Austrija
Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima
U Austriji živi sve više ljudi bez prava glasa. 1,4 milijuna ljudi starijih od 16 godina neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima zbog nedostatka državljanstva. Prije 20 godina to je bilo samo 580.000. S druge strane, broj birača s pravom glasa u zadnje je vrijeme pao. Posebno je mnogo ljudi koji nemaju pravo glasa u gradovima i na zapadu zemlje. Politolog Peter Filzmaier može zamisliti reformu, ali savjetuje da se o njoj treba raspravljati “što dalje od bilo kakvih izbora”.
Kako pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije koje je procijenila APA, oko 30 posto stanovništva starijeg od 16 godina u Innsbrucku i Salzburgu nema pravo glasa, u Linzu i Grazu četvrtina (od 1. srpnja). U Beču je prosjek tek nešto ispod jedne trećine – iako uz velike razlike o kotarima: u pojedinim kotarima čak 40 posto stanovnika Beča starijih od 16 godina nemaju državljanstvo. U cijeloj Austriji oko 18 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina nema državljanstvo – to jest, skoro svaki peti stanovnik u dobi za glasanje.
Međutim, najveće vrijednosti su izvan područja velikih gradova. Te su zajednice posebni slučajevi: do enklava Jungholz (Tirol) sa 66 posto i Mittelberg (Vorarlberg) s 51 posto stanovnika bez prava glasa može se iz Austrije doći samo preko njemačkog teritorija. Mnoge slovačke obitelji nastanile su se u Kittseeu (Burgenland) i Wolfsthalu (Donja Austrija) zbog njihove blizine Bratislavi.
S druge strane, broj birača s pravom glasa stagnira. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. godine 4.000 ljudi manje imalo je pravo glasa nego 2017. ili na saveznim predsjedničkim izborima 2016.
Za politologa Filzmaiera, trajna isključenost velikih dijelova stanovništva može imati negativne posljedice. Jer čak i na ljude bez državljanstva utječu odluke političkog sustava, ali im se ne dopušta da imaju pravo glasa. Kao rezultat toga, mogli bi se stvoriti potencijalno nepoželjni odljevi nezadovoljstva. “Budući da na ljude utječu odluke političkog sustava u mjestu njihova stanovanja, to bi se također moglo povezati s njihovim mjestom stanovanja umjesto s državljanstvom”, kaže Filzmaier. Naravno tek nakon dužeg boravka.
Međutim, nema naznaka većine za reformu. Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen već je u svibnju dobio odbijenicu od ÖVP-a i FPÖ-a s prijedlogom da se naturalizacija olakša. Filzmaier također zagovara da se rasprava o izbornom zakonu vodi izvan predizborne kampanje kako bi se izbjegla emocionalizacija – tim više što postoje valjani argumenti za i protiv.
“Unutar pravila igre, mi stalno donosimo izborne odluke, što možete vidjeti na ovaj ili onaj način, a obje strane su demokrati”, naglašava politolog, osvrćući se na nedavne promjene dobne granice za glasanje. “Moja najhitnija preporuka je da se ova rasprava o pravu glasa vodi što dalje od bilo kakvih izbora.”
Austrija
Mnoge obitelji u Austriji uskoro će dobiti 150 eura po djetetu
Između ožujka i travnja mnoge će obitelji u Austriji primiti dopis Ministarstva socijalne skrbi o aktivaciji nove platne kartice i dodatnom bonusu od 150 eura po školskom djetetu.
“Schulstartplus!” – Nova financijska podrška za školarce
Akcija “Schulstartplus!” provodi se između ožujka i travnja 2025. godine i donosi obiteljima s djecom školske dobi bonus od 150 eura po djetetu. Novost je da se ovaj iznos prvi put isplaćuje putem platne kartice u mobilnoj aplikaciji, umjesto dosadašnjih vaučera.
Svi koji su u prosincu 2024. primali minimalnu socijalnu naknadu ili socijalnu pomoć, dobit će pismo Ministarstva s uputama za aktivaciju kartice. Pravo na bonus imaju obitelji čija djeca do 24 godine pohađaju vrtić, osnovnu školu, AHS, BHS, srednju školu, politehničku školu ili strukovnu školu.
