Austrija
Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu
Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.
Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.
Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.
Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.
Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.
Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).
Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.
Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.
Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.
Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.
Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.
Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
Austrija
Žena i muškarac osvojili dobitak na lutriji, no zbog “socijalne pomoći” neće dobiti puni dobitak
Žena i muškarac osvojili su oko 105.000 eura s instant srećkom. No, zatim su napravili ključnu pogrešku.
Par iz švicarskog kantona Jura – žena i muškarac – redovito su sudjelovali u različitim igrama švicarske lutrije Loterie Romande (Loro). Tako su i u ožujku prošle godine zajedno kupili nekoliko srećki igre Carton u blizini Delsberga. Nakon toga su sjeli u kafić i počeli strugati listiće.
Uslijedilo je veliko iznenađenje – jedna od srećki donijela im je glavnu nagradu od 100.000 švicarskih franaka, što je otprilike 105.000 eura. “Oboje smo drhtali od uzbuđenja”, izjavili su za list Le Quotidien Jurassien. Dogovorili su se da će muškarac na poleđinu listića upisati svoje ime i podatke o bankovnom računu kako bi ga Loro mogao validirati. Nakon isplate planirali su novac podijeliti na pola.
Kobna pogreška
No, do toga nije došlo. Lutrija je provjerila dobitnika i otkrila da muškarac od 2019. godine prima socijalnu pomoć. Prema vlastitim riječima, dugovao je otprilike 90.000 eura sustavu socijalne skrbi. A prema važećim propisima, država ima pravo prvo naplatiti svoja potraživanja iz takvih dobitaka. Ovo su ranije dogovorili Loro i skrbnik muškarca iz jurasske hitne službe Kesb, poznate i kao Apea.
Muškarac priznaje da ne može zadržati novac, ali mu je žao svoje partnerice u igri, koja sada također ostaje praznih ruku. Naime, prema pravilima lutrije, odlučujuće je čije je ime zapisano na dobitnom listiću – da su oboje napisali svoja imena, samo bi muškarčev dio bio zadržan, dok bi žena dobila svoju polovicu.
