Austrija
Što je dozvoljeno od utorka, koje su mjere protuzakonite?
KROATIV donosi na jednom mjestu detaljnija objašnjenja pitanja naših čitatelja o mjerama koje vrijede od 2. studenog – Bečki pravnik objasnio je koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne.
Iako su na prvi pogled posljednje objavljene mjere jasno definirane, ipak vrijedi objasniti mnoge od njih i pogledati jesu li neke od njih protuzakonite ili pak protuustavne.
Posljednje objavljenje mjere vrijede od 2. do 30. studenog dok noćna zabrana kretanja zasad vrijedi do 12. studenog. Prema Zakonu, zabrana kretanja može trajati samo deset dana, ali se može produžiti ako to zahtjeva trenutna situacija sa zaraženima. ‘Lockdown’ se mora prekinuti ako brojke zadovoljavaju, no pravni stručnjaci imaju razne interpretacije o tome do koje brojke se iste mogu smatrati dobrima.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je u jučerašnjem dnevniku ORF-a izjavio kako se zabrana kretanja planira produžiti najmanje još dva puta.
Posjeta životnom partneru ili obitelji i dalje dozvoljena
Kako bi bilo jasnije za naše čitatelje, vrijedi spomenuti kako noćna zabrana kretanja naspram one u proljeća ima mnogo izuzetaka, pa je tako itekako dozvoljeno poslije 20 sati posjetiti svog životnog partnera ili članove obitelji, što spada pod osnovne potrebe čovjeka. Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) je na posljednjoj konferenciji za medije potvrdio kako policija ne može zatražiti dokaze razloga kretanja od 20 do 6 sati, te da je dovoljno da je priča o razlozima izlaska vani uvjerljiva. No ako policajci primijete da je riječ o laži i da se krše mjere, imaju pravo podnijeti prijavu. Važno je spomenuti kako ponašanje kod kuće, na privatnom prostoru, država nikada ne može regulirati niti kontrolirati.
Škole ostaju otvorene – AHS, srednja škola, izvanredne škole i politehničke škole, dok se zatvaraju viši razredi, sveučilišta, više škole te pedagoške visoke škole, koje prelaze na tzv. ‘distance learning‘ način nastave. Nošenje maske među školarcima nije obavezno, nego je ostavljeno upravama škola da odluče za sebe. Nisu dozvoljeni školski događaji, nastava na otvorenom ili izleti pored škole ili u parku. Također je dozvoljeno da se u višim razredima dozvoli dolazak manje grupe učenika, budući da je pogotovo maturantima bitan kontakt sa svojim profesorima.
Apsolutno sve detalje o mjerama možete pronaći na stranicama Ministarstva za društvo, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača. Na hrvatskom sve odluke možete pronaći u našem jučerašnjem članku.
Koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne?
Bečki pravni stručnjak Florian Horn, kojeg smo više puta citirali, objasnio je na svom Twitter profilu kako su neki dijelovi novog pravilnika korona mjera protuzakoniti. Najveći problem po njemu stvaraju odluke o ograničenju izlaska te zabrana zabava u vrtovima, garažama, stajama ili šupama.
Pet iznimki zbog kojih građani Austrije između 20 i 6 sati smiju napustiti svoj dom su „toliko opsežne, da se čini da uopće ukidaju zabranu“. Jedna od iznimki je „boravak na otvorenom zbog fizičkog i psihičkog odmora“ – ova iznimka bi mogla biti protuustavna, budući da tekst uredbe ne pruža dovoljno konkretnih informacija o tome na što se točno misli.
Iako je na konferenciji za medije eksplicitno i jasno objašnjeno kako kontrole u privatnim prostorima poput stana ili kuće neće biti, Horn u tome vidi i problem. On smatra kako postoji mogućnosti takve interpretacije, prema kojoj je boravak za vrijeme noćne zabrane kretanja na tuđem privatnom prostoru zabranjen. To je prema Hornu protuzakonito i netko bi mogao prema ovome „podržati policijsku kontrolu“ na privatnom prostoru.
