Austrija
Službeno: Ovo su nove mjere drugog lockdowna u Austriji
? #Breaking Austriju čeka drugi lockdown u povijesti republike – pročitajte u detaljima sve mjere!
Mnogi austrijski mediji su prije službene potvrde već objavili koje mjere građane Austrije čekaju od utorka, 17. studenog. Trenutno smo u blagom ‘lockdownu’, a slijedi nam ‘teško’ ograničeno kretanje u cijeloj Austriji koje će biti na snazi najranije do 6. prosinca.
Mjere su predstavili kancelar Sebastian Kurz (ÖVP), vicekancelar Werner Kogler, ministar zdravstva Rudolf Anschober (oba Zeleni) i ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP). Kurz je izjavio kako se država zbog pandemije, trenutne ekonomske krize i situacije poslije terorističkog napada nalazi u teškoj situaciji. Prema njegovim riječima, Austrija ima preko 7.000 novozaraženih dnevno, a najgora je situacija u Koruškoj, Vorarlbergu i Gornjoj Austriji. 77 posto zaraze se ne može pratiti, dodao je.
Zamolio je građane da „nikoga“ ne posjećuju, a da je „svaki novi društveni kontakt je jedan kontakt previše“. Bitno je da svaki građanin bude samo s onim ljudima s kojima i zajedno živi, a samce je zamolio da „definiraju jednu osobu s kojom žele biti u osobnom kontaktu“. ‘Lockdown’ je nepopularna mjera, ali je vrlo bitna kako bi se spasilo predbožićno i božićno doba, a iz prošlosti „znamo kako ova mjera funkcionira“.
Prema Pravilniku o izvanrednim situacijama COVID-19, napuštanje privatnog životnog prostora i boravak van privatnog životnog prostora je, kao na proljeće, dozvoljeno je samo u određenim slučajevima.
Jasnije je definirano s kim je dozvoljeno susretati se. Tako je dozvoljeno imati kontakt sa životnim partnerom koji ne živi u istom kućanstvu, sa najbližim članovima šire obitelji te sa važnim referentnim osobama s kojima se kontakt održava nekoliko puta tjedno.
Ostali razlozi su, kao što je to i do danas bilo:
- izvršavanje obiteljskih prava i ispunjavanje obiteljskih dužnosti,
- opskrba neophodnim stvarima/namirnicama u svakodnevnom životu (kupovina),
- korištenje zdravstvenih usluga,
- pokrivanje potrebe za stanovanjem,
- tjelesno i mentalno opuštanje
- profesionalni razlozi (posao) ili odlazak na obuku
- vjerski razlozi (uključujući posjete groblju) te
- briga o životinjama.
Također, dozvoljene su posjete ustanovama, upravama i sudovima, ukoliko se službeni termin ne može odgoditi.
Većina trgovina primorana zatvoriti
Većina trgovina mora zatvoriti, a iznimke su trgovine za pokrivanje svakodnevnih potreba, kao što su trgovine mješovitom robom, drogerije i ljekarne. Dozvoljen je i rad agrarnih i veterinarskih trgovina, benzinskih crpki, banaka, poslovnica pošte, trafika, tvrtki za zbrinjavanje otpada te radionice za bicikla i motorna vozila. Radno vrijeme im je ograničeno od 6 do 19 sati, a u trgovinama vrijedi pravilo razmaka od jednog metra te jedan kupac na deset kvadrata.
Uslužne djelatnosti, gdje je bliski kontakt neizbježan, moraju zatvoriti: frizerski i kozmetički saloni, trgovine za slušna pomagala, plesne škole, kladionice te bazeni, kazališta, zoološki vrtovi i muzeji (koji su već od prije djelomično zatvoreni). Sve djelatnosti se trebaju, po mogućnosti, prebaciti na rad od kuće, tzv. home office.
Škole će također biti zatvorene i cijela nastava će biti prebačena na online model do 6. prosinca. U slučaju nužde dozvoljeno je čuvanje djece u ustanovama, ali ne i nastava. Većim dijelom i vrtići moraju zatvoriti.
Ograničena posjeta u bolnicama i domovima
Posjete u bolnicama i domovima za starije i njegu biti će ograničene. Tako je dozvoljena do jedna posjeta tjedno i to samo ako je pacijent duže od sedam dana hospitaliziran. Trudnicama je dozvoljena pratnja prilikom liječničkih kontrola, a isto je dozvoljeno i tijekom poroda i u posjeti nakon poroda. Maloljetni pacijenti smiju biti praćeni u bolnicu uz dvije osobe i isto tako biti i posjećeni.
Zaposlenici u zdravstvu moraju jednom tjedno uraditi test na antitijela ili molekularno-biološki test. U slučaju da je ovaj test pozitivan, zaposlenici imaju pravo nastaviti dalje sa radom, ako najmanje 48 sati ne pokazuju simptome i ako je tzv. CT iznos viši od 30, što znači da ne postoji opasnost od infekcije. Ako ustanove nemaju dovoljan broj testova, potrebno je nositi maske visoke kvalitete. Zaposlenici u staračkim domovima i sličnim ustanovama zaštitne maske moraju nositi tijekom cijele smjene.
U automobilu je obavezno nošenje maske ukoliko se vozite s osobama s kojim ne živite u istom domaćinstvu. Po redu sjedala su dozvoljene dvije osobe, a isto vrijedi i za taksije i slične mogućnosti prijevoza.
I dalje vrijedi odluka o obaveznom razmaku od jednog metra od drugih osoba, a u zatvorenim prostorijama je obavezno nošenje zaštitne maske. Na sahranama je dozvoljeno do 50 osoba, a dozvoljene su probe za kulturne događaje.
Predvečer će ministar financija Gernot Blümel, ministar obrazovanja Heinz Faßmann te ministrica rada, obitelji i mladih Christine Aschbacher (svi ÖVP) predstaviti detaljnije mjere za svoja područja.
Antonio Šećerović
Foto: Beč, arhiva – Jörg Bauer | Unsplash
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
