih stručnih kompetencija. U tom smislu postojeći se sustav hrani korupcijom koja omogućava vrlo malom broju pojedinaca da uživaju u blagodatima države i institucija koju su skrojili po svojoj volji. Političkim elitama naprosto nije svrha i cilj djelovanja opstanak naroda i kulture. Nego očuvanje vlastitih privilegija, moći i bogatstva u društvu koje su skrojili po svome. Tu nema mjesta za druge. Zato ljudi odlaze. Odlaze zbog ponižavanja od takvih i njihovih podlaoslužnika na lokalnim i nacionalnim razinama. Odlaze zbog vlastitog moralnog integriteta. Jer čovjek je biće koje će trpjeti nestašicu i oskudicu, ali neće trpjeti ugnjetavanje”, objasnio je Jurić neke od razloga zašto Hrvati odlaze iz svoje domovine.
Hrvatsko stanovništvo desetkovano iseljavanjem
“Koliko je hrvatsko stanovništvo desetkovano iseljavanjem najbolje pokazuje činjenica da je na Lokalnim izborima održanim 15. studenog najmanja izlaznost u cijeloj BiH bila navodno upravo u hrvatskim krajevima: Usora (20,39 posto), Domaljevac – Šamac (23,44 posto), Livno (24,21 posto), Orašje (24,48 posto), Široki Brijeg (24,6 posto), Grude (26,36 posto) i Posušje (27,56 posto)”, istaknuo je Jurić te dodao da je prava istina da je izlaznost bila kao i u drugim krajevima BiH na razini od oko 45%, međutim zbog zastarjelog popisa stanovništva iz 2013. nastala je ova diskrepancija u rezultatima. Naime, hrvatsko stanovništvo je iselilo, ali se nije odjavilo.
Na razini cijele BiH je ova tvrdnja uočljiva, naime broj birača je navodno 3.283.380, dok BiH danas nema ni toliko stanovnika – ima ih 2,7 milijuna po procjeni Doing Bussines (2019.), dok službena statistika iz 2013. govori o 3.531.159 stanovnika. Daljnji dokaz ovoj tvrdnji je da je broj nezaposlenih smanjen sa 311.000 na 185.000 u samo pet godina, dok broj zaposlenih nije porastao, što je očito zbog iseljavanja – vrlo slično kao i u Hrvatskoj. Po svim našim uvidima, u BiH ne živi više od 400.000 tisuća Hrvata”, zaključio je Jurić.
R.P
Foto: Tado Jurić / facebook.com
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