Također, problematična je i činjenica kako je cijela prodaja i uslužni sektor ostao otvoren, jer dosta dućana ima radno vrijeme i za vrijeme zabrane kretanja. Prema njemu nisu jasno definirani ni „događaji“ te zabrane zabava u vrtovima i garažama. Uredbom nije jasno koji broj ljudi odlučuje je li riječ o događaju ili ne. Prema posljednjem epidemiološkom zakonu, problem mogu biti samo „veći skupovi ljudi“, što „definitivno nije šest ljudi, niti privatno okupljanje od dvije ili tri osobe“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – roksana96 | Pixabay
Austrija
Ove stvari će u Austriji od 2025. godine sigurno poskupjeti
Od 2025. mnoga će kućanstva morati očekivati znatno veće troškove. Mnoge će cijene i porezi značajno porasti, a mjere olakšica prestaju. Mnoga kućanstva suočena su s dodatnim opterećenjem od nekoliko stotina eura.
Od 1. siječnja 2025. znatno će se povećati mnoge carine, porezi, naknade i cijene. To je, između ostalog, zbog činjenice da se diljem Austrije ukidaju mnoge mjere olakšica, a cijene i naknade značajno povećavaju. Moguća su povećanja i do 7,7 posto. Najveći dodatni troškovi proizlaze iz rasta cijena energije i električne energije. Vožnja automobila također će za mnoge ljude predstavljati znatno veći financijski teret. Za privatna kućanstva to od 2025. znači dodatno financijsko opterećenje od stotina ili čak tisuća eura.
Posljednjih mjeseci stopa inflacije je ujednačena ili pala u odnosu na prethodni mjesec. U studenom je iznosila “samo” 1,9 posto, ali opet polako raste. To ne znači da će cijene automatski pasti – inflacija samo neće rasti kao prije. Wifo prognoze trenutno predviđaju stopu inflacije od preko dva posto do kraja godine.
Porez na CO2 u Austriji se naplaćuje od 2022. To vrijedi za sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Oni sada moraju platiti ovu dodatnu cijenu po toni CO2 (ugljičnog dioksida) proizvedenog izgaranjem njihovog goriva.
Godišnja cijena po toni CO2
- 30,00 eura
- 32,50 eura
- 45,00 eura
- 2025 55,00 eura
Naplata od 30 eura po toni CO2 s uvođenjem cijena 2022. godine uzrokovala je povećanje cijena benzina i dizela do 9 centi po litri na crpkama. Prema procjenama stručnjaka, ove je godine već zabilježeno povećanje oko 12 do 13 lipa više.
Daljnje povećanje cijene CO2 za 10 eura po toni CO2 – odnosno na ukupno 55 eura – planirano je za 2025. godinu. Ovo povećanje poreza na CO2 povećalo bi cijene goriva za dodatna 2 ili 3 centa od siječnja 2025. Sveukupno, prema izračunu ARBÖ-a, litra dizela je od uvođenja poreza na CO2 poskupjela za 16,5 centi, a benzina za 15 centi.
Nova vinjeta u morskozelenoj boji bit će skuplja od 2025. Godišnja vinjeta poskupljuje za 7,7 posto na 103,80 eura. To znači da će od sljedeće godine prvi put biti iznad granice od 100 eura. Kao i do sada vrijedi do 14 mjeseci. Valjanost godišnje vinjete počinje od prosinca 2024. godine.
Standardni porez na potrošnju (NoVA) također bi se mogao povećati
U posljednje tri godine, NoVA za automobile (klasa M1) značajno se povećava svake godine. Iznos odbitka CO2 smanjen je s prijašnjih 112 g/km na 97 g/km 2024. godine. Istodobno je ograničenje kazne smanjeno s 200 na 155 g/km, a iznos kazne povećan s 50 na 80 eura. Povećana je i maksimalna porezna stopa s 50 na 80 posto. Zbog toga su novi automobili s posebno visokim emisijama postali znatno skuplji.
U sklopu eko-socijalne porezne reforme odlučeno je da će se, ovisno o procjeni, 2024. godine donijeti odluka o tome treba li iznos odbitka CO2 smanjiti za dodatnih tri g/km godišnje od 1. siječnja 2025. . Odluka o tome još se čeka. Ako se ova mjera doista provede, iznos odbitka ponovno bi pao na 94 g/km i poskupio automobile pri prvoj registraciji.
Koliki bi NoVA mogao biti od 2025. ako iznos odbitka za CO2 ponovno padne i porez se poveća, može se izračunati pomoću NoVA kalkulatora na Finanz.at.
