Austrija
Što je dozvoljeno od utorka, koje su mjere protuzakonite?
KROATIV donosi na jednom mjestu detaljnija objašnjenja pitanja naših čitatelja o mjerama koje vrijede od 2. studenog – Bečki pravnik objasnio je koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne.
Iako su na prvi pogled posljednje objavljene mjere jasno definirane, ipak vrijedi objasniti mnoge od njih i pogledati jesu li neke od njih protuzakonite ili pak protuustavne.
Posljednje objavljenje mjere vrijede od 2. do 30. studenog dok noćna zabrana kretanja zasad vrijedi do 12. studenog. Prema Zakonu, zabrana kretanja može trajati samo deset dana, ali se može produžiti ako to zahtjeva trenutna situacija sa zaraženima. ‘Lockdown’ se mora prekinuti ako brojke zadovoljavaju, no pravni stručnjaci imaju razne interpretacije o tome do koje brojke se iste mogu smatrati dobrima.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je u jučerašnjem dnevniku ORF-a izjavio kako se zabrana kretanja planira produžiti najmanje još dva puta.
Posjeta životnom partneru ili obitelji i dalje dozvoljena
Kako bi bilo jasnije za naše čitatelje, vrijedi spomenuti kako noćna zabrana kretanja naspram one u proljeća ima mnogo izuzetaka, pa je tako itekako dozvoljeno poslije 20 sati posjetiti svog životnog partnera ili članove obitelji, što spada pod osnovne potrebe čovjeka. Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) je na posljednjoj konferenciji za medije potvrdio kako policija ne može zatražiti dokaze razloga kretanja od 20 do 6 sati, te da je dovoljno da je priča o razlozima izlaska vani uvjerljiva. No ako policajci primijete da je riječ o laži i da se krše mjere, imaju pravo podnijeti prijavu. Važno je spomenuti kako ponašanje kod kuće, na privatnom prostoru, država nikada ne može regulirati niti kontrolirati.
Škole ostaju otvorene – AHS, srednja škola, izvanredne škole i politehničke škole, dok se zatvaraju viši razredi, sveučilišta, više škole te pedagoške visoke škole, koje prelaze na tzv. ‘distance learning‘ način nastave. Nošenje maske među školarcima nije obavezno, nego je ostavljeno upravama škola da odluče za sebe. Nisu dozvoljeni školski događaji, nastava na otvorenom ili izleti pored škole ili u parku. Također je dozvoljeno da se u višim razredima dozvoli dolazak manje grupe učenika, budući da je pogotovo maturantima bitan kontakt sa svojim profesorima.
Apsolutno sve detalje o mjerama možete pronaći na stranicama Ministarstva za društvo, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača. Na hrvatskom sve odluke možete pronaći u našem jučerašnjem članku.
Koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne?
Bečki pravni stručnjak Florian Horn, kojeg smo više puta citirali, objasnio je na svom Twitter profilu kako su neki dijelovi novog pravilnika korona mjera protuzakoniti. Najveći problem po njemu stvaraju odluke o ograničenju izlaska te zabrana zabava u vrtovima, garažama, stajama ili šupama.
Pet iznimki zbog kojih građani Austrije između 20 i 6 sati smiju napustiti svoj dom su „toliko opsežne, da se čini da uopće ukidaju zabranu“. Jedna od iznimki je „boravak na otvorenom zbog fizičkog i psihičkog odmora“ – ova iznimka bi mogla biti protuustavna, budući da tekst uredbe ne pruža dovoljno konkretnih informacija o tome na što se točno misli.
Iako je na konferenciji za medije eksplicitno i jasno objašnjeno kako kontrole u privatnim prostorima poput stana ili kuće neće biti, Horn u tome vidi i problem. On smatra kako postoji mogućnosti takve interpretacije, prema kojoj je boravak za vrijeme noćne zabrane kretanja na tuđem privatnom prostoru zabranjen. To je prema Hornu protuzakonito i netko bi mogao prema ovome „podržati policijsku kontrolu“ na privatnom prostoru.
Također, problematična je i činjenica kako je cijela prodaja i uslužni sektor ostao otvoren, jer dosta dućana ima radno vrijeme i za vrijeme zabrane kretanja. Prema njemu nisu jasno definirani ni „događaji“ te zabrane zabava u vrtovima i garažama. Uredbom nije jasno koji broj ljudi odlučuje je li riječ o događaju ili ne. Prema posljednjem epidemiološkom zakonu, problem mogu biti samo „veći skupovi ljudi“, što „definitivno nije šest ljudi, niti privatno okupljanje od dvije ili tri osobe“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – roksana96 | Pixabay
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
