Austrija se 2024. godine suočila s velikim padom stanogradnje. Prema podacima Statistik Austria, broj novozavršenih stanova smanjio se za više od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Završeno je ukupno 41.762 novih stanova, a uključujući preinake i dogradnje ukupan broj novih stambenih jedinica popeo se na 54.472. Ipak, statističari upozoravaju da gospodarstvo sada osjeća posljedice pada broja građevinskih dozvola iz prethodnih godina, što znači da će se trend slabije gradnje nastaviti.

Generalna direktorica Statistik Austria, Manuela Lenk, objašnjava da dovršeni projekti uvijek kasne za trendovima u izdavanju građevinskih dozvola. Tako su između 2022. i 2023. izdane znatno manje dozvole nego ranije, dok se tek 2024. primijetilo blago usporavanje pada. Unatoč tome, ne očekuje se brzi oporavak te će broj novih stanova vjerojatno i idućih godina ostati nizak.

Gledajući po regijama, najviše je stanova u 2024. završeno u Beču, gdje je zabilježeno 12.478 novih jedinica. Slijede Gornja Austrija s 9.084 i Donja Austrija s 9.055 stanova. Najmanje je gradila skupina najrjeđe naseljenih saveznih zemalja: Burgenland, Koruška i Vorarlberg. Ako se broj novih stanova usporedi s brojem stanovnika, Vorarlberg je prvi s 8,7 novih stanova na tisuću stanovnika, ispred Tirola i Beča, dok su Koruška i Donja Austrija znatno ispod nacionalnog prosjeka od 5,9 stanova na tisuću stanovnika.

Kada je riječ o vrstama objekata, ukupno je 2024. izgrađeno 17.355 novih zgrada, što predstavlja pad od gotovo 25 posto. Najveći udar pretrpjela su obiteljska i dvojna kućanstva, čija je gradnja pala za više od četvrtine, na 10.635 objekata. Ni višestambene zgrade nisu pošteđene, pa je u toj kategoriji zabilježen pad od nešto više od 20 posto.

Zanimljivo je da su u posljednje tri godine u Austriji dovršene čak i više stambenih jedinica nego što ih je odobreno. To se posljednji put dogodilo u razdoblju financijske krize 2007. i 2008. godine. Godine 2024. odobreno je samo 32.100 novih stanova, što je pad od gotovo 11 posto, a riječ je o brojci znatno manjoj od one koja je na kraju realizirana. Od ukupnog broja novih jedinica, oko petine otpada na obiteljske kuće, dok je više od polovice izgrađeno u višestambenim zgradama. Preostali dio odnosi se na dogradnje i adaptacije postojećih objekata.

U Austriji je prošlog tjedna čak 66 domaćih poduzeća završilo u stečaju, a pogođene su gotovo sve gospodarske grane – od malih pekarnica do IT i građevinskih tvrtki.

Prema podacima Gläubigerschutzverbände KSV 1870 i Creditreforma, broj insolventnih tvrtki i dalje raste, a gospodarstvenici upozoravaju da je poslovno okruženje “iz dana u dan sve teže”.

Najveći pojedinačni slučaj bila je Heidenbauer-Gruppe iz Štajerske, čiji je stečaj pogodio oko 600 vjerovnika koji potražuju više od 62 milijuna eura.

No taj primjer nije iznimka – nego dio šire negativne tendencije.

Tjedan je započeo dramatično:

• 11 tvrtki prijavilo je stečaj u ponedjeljak
• 16 tvrtki u utorak
• 22 tvrtke u četvrtak

Pogođene su brojne djelatnosti, među njima pekarski pogoni, tvrtke za čišćenje, IT sektor, agencije za nekretnine i razne uslužne djelatnosti.

Uzroci vala stečajeva su kombinirani: visoki troškovi, pad potražnje, skupi krediti i izostanak očekivanog gospodarskog oporavka. Posebno teško situaciju podnose mala i srednja poduzeća, za koja poslovanje sve češće postaje borba za golo preživljavanje.

EU ministri financija odlučili su ukinuti carinsku granicu od 150 eura za pakete iz država izvan Europske unije. Ovaj potez posebno cilja na masovne pošiljke iz Kine, koje su posljednjih godina zatrpale europsko tržište i stvorile ogroman pritisak na domaće trgovce.

Prema podacima Europske komisije, čak 91 % svih internetskih narudžbi do 150 eura 2024. godine stizalo je iz Kine. Broj takvih pošiljaka eksplodirao je: s 1,9 milijardi u 2023. na više od 4,17 milijardi u 2024. Ukupno je u cijelu EU lani uvezeno oko 4,6 milijardi paketa.

Austrijski Handelsverband navodi da samo Austrija zbog ovakvog uvoza trpi štetu do 4,5 milijardi eura. Ministar financija Markus Marterbauer pozdravio je odluku i istaknuo da će ona pomoći sigurnosti proizvoda, zaštiti okoliša i europskog gospodarstva te suzbiti pokušaje izbjegavanja carina.

EU želi da se nova pravila primijene što prije, potencijalno već u prvom tromjesečju 2026. godine. Riječ je o dijelu velike EU carinske reforme kojom se uvodi nova zajednička carinska uprava i digitalna platforma za nadzor uvoznih lanaca, predviđena za rad najranije 2028.

Ministri poručuju da je ukidanje granice nužno kako bi se stalo na kraj nelojalnoj konkurenciji, umjetnom razdvajanju pošiljaka radi izbjegavanja carina i rastućem ekološkom opterećenju zbog ogromne količine transporta i pakiranja.