Austrija
Stanovnici Austrije među onima koji najranije odlaze u mirovinu
Trenutna procjena OECD-a pokazuje dobro poznato otkriće. Naime, u Austriji, u usporedbi s drugim zemljama, ljudi rano prelaze iz radnog života u mirovinu. Neovisno o ovoj priopćenju, ali gotovo u isto vrijeme, Nacionalno vijeće je glasovima vladajućih odlučilo dati poticaje za one osobe koje ne idu u prijevremene mirovine.
Dok je prosječna dob za odlazak u mirovinu 2022. godine na području OECD-a bila 64,4 godine za muškarce i 63,6 godina za žene, u Austriji su muškarci odlazili u mirovinu sa 61,6 godina, a žene sa 60,9 godina. Samo je u Francuskoj i Belgiji razlika između zakonske i efektivne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce veća nego u Austriji, gdje je razlika 3,4 godine, prema drugom rezultatu OECD-ove studije “Pensions at a Glance” objavljenoj u srijedu.
Paralelno s ranijim odlaskom u mirovinu, očekivani životni vijek nakon napuštanja tržišta rada u Austriji je 21,6 godina za muškarce i 25,5 godina za žene, osjetno više od prosjeka OECD-a, gdje se očekuje da muškarci u mirovini žive 18,6 godina, a žene 22,8 godina.
Sukladno tome, državna potrošnja u Austriji relativno je visoka u usporedbi sa skupinom industrijaliziranih zemalja. Najveća državna potrošnja na mirovine u 2019. bila je u Italiji i Grčkoj, od kojih svaka čini oko 16 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Slijede Francuska (13,4) i Austrija s 13 posto BDP-a. Općenito, te zemlje troše između četvrtine i trećine ukupne javne potrošnje na mirovine. Na drugom kraju spektra su Čile, Island, Irska, Koreja i Meksiko, gdje se manje od četiri posto BDP-a troši na javne mirovine.
U 23 od 38 zemalja OECD-a planira se usklađivanje redovite dobi za odlazak u mirovinu s inflacijom, čime će se prosječna dob umirovljenja današnjih mladih stručnjaka povećati na 66,3 godine za muškarce i 65,8 godina za žene.
OECD preporučuje promicanje zapošljavanja i zapošljivosti starijih radnika s obzirom na sve veći udio stanovništva u dobi od 65 godina i više.
Prema OECD-u, zdravstvena prevencija i daljnje osposobljavanje posebno su važni kako bi radnici mogli prijeći na manje stresan posao prije nego što im zdravlje nastrada.
Austrija
Pucao na tramvaj pun putnika – sada mu se sudi za pokušaj ubojstva
Muškarac koji je u srpnju 2025. pucao na tramvaj u Beču sada je službeno optužen za pokušaj ubojstva. Bečko državno odvjetništvo potvrdilo je da je protiv njega podignuta optužnica prema člancima §§ 15 i 75 Kaznenog zakona (StGB) te da je naručeno psihijatrijsko vještačenje.
Prema informacijama ORF-a, tužiteljstvo je podnijelo i zahtjev za smještaj optuženog u forenzičko-terapijski centar prema članku §21(2), jer se smatra mentalno poremećenim, ali kazneno odgovornim.
Riječ je o poljskom državljaninu, koji će se morati pojaviti pred porotom (Schwurgericht), iako datum suđenja još nije određen.
Incident se dogodio 4. srpnja 2025. u Linzer Straße, kada je muškarac, navodno pijan i pod utjecajem droga, pucao iz legalno posjedovane puške na tramvaj u kojem su bili putnici. Metak je probio staklo, no srećom nitko nije ozlijeđen.
Prilikom ispitivanja osumnjičeni je izjavio da je sve bila „glupa akcija“ i da nije imao namjeru nikoga ozlijediti.
Policija je potvrdila da je pokazivao psihičke smetnje i da se ponašao nepredvidivo.
Austrija
Loše vijesti za sve zaposlenike: U studenom nam svima stiže manja plaća
Od 15. studenoga 2025. građane Austrije očekuje neugodno iznenađenje – godišnje „service-entgelt“ za e-karticu, obaveznu zdravstvenu iskaznicu, drastično raste. Naknada se povećava s dosadašnjih 13,80 eura na čak 25 eura, što predstavlja poskupljenje od gotovo 80 posto.
Kako potvrđuje Arbeiterkammer (Komora radnika), iznos za 2026. godinu bit će automatski naplaćen 15. studenoga 2025., i to izravno preko poslodavca ili AMS-a ako je osoba nezaposlena.
Ipak, postoje iznimke: osobe oslobođene plaćanja participacije na recept (tzv. „Rezeptgebühr“) – primjerice zbog niskih primanja ili kroničnih bolesti – ne moraju plaćati ni ovu naknadu za e-karticu.
E-kartica vrijedi kod svih ugovornih liječnika u Austriji, a s njezinom stražnjom stranom, koja ujedno služi kao Europska kartica zdravstvenog osiguranja, moguće je koristiti zdravstvene usluge u zemljama EU-a, kao i u Norveškoj, Islandu, Švicarskoj, Lihtenštajnu, Sjevernoj Makedoniji, Cipru (grčki dio) i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori kartica vrijedi samo uz dodatni potvrđeni obrazac o liječenju, koji se može dobiti kod lokalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Za putovanja u Tursku, i dalje je potreban poseban obrazac za liječenje u inozemstvu koji izdaje ÖGK ili poslodavac.
Austrija
Austrija počela s deportacijama osuđenih kriminalaca– prvi avion sletio u Afganistan
Austrijske vlasti protjerale su muškarca porijeklom iz Afganistana, rođenog 1992. godine, koji je u Beču osuđen zbog trgovine drogom.
Muškarac je uhvaćen kad je pokušao prodati drogu – ni manje ni više nego civilnom istražitelju pod policijskom kontrolom.
Nakon pravomoćne presude, donijeta je odluka o deportaciji. On je u nedjelju ujutro ukrcan na let iz Beča, uz policijsku pratnju, s presjedanjem u Istanbulu, sve do Kabula.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je kako je poruka jasna:
„Tko ne poštuje naša pravila – mora otići.“
Vlasti su potvrdile da su nove deportacije u pripremi, uključujući i slučajeve osuđenih osoba iz Sirije i Afganistana.
