Austrija
Službeno: Ovo su nove mjere koje vrijede u Austriji
? Nove mjere vrijede o subote: Gdje je obavezna maska, granice posjetitelja, obveza razmaka od drugih…
Nova uredba austrijskog Ministarstva zdravstva objavljena je na službenim stranicama u četvrtak navečer. Prema novoj uredbi, uvedeno je obavezno nošenje zaštitnih maski za štićenike staračkih domova, zabrana zaštitnih vizira te vraćanje pravila o jednom metru razmaka na javnom prostoru.
Ove mjere ne vrijede od petka u ponoć nego od nedjelje u ponoć. Prema ovoj uredbi, zaštitni viziri će biti zabranjeni od 7. studenog, a zaštitna maska obavezna je na javnom zatvorenom prostoru te na događajima na otvorenom i u zatvorenom.
Mali slon je početkom pandemije bio simbol razmaka od ostalih na javnom prostoru. Taj mali slon se sada vraća u uredbu, jer će od nedjelje razmak od jednog metra na javnom prostoru biti naredba (od srpnja je bila tek preporuka). Tako je na javnom otvorenom prostoru obavezan razmak od drugih ljudi. Iznimke su osobe koje žive u istom domaćinstvu, ili su dio grupe od najviše šest osoba (uz maksimalno šest maloljetne djece), osobe s invaliditetom te njihovi pratitelji.
Što se ugostiteljstva tiče, piće i hrana se smiju služiti samo na sjedećem mjestu. Za stolom je dozvoljeno najviše šest osoba u zatvorenom te 12 osoba na otvorenom. I ovdje vrijedi pravilo od dozvoljenih šestero maloljetne djece. Usluga hrane i pića je obavezna na sjedećem mjestu osim za štandove brze hrane te na tržnicama. Novo pravilo je zabrana konzumiranja pića nakon radnog vremena u krugu od 50 metara od ugostiteljskog objekta. To vrijedi za trgovine benzinskih crpki s ugostiteljskom dozvolom te za štandove brze hrane. Ipak, upitno je kako će građani znati gdje je granica od pedeset metara.
Na događajima je dozvoljeno 1.000 posjetitelja u zatvorenom i do 1.500 osoba na otvorenom i to samo u slučaju fiksnih sjedećih mjesta. Usluga hrane i pića je dozvoljena samo na događajima gdje je ugostiteljstvo u prvom planu te je ista dozvoljena samo za stolom i označenim sjedećim mjestima. Na sportskim terenima je zabranjena prodaja hrane i pića. Ipak, za događaje koji traju duže od tri sata dozvoljena je prodaja hrane i pića.
Svi događaji i ugostiteljski objekti koji imaju više od 50 posjetitelja/gostiju te starački domovi koji imaju više od 50 korisnika, moraju lokalnim upravama priložiti prevencijski koncept. Ovo pravilo vrijedi od 31. listopada.
Također, od nedjelje je obavezno nošenje zaštitnih maski u staračkim domovima te domovima za njegu. Iznimka su osobe koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu nositi masku. Nova pravila su i za probe i nastupe zborova i glazbenih bendova, gdje je dozvoljeno do šest osoba u zatvorenom i 12 ljudi na otvorenom. Ograničenje broja posjetitelja sprovoda je spušteno na 100.
Bečki pravnik Florian Horn je sada već tradicionalno komentirao novu uredbu. Prema njemu je odluka o događajima (§ 10), o granici broja posjetitelja u zatvorenom i na otvorenom prostoru (bez fiksnih sjedećih mjesta) „protuzakonita, budući da se ne može osloniti na covid Zakon“.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Gesundheitsministerium | Facebook
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
