Austrija
Što je od danas sve otvoreno i dozvoljeno u Austriji?
Od danas, 7. prosinca, svoja vrata otvaraju trgovine, dio škola i vrtići, a dozvoljeno je manje ograničeno kretanje od 6 do 20 sati. KROATIV donosi na jednom mjestu sve mjere koje vrijede od ponedjeljka.
Nakon skoro tri tjedna lockdowna, sve vrste trgovina i uslužnih djelatnosti otvaraju svoja vrata kupcima uz određena ograničenja i epidemiološka pravila. Za kupce i zaposlenike vrijedi obaveza nošenja zaštitne maske te jedan kupac na deset kvadratnih metara. Zadržavanje u prolazima trgovačkih centara nije dozvoljeno. Tako će u bečkom Donauzentrumu zaštitari kontrolirati distancu među ljudima, a Vlada je najavila policijske kontrole prvih dana kako bi se izbjegle ogromne gužve u trgovinama.
U trgovinama će radno vrijeme biti produženo 8., 12. i 19. prosinca, a dodatne informacije o radnim vremenima možete pronaći u tekstu „Austrija: Trgovine će 8., 12. i 19. prosinca raditi duže“. Ministri apeliraju da se građani prvih dana suzdrže od odlaska u trgovine, no ipak se očekuje velika navala ljudi zbog velikih popusta. Trgovački lanci Billa i Merkur su odlučili zatvoriti veći dio svojih poslovnica u utorak.
Kod svih uslužnih djelatnosti, poput frizerskih salona i kozmetičara, zabranjena je prodaja i nuđenje hrane i pića. Otvorene su i biblioteke, muzeji, ali i klizališta.
Svi viši razredi osim maturanata ostaju do (najranije) Božića u modusu online nastave, a ostali razredi se vraćaju u školske klupe uz obavezno nošenje zaštitne maske od 10. godine. U slučajevima sumnje na zarazu odradit će se testovi grgljanjem.
Od 20 do 6 sati je na snazi noćno ograničeno kretanje, prema kojem se dom smije napustiti samo iz određenih razloga: npr. odlazak na posao, kupovina, kontakt s relevantnim osobama, odmor na svježem zraku. Preko dana je dozvoljeno posjetiti drugo kućanstvo, a dozvoljen je kontakt do šest odraslih uz šestero maloljetne djece.
Ugostiteljstvo i hotelijerstvo neće otvoriti prije 7. siječnja 2021. godine. Preuzimanje hrane je dozvoljeno od 6 do 19 sati, a dostava je moguća cijeli dan. Također, odluke od prije tri tjedna vrijede i dalje za staračke domove i domove za njegu, bolnice, događaje, kulturne ustanove, sport, turizam i sveučilišta.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – uniqueton | Unsplash
Austrija
U Austriji sve više super-radara, kazne pljušte na sve strane
Zamjena odnosno pretvorba i moderniziranje starih radarskih uređaja u tzv. “super radare” je u punom jeku. Prva bilanca je već poznata.
Sve više i više starih radarskih uređaja trenutačno se postupno zamjenjuje diljem države, uključujući Gornju Austriju. Novi sustavi su precizniji i imaju manju toleranciju mjerenja.
Do sada je već preinačeno gotovo svih 20 sustava u Gornjoj Austriji, a ove će godine biti zamijenjeno i nekoliko preostalih. “OÖN” je također nedavno izvijestio o “Super Radaru” i promjeni.
“Uređaji se mijenjaju iz tehničkih razloga”, doznaje “Heute” iz državnog odjela za promet policije u Gornjoj Austriji. Iako su stari uređaji bili precizni, novi su ipak precizniji i zato uhvate više prometnih prekršitelja. Problem su prometne ceste poput A1 kod Linza. Tamo ima mnogo traka i često se mijenjaju trake. “Uređaj tada mora moći odrediti na koje se vozilo posebno odnosi povećana brzina”, kažu stručnjaci iz pokrajine Gornje Austrije.
No radarski uređaji sve više bljeskaju ne samo na autocestama, već i u mnogim sredinama i gradovima. Uz trajno postavljene sustave, često su u uporabi pokretna radarska vozila. Ovi “tajni radari” uređaji hvataju vozače, a da oni to ne primijete.
