Austrija
Stanovnici Austrije među onima koji najranije odlaze u mirovinu
Trenutna procjena OECD-a pokazuje dobro poznato otkriće. Naime, u Austriji, u usporedbi s drugim zemljama, ljudi rano prelaze iz radnog života u mirovinu. Neovisno o ovoj priopćenju, ali gotovo u isto vrijeme, Nacionalno vijeće je glasovima vladajućih odlučilo dati poticaje za one osobe koje ne idu u prijevremene mirovine.
Dok je prosječna dob za odlazak u mirovinu 2022. godine na području OECD-a bila 64,4 godine za muškarce i 63,6 godina za žene, u Austriji su muškarci odlazili u mirovinu sa 61,6 godina, a žene sa 60,9 godina. Samo je u Francuskoj i Belgiji razlika između zakonske i efektivne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce veća nego u Austriji, gdje je razlika 3,4 godine, prema drugom rezultatu OECD-ove studije “Pensions at a Glance” objavljenoj u srijedu.
Paralelno s ranijim odlaskom u mirovinu, očekivani životni vijek nakon napuštanja tržišta rada u Austriji je 21,6 godina za muškarce i 25,5 godina za žene, osjetno više od prosjeka OECD-a, gdje se očekuje da muškarci u mirovini žive 18,6 godina, a žene 22,8 godina.
Sukladno tome, državna potrošnja u Austriji relativno je visoka u usporedbi sa skupinom industrijaliziranih zemalja. Najveća državna potrošnja na mirovine u 2019. bila je u Italiji i Grčkoj, od kojih svaka čini oko 16 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Slijede Francuska (13,4) i Austrija s 13 posto BDP-a. Općenito, te zemlje troše između četvrtine i trećine ukupne javne potrošnje na mirovine. Na drugom kraju spektra su Čile, Island, Irska, Koreja i Meksiko, gdje se manje od četiri posto BDP-a troši na javne mirovine.
U 23 od 38 zemalja OECD-a planira se usklađivanje redovite dobi za odlazak u mirovinu s inflacijom, čime će se prosječna dob umirovljenja današnjih mladih stručnjaka povećati na 66,3 godine za muškarce i 65,8 godina za žene.
OECD preporučuje promicanje zapošljavanja i zapošljivosti starijih radnika s obzirom na sve veći udio stanovništva u dobi od 65 godina i više.
Prema OECD-u, zdravstvena prevencija i daljnje osposobljavanje posebno su važni kako bi radnici mogli prijeći na manje stresan posao prije nego što im zdravlje nastrada.
Austrija
Hrvatu i “Bosanki” u Austriji oduzeta vozačka dozvola, bit će i kazni
Policija je u nedjelju zaustavila dvojicu prebrzih vozača na Tauernautobahnu (A10) u blizini Flachaua. Dva su se automobila kretala znatno povećanom brzinom na području tamošnjeg gradilišta.
Tamo je dopušteno najviše 80 km/h. Hrvat (42) je svojim automobilom prekoračio brzinu za 62 km/h, dok je državljanka BIH (36) vozila 52 km/h prebrzo. Vozačka dozvola oduzeta je i vozaču i vozačici. Državljanka BiH je morala platiti i sigurnosni polog.
U Austriji od ove godine vrijede nova pravila u prometu.
Austrija
U Austriji se povećava naknada za njegu i povezani bonusi
Osim obiteljskih naknada, od 2025. povećava se i naknada za njegu i skrb za 4,6 posto. Povećat će se i “bonus za skrbnike” koji je dosad iznosio 1500 eura godišnje.
Ovisno o stupnju skrbi ili potrebi skrbi, mjesečna naknada za njegu isplaćuje se svima koji imaju pravo na skrb. Iznos se godišnje valorizira od 2023. godine. Osnova za povećanje u 2025. je tekuća inflacija od 4,6 posto. Za tu vrijednost povećavaju se i druge obiteljske i socijalne naknade – primjerice obiteljski dodaci.
Značajno godišnje povećanje
Osim dodatka za njegu, povećat će se i bonus za skrbnike sa sadašnjih 125 eura mjesečno (1500 eura godišnje). Ovaj bonus isplaćuje se svim osobama koje ispunjavaju uvjete od srpnja 2023., podložno ispunjavanju zahtjeva. Novi iznos bonusa od 2025. iznosi 130,75 eura mjesečno ili 1.569 eura godišnje za skrbnike.
Osobe koje skrbe o bliskim srodnicima s najmanje 4. razinom skrbi kod kuće i koje su stoga sklopile samoosiguranje ili kontinuirano osiguranje po povlaštenim cijenama u svom mirovinskom osiguranju imaju koristi od ovog „bonusa za skrb“.
Zahtjevi su razina skrbi 4 ili viša i maksimalna razina prihoda.
Austrija
U Austriji neće svima porasti plaće u 2025. godini, nekima prijeti i pad primanja
Djelomično ukidanje progresije donijet će većini ljudi u Austriji više neto prihoda od 2025. No za neke će učinak biti upravo suprotan.
Kao što je poznato, od 1. siječnja 2025. ponovno se povećavaju pragovi za stope poreza na plaće. Time se osigurava djelomično ukidanje progresije i više neto prihoda za (gotovo) sve u Austriji. Ali mnogi koji zarađuju više će na kraju morati platiti više poreza. U budućnosti će te osobe čak primati manje neto prihoda nego 2024. godine.
Od 1. siječnja 2025. s bruto mjesečnim primanjima od 6300 eura dobit ćete manje neto primanja nego sada. Preduvjet za to je da se bruto plaća ne povećava. U slučaju povećanja plaće – primjerice zbog rastuće inflacije – neto prihod također bi ponovno narastao u odnosu na onaj iz 2024. godine.
Razlog tome je aprecijacija od 1,063 za iduću godinu. Time se značajno povećavaju maksimalne osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. To znači da će osobe s visokim primanjima ubuduće također morati plaćati veće doprinose za socijalno osiguranje.
Maksimalna mjesečna osnovica doprinosa stoga će se povećati sa 6.060 eura (202 eura dnevno) na 6.450 eura (215 eura dnevno) od 1. siječnja 2025. Visoka godišnja osnovica doprinosa povećat će se s 84.840 eura u 2024. na 90.300 eura. Za posebna plaćanja visoka godišnja osnovica doprinosa ubuduće će iznositi 12.900 eura (prije 12.120 eura).
Na primjer, svatko tko zarađuje bruto prihod od 6500 eura mjesečno trenutno plaća oko 1095 eura doprinosa za socijalno osiguranje. To rezultira porezom na plaću od 1444 eura mjesečno. Mjesečno je to netto 3.960 eura.
Ako se toj osobi od 2025. ne poveća bruto plaća, zbog povećanja će mjesečno gubiti oko 1.166 eura doprinosa za socijalno osiguranje. Porez na plaće pada na 1.388 eura zbog novih ograničenja u tablici poreza na plaće. Međutim, razlika rezultira ukupnim neto gubitkom od 14,50 eura. To je gotovo 300 eura manje neto prihoda godišnje.
To znači da će samo u slučaju povećanja bruto plaće toj osobi na kraju ostati više neto novca zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije. No, s povećanjem plaće od 4,0 posto, od 2025. nadalje godišnje biste sa 6500 eura bruto godišnje primali 2061 euro više neto.
