Ekonomija
Spremate se na godišnji odmor, donosimo cijene goriva u Europi
Mnogi još uvijek na odmor idu automobilom. Osim vrućine, prometnih gužvi i zagađenja okoliša, možda ćete morati očekivati i visoke troškove na putu do odredišta za odmor. U usporedbi s Austrijom gorivo je u mnogim zemljama znatno skuplje, kao što pokazuje trenutna usporedba Austrijskog transportnog kluba ( VCÖ).
Ljetni praznici u nekim saveznim državama počinju u petak. Tu će situaciju mnogi ljudi iskoristiti kako bi krenuli na odmor. Pogled na brojke koje je objavio VCÖ pokazuje da je preporučljivo napuniti automobil gorivom u Austriji. Jer Austrija ima jeftino gorivo u odnosu na neke države EU-a.
Najskuplje se pun spremnik goriva plaća u Danskoj: tamo se za 50 litara eurosupera plaća gotovo 101 euro. U Austriji je prosjek oko 80 eura. S nešto manje od 67 eura, Bugarska je najjeftinija zemlja EU za punjenje spremnika, piše VCÖ.
Čak i u Italiji, najpopularnijoj destinaciji za odmor, spremnik goriva skuplji je nego kod nas: 50 litara dizela košta oko pet eura više, 50 litara Supera košta čak dvanaest eura više nego u Austriji. U drugoj najpopularnijoj destinaciji za odmor, Hrvatskoj, 50 litara dizela košta oko tri eura manje nego u Austriji, a 50 litara eurosupera košta oko četiri eura manje.
U Francuskoj također morate dublje posegnuti u džep na benzinskoj crpki, naime gotovo pet eura za spremnik dizela od 50 litara i gotovo dvanaest eura za Eurosuper. U Grčkoj za 50 litara eurosupera platit ćete 13 eura vise nego u Austriji, u Njemačkoj gotovo jedanaest eura, a u Nizozemskoj preko 19 eura.
No, gorivo često nije jeftinije ni u zemljama izvan EU: u Velikoj Britaniji cijena 50 litara eurosupera iznosi nešto više od 101 eura, a 50 litara dizela 109 eura, što je znatno više od prosjeka EU. U Švicarskoj za 50 litara eurosupera treba platiti 99 eura, gotovo 19 eura više nego u Austriji, a za 50 litara dizela 21 euro više, prenosi VCÖ.
I u Srbiji i Crnoj Gori eurosuper i dizel morate platiti skuplje nego u Austriji. U Turskoj je doista jeftino natočiti: tamo je cijena goriva za pun spremnik znatno niža, 59 eura za eurosuper i 58 eura za dizel.
Prema ÖAMTC-u, u Austriji također postoji jaz u cijenama. Budući da su benzinske crpke bazirane, između ostalog, na odgovarajućim susjednim zemljama, obično je skuplje na zapadu – u geografskoj blizini prilično skupih zemalja Italije i Njemačke.
Prijevoznički klub preporučuje usporedbu cijena prije polaska na odmor. Cijene između benzinskih crpki u istom gradu mogu značajno varirati, tako da i ovdje svakako možete uštedjeti. Jedini način da izbjegnete prometne gužve i posljedično loše raspoloženje jest da se prebacite na drugo prijevozno sredstvo.
Ekonomija
Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto
Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.
U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.
U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.
Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
