Austrija
Suđenje muškarcu nakon divljanja u Linzu: Oteo automobil, ranio ženu, zabio se u policiju, prijetio puškom …
42-godišnjak koji je izbo svoju suprugu u Linzu, oborio dva policajca dok je pokušavao pobjeći i ukrao nekoliko automobila, smješten je u odgovarajući terapeutski centar. Zbog psihičke bolesti muškarac nije kriv, ali je opasan, rekla je državna tužiteljica.
Prema poroti, da je bio uračunljiv, počinio bi tri pokušaja ubojstva, pet teških pljački, nekoliko opasnih prijetnji i kršenja zakona o oružju.
Prema psihijatrijskom nalazu Heidi Kastner, muškarac nije uračunljiv i još uvijek je opasan jer: “Nitko ne zna što mu se događa u glavi.” On čuje glasove i nema inhibicija oko toga što mu rade. Strahuje se da će počiniti daljnja djela, uključujući i ubojstva, protiv neumiješanih osoba.
Iračanin od prošlog tjedna stoji pred porotom u Linzu. Državno tužiteljstvo zatražilo je da bude smješten u forenzički terapeutski centar. Konačna odluka ostaje na poroti, od koje se očekuje da će donijeti svoju presudu tijekom dana. Kastner je svoje izvješće predstavila u četvrtak. “Daleko smo od značajnog uspjeha u liječenju”, ne vidi alternativu zatvorenoj psihijatrijskoj ustanovi.
Priča dotične osobe – budući da nije uračunljiv, ne navodi se kao optuženik – uglavnom je nejasna, ali je vjerojatno bila vrlo dramatična: kao Jezid, očito je sa svojom obitelji pobjegao iz Iraka preko Turske prema Austriji. Prema njegovim riječima, supruga i djeca – koliko ih je nejasno – utopili su se u Sredozemnom moru. U Austriji se više puta liječio jer je bio u depresiji.
S novom partnericom ima dvoje djece, ali je izgubio kontakt – vjerojatno i zato što je više puta privlačio pažnju svojom agresivnošću i opijanjem. Izgubio je i status korisnika supsidijarne zaštite. Jednom je bio u psihijatrijskoj bolnici nakon što se pobunio na željezničkoj stanici u Linzu i skočio u fontanu. I u novoj vezi – sa žrtvom zločina za koji mu se sudi – bio je agresivan i izrazito ljubomoran. Prema Kastneru, njegova ljubomora postala je “obmana”, “a to je bolest”.
Ispitivanje dotične osobe bilo je “moguće samo u ograničenoj mjeri jer nije bila u mogućnosti voditi uredan razgovor”. Dao je potpuno zbunjujuće podatke. Na temelju “salate riječi” koju je izgovorio i njegovih halucinacija, dijagnosticirana mu je shizofrenija. Postoji i disocijativni poremećaj – to jest “potpuni gubitak sjećanja na ono što se dogodilo prije”. Više ne zna ima li djece – iako je godinama žalio za smrću svoje djece u Mediteranu. Prema Kastneru, to može biti potaknuto tragičnim iskustvima. Liječenje dugo nije davalo rezultate, a danas je, unatoč osam mjeseci liječenja, još uvijek abnormalan.
Kastner pretpostavlja da je bolest u vrijeme zločina već bila “u punom jeku”. “Također je sasvim moguće da su neka djela izvršena po nalogu haluciniranih ljudi.” Što se prognoze tiče, za očekivati je da bi on i u budućnosti mogao činiti teška kaznena djela.
Iračanin je teško ozlijedio suprugu nožem rano ujutro 9. siječnja 2023. Njegova jedanaestogodišnja pokćerka intervenirala je i možda spasila majčin život. Tada je navodno prijetio da će ubiti jednog od ženinih kolega. Nešto prije podneva – za njim je već bila velika potraga – automobilom se zabio u policijsku kontrolnu točku, tvrdi tužiteljstvo. Policajka i njezin kolega teško su ozlijeđeni.
Tada je navodno zgrabio automatsku pušku onesviještenog policajca i uperio je u policajku i nekoliko sudionika u prometu dok nije uspio oteti automobil. Nakon nekoliko stotina metara skrivio je nesreću i ponovno pokušao oružjem oteti automobil, ali ga je policija konačno svladala.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
