Zanimljivosti
Svjetski dan kravate – prepoznatljivog hrvatskog simbola
Danas se obilježava Svjetski dan kravate u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Kao izvorni hrvatski proizvod kravata se raširila Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.
Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Ovaj je „modni“ detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate.
Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu. Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja.
U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva. Kravata kao modni dodatak pogotovo uzima maha nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u. Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklopedije smatraju kako je prva „službena“ uporaba kravate zabilježena 1656. godine.
Pero Bačić I troplet mostar
Foto: academia-cravatica.hr
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