Klima karta će biti skuplja
Prvi put nakon tri godine klimatska karta bit će skuplja od 2025. Cijena će porasti za 7,7 posto, odnosno sa sadašnjih 1095 eura na 1179,30 eura. Od sljedeće godine cijene obiteljske nadogradnje, koja omogućuje putovanje do četvero djece od šest do 15 godina, iznosit će 1.002,70 ili 1.297,80 eura. Omladinske, seniorske i posebne ulaznice s popustom bit će povećane s 821 na 884,20 eura.
Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Svatko tko kupi kartu s rokom valjanosti prije 1. siječnja 2025. i dalje će plaćati trenutnu cijenu prije povećanja, prenosi Finanz.at.
Kraj ograničenja cijena električne energije i subvencija
Od iduće godine postoji rizik značajnih dodatnih troškova zbog isteka subvencije cijene električne energije (kočnica cijene električne energije). Zbog ukidanja kočnice cijena struje i, između ostalog, dopunske subvencije za veća kućanstva, iznos računa za struju koji privatna kućanstva moraju sami plaćati ponovno će znatno poskupjeti.
Iako cijene električne energije trenutno padaju u cijeloj Austriji, troškovi koje moraju platiti privatnici i poduzeća značajno rastu. Za četveročlanu obitelj s prosječnom potrošnjom električne energije od 3500 kWh može se očekivati dodatni iznos od oko 760 eura godišnje. AK izračunava prosječne dodatne troškove od preko 300 eura u cijeloj Austriji.
Ovo povećanje troškova uzrokovano je činjenicom da će ne samo biti ukinuta subvencija za troškove električne energije (price cap), već će se ponovno primjenjivati obustavljene subvencije za obnovljive izvore energije, naknada za električnu energiju i mrežarina. Nakon uvođenja kočnice cijena električne energije u prosincu 2022. uz subvenciju do 30 centi po kWh (do 2.900 kWh potrošnje električne energije), od srpnja 2024. iznos je prepolovljen na 15 centi. Od siječnja 2025. bit će potpuno eliminiran.
Prema portalu za usporedbu tarife.at, usporedbom cijena električne energije možete uštedjeti do 850 eura na troškovima električne energije u 2025. godini.
Promjena tarifa mnogim se kućanstvima isplati
No, trenutno se čini da će cijene električne energije i dalje padati. Dakle, ako još uvijek imate skupu tarifu od preko 20 centi po kilovatsatu, mogli biste uštedjeti mnogo novca promjenom tarife sada.
Mnogi dobavljači električne energije nedavno su snizili nove tarife. Međutim, popusti za nove kupce mogu povećati potencijal uštede. Usporedbu tarifa također preporučuje E-Control.
Kako je izvijestio Finanz.at, od 2025. mnoge će naknade u Beču također porasti. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za opskrbu vodom, odvodnju i zbrinjavanje otpada u lipnju je porastao za 5,9 posto. To znači da je prekoračena granica od 3,0 posto, koja se smatra mjerodavnim pragom za povećanje. CPI čini osnovu za povećanje ovih poreza.
Osim toga, povećat će se i naknade za parkiranje u glavnom gradu savezne države. Parking karta za jedan sat ubuduće će biti povećana za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Cijene plina također rastu
Cijene plina također će osjetno poskupjeti od siječnja 2025. zbog viših mrežarina. I ovdje se mogu očekivati stotine eura dodatnih troškova za pogođena kućanstva. Usporedba pružatelja usluga također može uštedjeti mnogo novca. Trebalo bi biti moguće do 1000 eura.
Daljnja povećanja moguća su zbog proračunskog deficita
Osim toga, moguća su daljnja povećanja zbog visokog proračunskog deficita. O mogućim mjerama restrukturiranja proračuna trenutačno se raspravlja u koalicijskim pregovorima. Već se priznaje da to neće biti moguće samo uštedama u državnom proračunu.
Wifo i IHS preporučuju povećanje poreza na mineralna ulja i ukidanje povlastice na dizel. Time bi opet poskupjela vožnja automobila. Trebalo bi ukinuti i klimatski bonus. Uostalom, ove bi godine to koštalo gotovo 2 milijarde eura. Agenda Austria već je na stol stavila razne prijedloge i izračune.
Ostale korisne informacije pronađite na kroativu.
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
