Austrija
SPÖ protiv korištenja Instagrama i WhatsAppa na poslu
Prijedlozi SPÖ-a za stranačku konferenciju nude puno materijala za raspravu. Jedan od prijedloga čak poziva na “razbijanje” internetskih tvrtki.
Na stranici 226 prijavne knjižice od 322 stranice za 46. redovnu saveznu stranačku konferenciju SPÖ-a u Grazu nalazi se „Aplikacija 9.01: Razbiti online tvrtke“.
“Monopolska moć” “najvećih internetskih divova” Mete (bivši Facebook) i Googlea je “zastrašujuća”, stoji odmah na početku. Kako bi ostvario “što veću zaradu”, Google, primjerice, “prati” svoje korisnike online. Osim toga, Googleov pretraživač Chrome predstavlja “sigurnosni rizik” zbog svog monopolskog položaja.
“Činjenica da 80% svih stolnih računala koristi preglednik Chromiumom, to ga čini atraktivnim za hakere da tamo traže sigurnosne rupe.” Prošlog lipnja i rujna hakeri su pronašli ozbiljnu rupu koja im je omogućila pristup računalima. Osim monopola među preglednicima i tražilicama, Google ima još jednu dominantnu tržišnu poziciju u području dugoročnih videa s YouTubeom, stoji u napisanom.
“Facebook, najveći društveni medij na svijetu, često je negativan u medijima i to ne bez razloga. Svi bismo trebali biti svjesni da je Facebook nije medij vrijedan povjerenja. Tvrtka je provodila “eksperimente” sa svojim korisnicima i prosljeđivala podatke drugim tvrtkama bez pristanka. “Koristili su ilegalni softver za prepoznavanje lica koji je analizirao svaku postavljenu fotografiju i sugerirao imena i profile ljudi na fotografiji osobi koja ju je postavljala.” ,navodi se između ostalog.
Konačno, Facebookova “nemogućnost sigurnog rukovanja podacima” također se mora istaknuti, pišu autori aplikacije. Samo u 2019. bilo je nekoliko povreda podataka s ukupno više od 1,8 milijardi pogođenih korisnika. Gotovo 550 milijuna korisnika bilo je pogođeno curenjem podataka 2021. godine. “Opseg ovih praznina pokazuje da je Facebook sve samo ne pouzdan medij.” Kao i Google, Facebook također ima monopolski položaj i “de facto nema konkurencije, budući da Facebook, Instagram, WhatsApp i drugi servisi također pripadaju ovoj tvrtki”.
SPO-ov zaključak: “Zbog svih ovih razloga niti jednom poslodavcu ne bi trebalo biti dopušteno prisiljavati zaposlenike na korištenje Facebooka, s izuzetkom onih područja gdje je korištenje Facebooka izričito uključeno u snimke zaposlenika.” To uključuje SPÖ, na primjer, menadžere društvenih medija. “Ali nije da se konobar mora pridružiti Facebook grupi za internu komunikaciju.”
Drugi argument koji bečki SPÖ navodi kao razlog za svoj zahtjev je da je dokazano “da previše vremena na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama može dovesti do depresije i drugih psihičkih bolesti”. Zato sve više ljudi želi život bez društvenih mreža.
“Ukratko, može se reći da ekstremna monopolna moć Googlea i Facebooka predstavlja opasnost za sve nas, zbog zaštite podataka, sigurnosne politike ili jednostavno moralnih razloga.” Stoga bi u Googleu preglednik, tražilica i YouTube morali biti odvojeni jedni od drugih. U Meti se to odnosi na platforme Facebook, Instagram i WhatsApp.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
