Austrija
“Šokantni podaci”: Državni izdaci povećavaju deficit na 4,7% BDP-a
Državni proračunski deficit Austrije porastao je u 2024. godini na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja značajan porast u odnosu na 2023. godinu kada je deficit iznosio 2,6 posto.
Prema podacima koje je u ponedjeljak iznijela statistika Austrije, razina deficita premašila je Maastrichtovu granicu od tri posto, a omjer državnog duga u odnosu na BDP porastao je na 81,8 posto. Razlog ovom porastu leži u činjenici da je prihod porastao za 4,9 posto, ali je rast izdataka bio znatno veći, čak 8,8 posto.
Za 2024. godinu deficit iznosi 22,5 milijardi eura, a ukupni dug države dosegao je 394,1 milijardi eura. Kako je izjavila predsjednica statistike Tobias Thomas, država bi morala smanjiti izdatke za osam milijardi eura kako bi zadržala deficit unutar Maastrichtove granice od tri posto.
Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) izjavio je da je situacija “ozbiljna” i da je postupak deficita EU već vjerojatan, jer neće biti moguće smanjiti deficit ispod tri posto bez ugrožavanja ekonomske stabilnosti. Dodao je da će svi morati doprinijeti sanaciji proračuna, uključujući savezni, pokrajinski i lokalni organi.
Ostali ključni detalji uključuju podatke o tome da su svi dijelovi države, uključujući saveznu vladu, pokrajine i socijalna osiguranje, izvijestili o povećanju deficita, dok su gradovi, osim Beča, imali manji negativan rezultat. Glavni krivci za povećanje deficita su visoki rashodi, posebno za plaće, mirovine i zdravstvenu skrb.
Kritičari, poput direktora Wifo-a Gabriela Felbermayra, smatraju da je EU postupak već neizbježan zbog loših prognoza za 2025. godinu, dok drugi, poput predsjednice Caritasa, Nora Tödtling-Musenbichler, pozivaju na “hrabre reforme” koje neće ugroziti socijalna prava.
Austrija
Policijske kontrole izazvale prometni kaos na granicama Austrije
Mačja kuga (slinavka i šap) sve je bliže austrijskoj granici, a gužve na graničnim prijelazima s Austrijom svakim su danom sve veće.*
Zbog izbijanja slinavke i šapa (Maul- und Klauenseuche – MKS), nadležna tijela zatvorila su 24 manja granična prijelaza između Mađarske i Austrije. Većina zatvorenih prijelaza nalazi se u Gradišću (Burgenland), dok je manji broj zatvoren u Donjoj Austriji. Ipak, veći prijelazi poput Nickelsdorfa i Kittseea ostaju otvoreni za promet.
Prometni kolaps već ujutro
Kako je u ponedjeljak izvijestio austrijski Ö1-Morgenjournal, situacija na početku radnog tjedna znatno se pogoršala u odnosu na vikend, koji je protekao bez većih incidenata. Zbog povećanog prometa radnika i putnika, već rano ujutro na mađarskoj strani stvorila se kolona duga oko 1,5 kilometara.
Dezinfekcija i stroge kontrole
Zastoj uzrokuju pojačane kontrole austrijske policije i dezinfekcijske mjere koje provodi vojska. Posebno se kontroliraju kamioni – detaljno se provjerava što se unosi u zemlju. Uočene su i mjere zabrane uvoza živih životinja iz Slovačke i Mađarske, kao i proizvoda od mesa i sirovog mlijeka iz zaraženih zona.
Putnička vozila policija kontrolira nasumično, dok svi automobili, bez iznimke, moraju u sporoj vožnji prelaziti preko tzv. „epidemioloških tepiha“, koje održava oko 40 vojnika.
Masovna grobnica otkrivena blizu granice
Posebnu zabrinutost izazvala je nedavna vijest o otkriću masovne grobnice sa tisućama uginulih životinja u blizini granice. Strah od širenja zaraze sada je prisutan više nego ikad.
Austrija
Ministar Wiederkehr najavljuje nove školske predmete za sve učenike
Christoph Wiederkehr, ministar obrazovanja iz stranke NEOS, najavio je velike promjene u obrazovnom sustavu. Njegov cilj je unaprijediti kvalitetu obrazovanja u Austriji i učiniti školu ugodnijim mjestom za učenike i nastavnike. U intervjuu za “Kleine Zeitung” iznio je planove za reformu obrazovnog sustava, uključujući uvođenje novog školskog predmeta “Demokracija”, koji bi trebao pružiti zajedničke vrijednosti svim učenicima u zemlji.
Jedan od njegovih glavnih ciljeva je poboljšati jezične i čitalačke vještine djece, jer smatra da je pad tih vještina zabrinjavajući. Također, planira smanjiti birokraciju u školama i poboljšati suradnju između različitih razina vlasti, jer smatra da je sustav trenutno previše složen i neefikasan, rekao je ministar za Kleinen Zeitung.
Wiederkehr također želi osigurati da svi učenici nakon obavezne škole mogu čitati i pisati te uvodi sustav ranog upozorenja za one koji zaostaju. Osim toga, želi osigurati da škole postanu sigurnija mjesta za sve učenike, naglašavajući važnost prevencije nasilja i boljeg postupanja s suspendiranim učenicima.
I roditelji će biti pod većim nadzorom, jer bi, prema njegovim prijedlozima, u slučaju ne suradnje s školom mogli biti podvrgnuti socijalnoj intervenciji ili čak novčanim kaznama.
Austrija
Ministrica Schumann: Novi planovi za dulji radni vijek bez povećanja zakonske dobi za mirovinu
Ministrica rada i socijalne politike, Korinna Schumann (SPÖ), izjavila je da vlada neće mijenjati zakonsku dob za umirovljenje, ali će poduzeti mjere koje omogućuju dulji radni vijek. U intervjuu za “Heute”, Schumann je objasnila nove reforme koje uključuju povećanje mogućnosti za radnike starije od 50 godina i uvođenje “djelomične mirovine”.
Schumann je istaknula da će cilj biti omogućiti ljudima da rade duže, bez da se promijeni zakonska dob za umirovljenje, jer bi to, prema njezinom mišljenju, dodatno opteretilo sustav ako radnici ne bi imali priliku ostati zaposleni do tog trenutka. Uvođenjem djelomične mirovine, radnici koji su ispunili uvjete za mirovinu, ali žele i dalje raditi, moći će smanjiti broj radnih dana, a ostatak mirovine će im biti isplaćen, rekla je ministrica u razgovoru za Heute.
Također, naglasila je važnost mjera za zapošljavanje starijih radnika, poput subvencija za tvrtke koje zapošljavaju osobe starije od 50 godina, i reforme sustava socijalne pomoći koja uključuje integraciju radno sposobnih osoba u radnu snagu.
Planovi uključuju i podršku za osobe starije od 55 godina koje su dulje vremena bez posla, kroz projekte poput “Akcije 55 plus”, koja će im pomoći u pronalaženju novih zaposlenja.
