Austrija
Suđenje muškarcu nakon divljanja u Linzu: Oteo automobil, ranio ženu, zabio se u policiju, prijetio puškom …
42-godišnjak koji je izbo svoju suprugu u Linzu, oborio dva policajca dok je pokušavao pobjeći i ukrao nekoliko automobila, smješten je u odgovarajući terapeutski centar. Zbog psihičke bolesti muškarac nije kriv, ali je opasan, rekla je državna tužiteljica.
Prema poroti, da je bio uračunljiv, počinio bi tri pokušaja ubojstva, pet teških pljački, nekoliko opasnih prijetnji i kršenja zakona o oružju.
Prema psihijatrijskom nalazu Heidi Kastner, muškarac nije uračunljiv i još uvijek je opasan jer: “Nitko ne zna što mu se događa u glavi.” On čuje glasove i nema inhibicija oko toga što mu rade. Strahuje se da će počiniti daljnja djela, uključujući i ubojstva, protiv neumiješanih osoba.
Iračanin od prošlog tjedna stoji pred porotom u Linzu. Državno tužiteljstvo zatražilo je da bude smješten u forenzički terapeutski centar. Konačna odluka ostaje na poroti, od koje se očekuje da će donijeti svoju presudu tijekom dana. Kastner je svoje izvješće predstavila u četvrtak. “Daleko smo od značajnog uspjeha u liječenju”, ne vidi alternativu zatvorenoj psihijatrijskoj ustanovi.
Priča dotične osobe – budući da nije uračunljiv, ne navodi se kao optuženik – uglavnom je nejasna, ali je vjerojatno bila vrlo dramatična: kao Jezid, očito je sa svojom obitelji pobjegao iz Iraka preko Turske prema Austriji. Prema njegovim riječima, supruga i djeca – koliko ih je nejasno – utopili su se u Sredozemnom moru. U Austriji se više puta liječio jer je bio u depresiji.
S novom partnericom ima dvoje djece, ali je izgubio kontakt – vjerojatno i zato što je više puta privlačio pažnju svojom agresivnošću i opijanjem. Izgubio je i status korisnika supsidijarne zaštite. Jednom je bio u psihijatrijskoj bolnici nakon što se pobunio na željezničkoj stanici u Linzu i skočio u fontanu. I u novoj vezi – sa žrtvom zločina za koji mu se sudi – bio je agresivan i izrazito ljubomoran. Prema Kastneru, njegova ljubomora postala je “obmana”, “a to je bolest”.
Ispitivanje dotične osobe bilo je “moguće samo u ograničenoj mjeri jer nije bila u mogućnosti voditi uredan razgovor”. Dao je potpuno zbunjujuće podatke. Na temelju “salate riječi” koju je izgovorio i njegovih halucinacija, dijagnosticirana mu je shizofrenija. Postoji i disocijativni poremećaj – to jest “potpuni gubitak sjećanja na ono što se dogodilo prije”. Više ne zna ima li djece – iako je godinama žalio za smrću svoje djece u Mediteranu. Prema Kastneru, to može biti potaknuto tragičnim iskustvima. Liječenje dugo nije davalo rezultate, a danas je, unatoč osam mjeseci liječenja, još uvijek abnormalan.
Kastner pretpostavlja da je bolest u vrijeme zločina već bila “u punom jeku”. “Također je sasvim moguće da su neka djela izvršena po nalogu haluciniranih ljudi.” Što se prognoze tiče, za očekivati je da bi on i u budućnosti mogao činiti teška kaznena djela.
Iračanin je teško ozlijedio suprugu nožem rano ujutro 9. siječnja 2023. Njegova jedanaestogodišnja pokćerka intervenirala je i možda spasila majčin život. Tada je navodno prijetio da će ubiti jednog od ženinih kolega. Nešto prije podneva – za njim je već bila velika potraga – automobilom se zabio u policijsku kontrolnu točku, tvrdi tužiteljstvo. Policajka i njezin kolega teško su ozlijeđeni.
Tada je navodno zgrabio automatsku pušku onesviještenog policajca i uperio je u policajku i nekoliko sudionika u prometu dok nije uspio oteti automobil. Nakon nekoliko stotina metara skrivio je nesreću i ponovno pokušao oružjem oteti automobil, ali ga je policija konačno svladala.
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
