Ekonomija
Štrajkovi u maloprodaji kreću ovaj vikend; Propali pregovori sindikata u maloprodaji i poslodavaca
Runda trgovinskih pregovora u utorak također nije dovela do sporazuma. Sada će u sred božićne sezone krenuti štrajkovi upozorenja.
U utorak kasno navečer nakon KV pregovaračke runde za obrt, poslodavačka strana negodovala je. “Današnja runda KV-a pokazala je da je spremnost sindikata na štrajk očito veća od spremnosti na pregovore. Jako nam je žao zbog toga jer smo poduzeli veliki korak prema predstavnicima zaposlenika”, rekao je Rainer Trefelik, predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijska gospodarska komora (WKÖ). Očekivanja sindikata sa strane zaposlenika i ponuda poslodavaca bila su (pre)daleko.
Ponuda poslodavca: povećanje KV-a od 6 posto plus 1000 eura neoporezive uplate premije. Ili, kako izračunavaju trgovci: povećanje od 12,02 posto za početne plaće, povećanje od 10,74 posto za bruto plaću od 2.500 eura i povećanje od 10,05 posto za plaću od 3.000 eura. Sindikat je, pak, tek neznatno odstupio od svog zahtjeva i smanjio očekivanja na prosječno 9,92 posto, rečeno je. Zanimljivo: uključujući i jednokratnu isplatu, ponuda poslodavca bila bi povećanje od 12,02 posto, čak i više od 10,17 posto koliko traže sindikati.
“Stoga mi nedostaje ikakvo razumijevanje zašto su ljudi fiksirani na gledište pravednosti i odbijaju isplate bonusa od samog početka koje donose jasnu neto prednost za zaposlenike. Pogotovo sada, 1000 eura neto bilo bi dobrodošlo povećanje u njihovom božićnom proračunu za mnoge zaposlenike.” kaže Trefelik. Zahtjevi sindikata su “nepriuštivi za tvrtke u trenutnoj situaciji i daleko su od kreativnih rješenja koja su nužna s obzirom na teške uvjete”, rekao je predsjednik saveznog odjela za trgovinu Austrijske gospodarske komore.
“Dugoročno gledano, povećanje veličine koje zahtijeva sindikat značilo bi da tvrtke više ne mogu priuštiti zaposlenike.”
Trefelik je također upozorio na “Pirovu pobjedu” za sindikate: “Takav uspjeh bio bi skupo kupljen i radost zbog njega bila bi samo kratkotrajna. Jer dugoročno gledano, porast veličine u kojoj sindikat zahtjevan značilo bi za tvrtke: “Ne možemo si to više interno priuštiti. Već postoji enorman porast stečajeva i zatvaranja u domaćoj maloprodaji. Rezultat bi bila daljnja zatvaranja i gubici radnih mjesta.”
Sindikat pak krivnju svaljuje na stranu poslodavca. “Poslodavci još uvijek nisu spremni predati ponudu koja je iznad tekuće stope inflacije od 9,2%. Prvi štrajkovi upozorenja sada će se održati diljem Austrije na odabranim lokacijama od 30. studenog do 3. prosinca”, rečeno je u utorak navečer. “S obzirom na visoka poskupljenja, povećanje plaće od šest posto uz jednokratnu isplatu je uvreda za zaposlenike od kojih neki više ne znaju kako financijski spojiti kraj s krajem.”
“Koliko su poslodavci daleko od realnosti života vlastitih zaposlenika, govori i to što poslodavci nisu prihvatili našu ponudu socijalno ocijenjene kvalifikacije koja bi dodatno povećala niže platne skupine”, rekla je pregovaračica GPA-a, Helga Fichtinger. Zahtjev sindikata je 9,4 posto plus fiksni iznos od 15 eura, “što znači prosječno povećanje plaće od 9,97 posto”. “Poslodavci su danas pokrenuli prvi val štrajka upozorenja. Podrška zaposlenika je velika i svakim danom je sve veća. Ponudili smo drugi datum pregovora za 5. ili 6. prosinca”, rekao je Martin Müllauer, predsjednik sektora trgovine u GPA.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
