Austrija
Što je dozvoljeno od utorka, koje su mjere protuzakonite?
KROATIV donosi na jednom mjestu detaljnija objašnjenja pitanja naših čitatelja o mjerama koje vrijede od 2. studenog – Bečki pravnik objasnio je koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne.
Iako su na prvi pogled posljednje objavljene mjere jasno definirane, ipak vrijedi objasniti mnoge od njih i pogledati jesu li neke od njih protuzakonite ili pak protuustavne.
Posljednje objavljenje mjere vrijede od 2. do 30. studenog dok noćna zabrana kretanja zasad vrijedi do 12. studenog. Prema Zakonu, zabrana kretanja može trajati samo deset dana, ali se može produžiti ako to zahtjeva trenutna situacija sa zaraženima. ‘Lockdown’ se mora prekinuti ako brojke zadovoljavaju, no pravni stručnjaci imaju razne interpretacije o tome do koje brojke se iste mogu smatrati dobrima.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je u jučerašnjem dnevniku ORF-a izjavio kako se zabrana kretanja planira produžiti najmanje još dva puta.
Posjeta životnom partneru ili obitelji i dalje dozvoljena
Kako bi bilo jasnije za naše čitatelje, vrijedi spomenuti kako noćna zabrana kretanja naspram one u proljeća ima mnogo izuzetaka, pa je tako itekako dozvoljeno poslije 20 sati posjetiti svog životnog partnera ili članove obitelji, što spada pod osnovne potrebe čovjeka. Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) je na posljednjoj konferenciji za medije potvrdio kako policija ne može zatražiti dokaze razloga kretanja od 20 do 6 sati, te da je dovoljno da je priča o razlozima izlaska vani uvjerljiva. No ako policajci primijete da je riječ o laži i da se krše mjere, imaju pravo podnijeti prijavu. Važno je spomenuti kako ponašanje kod kuće, na privatnom prostoru, država nikada ne može regulirati niti kontrolirati.
Škole ostaju otvorene – AHS, srednja škola, izvanredne škole i politehničke škole, dok se zatvaraju viši razredi, sveučilišta, više škole te pedagoške visoke škole, koje prelaze na tzv. ‘distance learning‘ način nastave. Nošenje maske među školarcima nije obavezno, nego je ostavljeno upravama škola da odluče za sebe. Nisu dozvoljeni školski događaji, nastava na otvorenom ili izleti pored škole ili u parku. Također je dozvoljeno da se u višim razredima dozvoli dolazak manje grupe učenika, budući da je pogotovo maturantima bitan kontakt sa svojim profesorima.
Apsolutno sve detalje o mjerama možete pronaći na stranicama Ministarstva za društvo, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača. Na hrvatskom sve odluke možete pronaći u našem jučerašnjem članku.
Koje su odluke protuzakonite ili čak protuustavne?
Bečki pravni stručnjak Florian Horn, kojeg smo više puta citirali, objasnio je na svom Twitter profilu kako su neki dijelovi novog pravilnika korona mjera protuzakoniti. Najveći problem po njemu stvaraju odluke o ograničenju izlaska te zabrana zabava u vrtovima, garažama, stajama ili šupama.
Pet iznimki zbog kojih građani Austrije između 20 i 6 sati smiju napustiti svoj dom su „toliko opsežne, da se čini da uopće ukidaju zabranu“. Jedna od iznimki je „boravak na otvorenom zbog fizičkog i psihičkog odmora“ – ova iznimka bi mogla biti protuustavna, budući da tekst uredbe ne pruža dovoljno konkretnih informacija o tome na što se točno misli.
Iako je na konferenciji za medije eksplicitno i jasno objašnjeno kako kontrole u privatnim prostorima poput stana ili kuće neće biti, Horn u tome vidi i problem. On smatra kako postoji mogućnosti takve interpretacije, prema kojoj je boravak za vrijeme noćne zabrane kretanja na tuđem privatnom prostoru zabranjen. To je prema Hornu protuzakonito i netko bi mogao prema ovome „podržati policijsku kontrolu“ na privatnom prostoru.
Također, problematična je i činjenica kako je cijela prodaja i uslužni sektor ostao otvoren, jer dosta dućana ima radno vrijeme i za vrijeme zabrane kretanja. Prema njemu nisu jasno definirani ni „događaji“ te zabrane zabava u vrtovima i garažama. Uredbom nije jasno koji broj ljudi odlučuje je li riječ o događaju ili ne. Prema posljednjem epidemiološkom zakonu, problem mogu biti samo „veći skupovi ljudi“, što „definitivno nije šest ljudi, niti privatno okupljanje od dvije ili tri osobe“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – roksana96 | Pixabay
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