Kazne pljušte na sve strane, a ponekad govorimo i o stotinama kazni u samo jednom danu.
Austrija
Austrija: Počinje testna faza za upozorenje mobitelima
Testna faza za sustav upozorenja koji šalje automatizirane poruke na mobitele u slučaju oluja, ekoloških katastrofa ili kriza počinje u Austriji u ponedjeljak. U listopadu će konačno biti u potpunosti predstavljen i sami model.
“AT-Alert” – automatska upozorenja o katastrofi ili kriznim situacijama mobitela u slučaju oluja, “prijetećih policijskih situacija” ili tehničkih opasnosti kao što su kemijske nesreće – sada je konačno pred vratima. Novi sustav upozoravanja stanovništva ući će u posljednju testnu fazu diljem Austrije od 9. rujna. Ako sljedećih tjedana sve bude glatko, “pravi rad” će započeti 5. listopada.
Međutim, testna faza ne znači da će se testna upozorenja slati diljem zemlje od 9. rujna. Umjesto toga, to bi se dogodilo samo u pojedinačnim zajednicama, okruzima ili područjima, objasnio je voditelj Centra za upravljanje krizama i katastrofama Elmar Rizzoli. Bez iznimke, svi koji su u testnom prostoru i imaju mobitel sa sobom bili bi obaviješteni. Građani u blizini granice također bi mogli dobiti upozorenja iz susjedne savezne države.
Tehnički napor za one koji su upozoreni je gotovo ravan nuli: jer novi “Cell Broadcast System”, koji, između ostalog, implementira EU direktivu, ne zahtijeva aplikaciju niti registraciju. Primanje takvih poruka jednostavno je potrebno aktivirati na mobitelu.
Upozorenja na katastrofe i krizne situacije izdaje ili Ministarstvo unutarnjih poslova ili državni centar za uzbunjivanje. Time se želi ubrzati protok informacija. Ewald Litschauer, tehnički voditelj odjela za vatrogastvo i civilnu zaštitu pokrajine Donja Austrija, ističe prednost da “nisu potrebne dodatne aplikacije na mobitelima i nije potrebna registracija stanovništva na bilo kojoj usluzi”.
Austrija
Radnik u Austriji radio 45 godina, a nije mogao u mirovinu
Nakon 45 godina rada, 60-godišnji vozač kamiona iz okruga Schärding želio je uzeti dobro zasluženu mirovinu teškim radom. Zaposlenik je bio zapanjen: osiguravajuće društvo odbilo je njegovu prijavu.
Da bi ostvarili pravo na mirovinu za težak rad, zaposleni moraju obavljati aktivnosti koje se prema uredbi smatraju posebno stresnim. To uključuje, na primjer, neredovan noćni rad ili redoviti rad u toplim ili hladnim uvjetima.
Muškarcima se fizički naporan rad smatra čak i ako sagore najmanje 2000 kalorija u osam sati rada. Tako je bilo i sa 60-godišnjakom: osim što je vozio kamion, često je morao dizati i nositi teške terete.
Ipak, njegov je zahtjev mirovinsko osiguravajuće društvo odbilo. Razlog: očito je odradio premalo mjeseci napornog rada.
AK Schärding je stoga podnio tužbu protiv odluke u njegovo ime – s uspjehom. Nakon opisa muškarca i vještačenja, sud je utvrdio da 60-godišnjak ispunjava sve potrebne uvjete.
“Koliko god je tužba koju smo dobili zadovoljavajuća za našeg člana, često moramo shvatiti da ovo nažalost nije izoliran slučaj,” objašnjava predsjednik AK Andreas Stangl. “To još jednom pokazuje da se teški radni propisi hitno moraju popraviti u interesu osiguranika.”
Radni pritisak, dugo radno vrijeme, nedostatak osoblja ili smjenski rad toliko bi opteretili sve više ljudi da ne bi izdržali do normalne dobi za mirovinu. “Mora im se olakšati odlazak u mirovinu nakon napornog rada”, kaže Stangl.
