Hrvati u Austriji
I dok 300 Austrijanaca ima status manjine u Hrvatskoj, 150 000 Hrvata u Austriji mora se zadovoljiti statusom “Gastarbajtera”!?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini u Republici Hrvatskoj je popisano 2.965 pripadnika njemačke nacionalne manjine i 297 pripadnika austrijske nacionalne manjine. Najviše Nijemaca živi na području Osječko-baranjske, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije. Najviše Austrijanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Istarske županije
Prema Zakonu o udrugama u Republici Hrvatskoj registrirano je pet nevladinih udruga njemačke i austrijske nacionalne manjine:
Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj – Zagreb
Njemačka narodnosna zajednica – Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek
Narodni savez Nijemaca Hrvatske, Zagreb
Udruga Nijemaca i Austrijanaca, Vukovar
Zajednica Austrijanaca u Hrvatskoj, Zagreb
Za pet austrijskih udruga Hrvatska daje gotovo 100 000 eura
Iz Državnog proračuna Republika Hrvatska putem Savjeta za nacionalne manjine u 2017. godini udrugama njemačke i austrijske nacionalne manjine ukupno je raspoređeno 615.000 kuna za programe kojima se ostvaruju etnička prava, informiranje, izdavaštvo, kulturni amaterizam i kulturne manifestacije.
U Hrvatskome saboru interese njemačke i austrijske nacionalne manjine predstavlja jedan saborski zastupnik, koji zastupa ukupno dvanaest nacionalnih manjina (Nijemce, Austrijance, Rusine, Ukrajince, Židove, Rome, Bugare, Ruse, Rumunje, Poljake, Vlahe i Turke).
Pripadnici njemačke i austrijske nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u Savjetu za nacionalne manjine.
Hrvati u Austriji nisu manjina već su Gradišćanski Hrvati u Austriji manjina
Hrvati u Austriji nemaju status manjine, već je taj privilegij jedino dostupan Gradišćanskim Hrvatima. Nije potpuno jasno što Austrijanci žele istaknuti tim zakonom, štiteći s punim pravom narodnu grupu koja je ovdje došla još prije 500 godina, ali praktično onda i dijeleći Hrvate na one prvog i drugog reda. Tako i u austrijskoj statistici, popisu pučanstva kao i svugdje u javnoj upravi imate Gradišćanske Hrvate i Hrvate.
Gradišćanskim Hrvatima je matična, ili kako oni s pravom vole reći “stara” domovina – Hrvatska pa je potpuno nejasno zašto su Hrvati koji su u Austriju došli prije pedeset ili pak jučer tek iseljenici? Radi li se o istim Hrvatima ili su ovi sadašnji hrvatski doseljenici došli iz Bangladeša, a Gradišćanski Hrvati iz Hrvatske? Tko to prebrojava hrvatska krvna zrnca pa onima koju su u Austriju iz Hrvatske došli davno daje značajna financijska sredstva i status, a one koji su došli jučer realno zapostavlja i drži ih tek gastarbajterima i bauštelcima?
Šest je priznatih autohtonih skupina u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Slovenci, Mađari, Česi, Slovaci i Romi. Vidljivo jest da ono što je načinjeno s Gradišćanskim Hrvatima, nije načinjeno sa Slovencima ili Mađarima. Nisu Hrvati od 1976. godine manjina u Austriji. Ne. Gradišćanski su Hrvati manjina u Austriji!? Nisu manjina koruški Slovenci, već su manjina Slovenci neovisno jesu li oni Slovenci u Austriju došli danas ili prije sto godina? Dakle, puno je to više od igre riječi. Negdje se zna naći kod mjerodavnih hrvatskih institucija, gdje se takve pogreške nikako ne bi smjele pronalaziti, da su Hrvati manjina u Gradišću. Opet netočno!
Postoje li u Austriji Hrvati prvog i drugog reda?
Gradišćanski Hrvati s punim pravom dobivaju sredstva iz Hrvatske kao i iz Austrije. To treba nastaviti i dalje i još ako je ikako moguće ta sredstva povećati. Ove su godine u Austriji Gradišćanski Hrvati za svoje potrebe iz austrijskog proračuna dobili 1,6 milijuna eura! U Hrvatskoj gotovo da i ne postoji natječaj u kojima nisu prošli i dobili sredstva za svoje vrijedne projekte. Njihova organiziranost i način djelovanja hrvatskim iseljenicima treba biti primjer. To nikome dobronamjernom nije sporno.
