Austrija
Što je dozvoljeno od utorka, koje su mjere protuzakonite?
KROATIV donosi na jednom mjestu detaljnija objašnjenja pitanja naših čitatelja o mjerama koje vrijede od 2. studenog – Bečki pravnik objasnio je koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne.
Iako su na prvi pogled posljednje objavljene mjere jasno definirane, ipak vrijedi objasniti mnoge od njih i pogledati jesu li neke od njih protuzakonite ili pak protuustavne.
Posljednje objavljenje mjere vrijede od 2. do 30. studenog dok noćna zabrana kretanja zasad vrijedi do 12. studenog. Prema Zakonu, zabrana kretanja može trajati samo deset dana, ali se može produžiti ako to zahtjeva trenutna situacija sa zaraženima. ‘Lockdown’ se mora prekinuti ako brojke zadovoljavaju, no pravni stručnjaci imaju razne interpretacije o tome do koje brojke se iste mogu smatrati dobrima.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je u jučerašnjem dnevniku ORF-a izjavio kako se zabrana kretanja planira produžiti najmanje još dva puta.
Posjeta životnom partneru ili obitelji i dalje dozvoljena
Kako bi bilo jasnije za naše čitatelje, vrijedi spomenuti kako noćna zabrana kretanja naspram one u proljeća ima mnogo izuzetaka, pa je tako itekako dozvoljeno poslije 20 sati posjetiti svog životnog partnera ili članove obitelji, što spada pod osnovne potrebe čovjeka. Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) je na posljednjoj konferenciji za medije potvrdio kako policija ne može zatražiti dokaze razloga kretanja od 20 do 6 sati, te da je dovoljno da je priča o razlozima izlaska vani uvjerljiva. No ako policajci primijete da je riječ o laži i da se krše mjere, imaju pravo podnijeti prijavu. Važno je spomenuti kako ponašanje kod kuće, na privatnom prostoru, država nikada ne može regulirati niti kontrolirati.
Škole ostaju otvorene – AHS, srednja škola, izvanredne škole i politehničke škole, dok se zatvaraju viši razredi, sveučilišta, više škole te pedagoške visoke škole, koje prelaze na tzv. ‘distance learning‘ način nastave. Nošenje maske među školarcima nije obavezno, nego je ostavljeno upravama škola da odluče za sebe. Nisu dozvoljeni školski događaji, nastava na otvorenom ili izleti pored škole ili u parku. Također je dozvoljeno da se u višim razredima dozvoli dolazak manje grupe učenika, budući da je pogotovo maturantima bitan kontakt sa svojim profesorima.
Apsolutno sve detalje o mjerama možete pronaći na stranicama Ministarstva za društvo, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača. Na hrvatskom sve odluke možete pronaći u našem jučerašnjem članku.
Koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne?
Bečki pravni stručnjak Florian Horn, kojeg smo više puta citirali, objasnio je na svom Twitter profilu kako su neki dijelovi novog pravilnika korona mjera protuzakoniti. Najveći problem po njemu stvaraju odluke o ograničenju izlaska te zabrana zabava u vrtovima, garažama, stajama ili šupama.
Pet iznimki zbog kojih građani Austrije između 20 i 6 sati smiju napustiti svoj dom su „toliko opsežne, da se čini da uopće ukidaju zabranu“. Jedna od iznimki je „boravak na otvorenom zbog fizičkog i psihičkog odmora“ – ova iznimka bi mogla biti protuustavna, budući da tekst uredbe ne pruža dovoljno konkretnih informacija o tome na što se točno misli.
Iako je na konferenciji za medije eksplicitno i jasno objašnjeno kako kontrole u privatnim prostorima poput stana ili kuće neće biti, Horn u tome vidi i problem. On smatra kako postoji mogućnosti takve interpretacije, prema kojoj je boravak za vrijeme noćne zabrane kretanja na tuđem privatnom prostoru zabranjen. To je prema Hornu protuzakonito i netko bi mogao prema ovome „podržati policijsku kontrolu“ na privatnom prostoru.
Također, problematična je i činjenica kako je cijela prodaja i uslužni sektor ostao otvoren, jer dosta dućana ima radno vrijeme i za vrijeme zabrane kretanja. Prema njemu nisu jasno definirani ni „događaji“ te zabrane zabava u vrtovima i garažama. Uredbom nije jasno koji broj ljudi odlučuje je li riječ o događaju ili ne. Prema posljednjem epidemiološkom zakonu, problem mogu biti samo „veći skupovi ljudi“, što „definitivno nije šest ljudi, niti privatno okupljanje od dvije ili tri osobe“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – roksana96 | Pixabay
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
