Svijet
SWE objavio dugoročnu prognozu za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas sve čeka
Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.
Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.
Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.
Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.
Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.
Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.
SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.
Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.
Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.
Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.
SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.
Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.
Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.
Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima.
Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.
Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
