Connect with us

Vijesti

Slučaj Ischgl: Prva sudska ročišta u travnju

Objavljeno

na

Godinu dana nakon događaja u “slučaja Ischgl” sve bi trebalo poprimiti i svoj sudski epilog. Još prošle godine predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Peter Kolba podnijeo je kolektivnu pravnu tužbu protiv države Austrije zbog pokušaja prikrivanja i nedjelovanja nakon što se u Ischglu pojavio Covid-19. Prva ročišta u pravnom sporu s državom trebala bi biti održana početkom travnja u Beču.

Udruženje za zaštitu potrošača (VSV) tereti lokalnu, pokrajinsku i državnu vlast da su zanemarili mnoštvo upozorenja koje su dobili iz inozemstva u vezi sa koronavirusom (primjerice iz Islanda). Zanemarivanje i prikrivanje dogodilo se s ciljem spašavanja skijaške sezone koja je tada bila u punom jeku.

Sve razine vlasti koje su predmet tužbe pod zajedničkim su optužbama i domaćih i stranih turista. Svima je zajedničko da su se zarazili u poznatom austrijskom skijalištu.

U europskoj javnosti Ischgl je početkom godine slovio kao mjesto odakle se virus raširio ostatkom Europe. Prema rezultatima, mnogi turisti su virus u svoje zemlje donijeli baš iz austrijskog skijališta. Podnositelji tužbe traže novčanu odštetu.

“Spremni smo na dugogodišnje suđenje. Hoće li “brend Ischgl” uspjeti izdržati taj višegodišnji spor – treba ocijeniti pokrajina Tirol”, naglasio je predsjednik Udruženje za zaštitu potrošača (VSV) Peter Kolba.



Advertisement

Svijet

Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura

Objavljeno

na

Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti

Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.

Slovenija: Obavezna e-vinjeta

Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.

Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:

  • 7-dnevna vinjeta: 16 €
  • Mjesečna vinjeta: 32 €
  • Godišnja vinjeta: 117,50 €

Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.

Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete

U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.

Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:

  • Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
  • 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
  • Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
  • Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)

Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.

Nastavi čitati

Svijet

U Federaciji BiH zabranjeno pušenje

Objavljeno

na

By

Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.

Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.

Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja

Blagdani kroativ

Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.

Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.

Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.

Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.

U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.

Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Dnevna kronika

Umirovljenica u Austriji lažnim policajcima dala nakit u vrijednosti od 2 milijuna eura

Objavljeno

na

By

Na Zemaljskom sudu u Beču sada je došlo do uvida u dobro organizirane makinacije lažnih policajaca. Prevaranti u više navrata lišavaju žrtve njihovih stvari i vrše veliki pritisak putem telefona. Na meti su uvijek starije osobe. Na sad već stari trik nasjela je i 73-godišnja žena iz Donje Austrije. Kriminalci su je uvjerili da je na meti rumunjske bande provalnika. Nakit je trebala predati “kolegici” koja bi iznimno skupi nakit dopremila na sigurno.

Prevaranti su bili dobro obučeni za uvjeravanje i nalazili su se u pozivnom centru u Turskoj. Vješto su nagovarali 73-godišnjakinju da se sve više boji dok joj u panici napokon nisu pokupili nakit. 19-godišnji kurir predstavljao se kao “inspektor Wimmer” te je odnio plijen sa sobom. Isplatilo se – prstenje i ogrlice ukupno su vrijedili oko dva milijuna eura.

Vjeruje se da je 19-godišnjak proslijedio dragocjenosti onima koji stoje iza zločina. Od plijena nema traga, ali mladić je uhvaćen. Sada je bio na sudu. – On je najmanji kotačić od svih – objasnio je njegov branitelj. Umirovljenica je donijela kofer do vrata. – Nije znao što je unutra, a za taj čin dobio je samo “malu nagradu”.

19-godišnjak je priznao te je dobio blagu kaznu. Dobio je 15 mjeseci zatvora, od čega 10 mjeseci uvjetno. Od četvorice suoptuženika, trojica su se izvukla s djelomičnim kaznama – od kojih nijedna nije bila pravomoćna!

Nastavi čitati
LM