Ekonomija
Štrajkovi u maloprodaji kreću ovaj vikend; Propali pregovori sindikata u maloprodaji i poslodavaca
Runda trgovinskih pregovora u utorak također nije dovela do sporazuma. Sada će u sred božićne sezone krenuti štrajkovi upozorenja.
U utorak kasno navečer nakon KV pregovaračke runde za obrt, poslodavačka strana negodovala je. “Današnja runda KV-a pokazala je da je spremnost sindikata na štrajk očito veća od spremnosti na pregovore. Jako nam je žao zbog toga jer smo poduzeli veliki korak prema predstavnicima zaposlenika”, rekao je Rainer Trefelik, predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijska gospodarska komora (WKÖ). Očekivanja sindikata sa strane zaposlenika i ponuda poslodavaca bila su (pre)daleko.
Ponuda poslodavca: povećanje KV-a od 6 posto plus 1000 eura neoporezive uplate premije. Ili, kako izračunavaju trgovci: povećanje od 12,02 posto za početne plaće, povećanje od 10,74 posto za bruto plaću od 2.500 eura i povećanje od 10,05 posto za plaću od 3.000 eura. Sindikat je, pak, tek neznatno odstupio od svog zahtjeva i smanjio očekivanja na prosječno 9,92 posto, rečeno je. Zanimljivo: uključujući i jednokratnu isplatu, ponuda poslodavca bila bi povećanje od 12,02 posto, čak i više od 10,17 posto koliko traže sindikati.
“Stoga mi nedostaje ikakvo razumijevanje zašto su ljudi fiksirani na gledište pravednosti i odbijaju isplate bonusa od samog početka koje donose jasnu neto prednost za zaposlenike. Pogotovo sada, 1000 eura neto bilo bi dobrodošlo povećanje u njihovom božićnom proračunu za mnoge zaposlenike.” kaže Trefelik. Zahtjevi sindikata su “nepriuštivi za tvrtke u trenutnoj situaciji i daleko su od kreativnih rješenja koja su nužna s obzirom na teške uvjete”, rekao je predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijske gospodarske komore.
“Dugoročno gledano, povećanje veličine koje zahtijeva sindikat značilo bi da tvrtke više ne mogu priuštiti zaposlenike.”
Trefelik je također upozorio na “Pirovu pobjedu” za sindikate: “Takav uspjeh bio bi skupo kupljen i radost zbog njega bila bi samo kratkotrajna. Jer dugoročno gledano, porast veličine u kojoj sindikat zahtjevan značilo bi za tvrtke: “Ne možemo si to više interno priuštiti. Već postoji enorman porast stečajeva i zatvaranja u domaćoj maloprodaji. Rezultat bi bila daljnja zatvaranja i gubici radnih mjesta.”
Sindikat pak krivnju svaljuje na stranu poslodavca. “Poslodavci još uvijek nisu spremni predati ponudu koja je iznad tekuće stope inflacije od 9,2%. Prvi štrajkovi upozorenja sada će se održati diljem Austrije na odabranim lokacijama od 30. studenog do 3. prosinca”, rečeno je u utorak navečer. “S obzirom na visoka poskupljenja, povećanje plaće od šest posto uz jednokratnu isplatu je uvreda za zaposlenike od kojih neki više ne znaju kako financijski spojiti kraj s krajem.”
“Koliko su poslodavci daleko od realnosti života vlastitih zaposlenika, govori i to što poslodavci nisu prihvatili našu ponudu socijalno ocijenjene kvalifikacije koja bi dodatno povećala niže platne skupine”, rekla je pregovaračica GPA-a, Helga Fichtinger. Zahtjev sindikata je 9,4 posto plus fiksni iznos od 15 eura, “što znači prosječno povećanje plaće od 9,97 posto”. “Poslodavci su danas pokrenuli prvi val štrajka upozorenja. Podrška zaposlenika je velika i svakim danom je sve veća. Ponudili smo drugi datum pregovora za 5. ili 6. prosinca”, rekao je Martin Müllauer, predsjednik sektora trgovine u GPA.
Ekonomija
Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto
Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.
U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.
U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.
Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
