Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
