FIinska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, stoji u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, objavljenom danas.

Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7.7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je usred humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1.7, piše HINA, a prenosi Index.hr.

Ovo je deset najsretnijih zemalja na svijetu.

Finska
Danska
Island
Švedska
Izrael
Nizozemska
Norveška
Luksemburg
Švicarska
Australija

Hrvatska je zauzela 63. mjesto, između Bahreina i Grčke te ispred Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 65. mjestu. Austrija se u ovom istraživanju nalazi na 14. mjestu.

Slovenija je na 21. mjestu, između Velike Britanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nešto lošije je Kosovo koje se nalazi na 29. mjestu. Srbija je na 37. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 75. mjestu, između Kirgistana i Mongolije.

Italija je na 41. mjestu, odmah iznad Gvatemale i Nikaragve. Mađarska je na 56., Sjeverna Makedonija na 84. mjestu.

Prvi put nakon više od 10 godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto.

U prvih 20 ušli su Kostarika i Kuvajt, koji su zauzeli dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.

“Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika”, stoji u izvješću.

Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast.

Godišnje izvješće o indeksu sreće u svijetu pokrenuto je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju.

Od stanovnika 143 zemlje i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.

U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.

Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice, Sjedinjenim Državama gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, dodaje De Paola.

Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je “finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije”.

U godišnjem se izvješću ističe i snažniji osjećaj sreće među mlađim generacijama nego među starijima u većini regija i zemalja. Indeks sreće znatno je pao od 2006. do 2010. među osobama mlađim od 30 godina koje žive u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu i sada je niži nego među starijim ljudima u istim područjima.

No istodobno je porastao u svim dobnim skupinama u zemljama istočne Europe. Slovenija, Češka i Litva su među 20 prvih zemalja. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu osim u Europi, što autori izvješća smatraju “zabrinjavajućim”.