Ono što ostavlja jako gorak okus u ustima jest da Hrvati, ili kako se to često spominje – moderniji hrvatski doseljenici u Austriji, nemaju nikakvu jasnu financijsku potporu ni od Austrije, a ni od Hrvatske, osim ako se neka udruga katkada prijavi i za svoj projekt i dobije tek neka zrnca sa stola.
Ne vidi se jasan razlog zašto bi, uz sve dužno poštovanje, 40 000 Gradišćanskih Hrvata u Austriji bilo cjenjenije od 150 000 Hrvata iseljenika? Kako je moguće da i Republika Hrvatska favorizira jedne, a onda zapostavlja druge? Gradišćanske Hrvate drže kao malo vode na dlanu, a druge Hrvate u Austriji doživljava potpuno drugačije? Ponavljamo, Gradišćanski se Hrvati moraju pomagati, ali jednostavno se ne smije zaboraviti da u Austriji živi još četverostruko više Hrvata koji su počesto ostavljeni na milost i nemilost!
U Savjetu Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske po nekom nejasnom ključu ima dva mjesta za Gradišćanske Hrvate, ali i samo jedno mjesto za Hrvate kao iseljenike u Austriji?!
Hajde ako je Austrija napravila jasno tu distinkciju, zašto je radi Hrvatska? Je li za njih 40 000 Gradišćanskih Hrvata ima više značenje od 150 000 hrvatskih iseljenika u Austriji?
Hrvatska pomaže pet austrijskih udruga u Hrvatskoj i uz manjinski status za 300 osoba daje im značajna financijska sredstva. Austrija ne pomaže financijskim sredstvima 150 000 Hrvata koji djeluju u dvjestotinjak udruga u Austriji, a o statusu manjine i zastupniku Hrvatu po nacionalnom ključu u austrijskom Parlamentu možemo samo sanjati?
Kroativ
Hrvati u Austriji
SK Cro-Vienna osvojila titulu prvaka Oberlige A
U uzbudljivoj utakmici Oberlige A (P) sastali su se 1. SC Kalksburg-Rodaun i SK Cro-Vienna. Utakmica je ispunila obećanje i, nakon dramatičnog preokreta, završila je tijesnom pobjedom od 3-2 za SK Cro-Vienna. Ovim uspjehom i istodobnim porazom Bešiktaša iz Beča momčad trenera Antona Grubešića tri kola prije kraja okitila se naslovom prvaka.
Utakmica je odmah počela velikim intenzitetom. Cro-Vienna je dobro krenula u utakmicu, ali su domaći postigli golove. Domaćin je u 17. minuti uspio postići svoj prvi pogodak. Stefan Swoboda doveo je Kalksburg-Rodaun u vodstvo od 1:0 preciznim udarcem iz slobodnog udarca uz korner zastavicu. Rano vodstvo domaćoj momčadi dalo je vidan porast samopouzdanja.
Ali Kalksburg-Rodaun nije ostao na ovom vodstvu. U 28. minuti ponovno je Stefan Swoboda nakon dobro odigranog napada povisio na 2:0. Dvostruki pogodak razveselio je navijače Kalksburg-Rodauna i činilo se da je rano usmjerio igru u jednom smjeru.
Ipak, SK Cro-Vienna se nije predavala i pokazala je borbenost. U 37. minuti Vid Vlašić nakon kornera smanjuje rezultat na 2-1 i vraća svoju momčad u igru. Samo dvije minute kasnije, u 39. minuti, Drago Đurčević je udarcem iz kaznenog udarca poravnao na 2-2. To je značilo da se na poluvrijeme otišlo s neriješenim rezultatom i obje su se momčadi mogle pripremiti za uzbudljivo drugo poluvrijeme.
Nakon odmora na poluvremenu i dalje je vladala velika napetost. Obje momčadi su se uporno borile za svaku loptu i tražile pogodak. Odlučujući pogodak na utakmici došao je u 55. minuti. Nagip je pogodio iz odbijene lopte i preokrenuo utakmicu u korist gostiju.
Preostali dio utakmice obilježen je intenzivnim duelima i taktičkim nadmetanjem. Obje ekipe su pokušavale kontrolirati igru i stvarati više prilika. SK Cro-Vienna je lukavo branila vodstvo i nije dopustila puno opasnih napada. 1. SC Kalksburg-Rodaun borio se do kraja, ali nikako nije uspio probiti protivničku obranu.
Anton Grubešić: “U ovoj odlučujućoj utakmici prvenstva momčad je pokazala kakav moral ima i zaostatak od 0-2 pretvorila u pobjedu. Svi smo izuzetno ponosni što tri kola do kraja napokon imamo titulu u džepu. Hvala Triester SC-u jer je pobijedio Besiktas i omogućio nam rano slavlje.”
Portal Kroativ.at ovim putem čestita SK Cro-Vienna na osvojenoj tituli prvaka!
Austrija
Hrvat Jure Mustać na listi austrijske pučke stranke na izborima za Europski parlament
Hrvati i Hrvatice izvan domovine, koji su se registrirali za europske izbore ili svi s austrijskim državljanstvom imaju pravo dati svoj glas 09. lipnja na izborima za europski Parlament!
Na državnoj listi austrijske pučke stranke (ÖVP) na 9. mjestu se nalazi Jure Mustać, predsjednik Hrvatskog Centra Salzburg, član pastoralnog vijeća Hrvatske katoličke župe blaženog Alojzija Stepinca, te suosnivač nogometnog kluba UFC Croatia Salzburg.
Izlaskom na izbore dajete svoju potporu kandidatu koji od 2009. godine pomaže hrvatsku zajednicu, ne samo zalaganjima unutar zajednice već i jačanjem Austrijsko-Hrvatske veze, a sve u cilju očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta.
Potvrdite svojim glasom pripadnost zajednici Hrvata.
Kako ispravno dati glas?
Odaberite na glasačkom listiću „ÖVP“, te napišite ime “Mustac” u predviđenom polju.
Ako imate pitanja Jure Mustać Vam stoji na raspolaganju: 0650 7310268
Hrvati u Austriji
U HKM Beč 185 krizmanika primilo sakrament potvrde
25. svibnja 2024. u našoj Misiji, nadbiskup Splitsko-makarski mons. Zdenko Križić podijelio je sakrament potvrde 185 krizmanika. Slavlja smo imali u 9:30 sati i u 12:30 sati.
Na prvoj misi krizmu je primilo 79 kandidata, a na drugoj misi 106. Pjevanje su predvodili na prvoj misi župni zbor, a na drugoj zbor mladih.
Mons. Križić propovijed je temeljio na Djelima apostolskim, tekstu koji govori o silasku Duha Svetoga. A Duh je taj koji daje snagu za život, on ne uništava nego grije, daje toplinu i snagu da se možemo boriti s nedaćama života. Kada nema Duha onda se ne razumiju ni braća ni sestre. Apostol Pavao nam govori da je mir plod Duha Svetoga, ako nema Duha Božjega nužno će faliti mira.
Nadbiskup je na poseban način govorio o radosti kao daru Duha Svetoga, jer život bez radosti nije život.
Krizmanicima je poručio da su pred njima izbori koje tek moraju napraviti, upozorio ih je da je moguće pogriješiti i napraviti krivi korak, ali krivi korak ima posljedice za cijeli život. Važno je moliti Duha Svetoga da nas vodi kroz život i daje nam potrebnu snagu. Roditeljima je poručio da nije najvažnije osigurati djeci materijalno, nego formirati njihova srca i duše kako ne bi ostali prazni. Poručio je da nema poteškoće koja se s Bogom ne može svladati i nema situacije iz koje nema izlaza.
Na kraju svete mise fra Josip je čestitao krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, te zahvalio vjeroučiteljima koji su vodili krizmanike kroz ovu godinu fra Marku, fra Darku i s. Dragani. Fra Radovanu na ispovijedanju i čitanju imena krizmanika. Sestrama Nikolini i Ivani koje su uredile crkvu kao i s. Luciji koja je pripremila svečani ručak.
Na koncu se zahvalio nadbiskupu Zdenku koji nas je pastirski pohodio te podijelio sakrament krizme našim krizmanicima. I zaželio mu da ga Duh Sveti vodi u nimalo laganom vođenju Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestili su iz HKM Beč.
You must be logged in to post a comment Login