Po aktivaciji kartice, na nju će se automatski uplatiti 150 eura po djetetu. Primjerice, obitelj s dvoje školske djece dobit će ukupno 300 eura.
Dodatna financijska pomoć za školske izlete
Roditelji mogu zatražiti i dodatni “AK Klassenfahrtsbonus” koji pruža 75 do 150 eura za školske izlete. Ovaj jednokratni doprinos vrijedi za sve učenike od 5. do 9. razreda, pod uvjetom da je barem jedan roditelj član AK Oberösterreich. Prijave su moguće do 6. srpnja 2025.
Povećan iznos školske naknade od kolovoza
Osim ovih mjera, godišnja školska naknada za djecu od 6 do 15 godina od kolovoza 2025. bit će povećana za 4,6% zahvaljujući usklađivanju s inflacijom. Novi iznos iznosit će 121,40 eura po djetetu, a isplaćivat će se zajedno s obiteljskim doplatkom.
Beč
Bečki vodospremnik kao oaza za kukce i ptice
Grad Beč i Magistratski odjel za dovod i raspodjelu vode stvaraju oaze za insekte i ptice. Na području vodospremnika u okrugu Favoriten posadili su drveće i grmlje, a nove su sadnje već u planu.
Vodospremnici igraju važnu ulogu u opskrbi Bečanki i Bečana najboljom pitkom vodom s Alpa te predstavljaju fleksibilan odgovor na bečke potrebe za vodom. Jedan od vodospremnika nalazi se u desetom bečkom okrugu, na lokaciji Unterlaa na krajnjem jugu grada. Obujam vodospremnika iznosi 162.000 kubičnih metara te pokriva više od trećine dnevnih potreba za vodom u glavnom gradu Republike Austrije.
U suradnji s Magistratskim odjelom za održavanjem zelenih površina (MA 42 – Wiener Stadtgärten) ondje je posađeno 60 novih stabala i grmova, što ovu lokaciju čini prirodnom oazom za ptice i kukce poput pčela i leptira, te brojne druge vrste životinja i biljaka.
„Netaknuta priroda i zelene površine neizostavan su dio kvalitete života u našemu gradu. One poboljšavaju kvalitetu zraka i doprinose očuvanju bioraznolikosti. Ona nam je izuzetno važna i zato je promičemo gdje god imamo priliku”, poručio je Jürgen Czernohorszky, član gradskog poglavarstva za klimu. Ostale mjere odnose se na rijetku košnju, stvaranje i održavanje staništa za guštere, kućica za gniježđenje ptica, prenoćišta za šišmiše i slično.
Također, u okrugu Favoriten neprestano se provode inicijative za više zelenih površina i stabala jer je svako stablo jednako važno i pridonosi očuvanju flore i faune te dobrobiti svih stanovnika. Na području vodospremnika trenutačno se nalaze stabla poput badema, divlje jabuke, trešnje i lijeska te grmovi crvenog drijena, vrbe i bazge.
Osim lokacije u Favoritenu, Magistratski odjel za dovod i raspodjelu vode (MA 31 – Wiener Wasser) ekološku učinkovitost poboljšava i na drugim lokacija u Beču na kojima se nalaze vodospremnici poput okruga Hernals i Penzing. Ukupno će se posaditi 140 stabala i 60 grmova. Priroda oduvijek igra važnu ulogu u vodoopskrbi austrijske metropole jer šumsko tlo u izvorišnim područjima pohranjuje i filtrira vodu koja otječe.
Na ogromnoj površini na vodospremniku u Favoritenu smješten je i fotonaponski sustav kojim upravlja gradsko energetsko poduzeće Wien Energie. Nevjerojatnih 6.500 modula isporučuje snagu od gotovo 2 MWp dok se godišnje u prosjeku proizvede 2,1 milijun kWh energije. Višak energije može opskrbiti do 600 kućanstava na godišnjoj razini, a ukupno se uštedi 1.240 tona CO2.
Austrija
Lažirao diplomu pa 15 godina radio kao učitelj u Austriji
Muškarac se punih 15 godina lažno predstavljao kao učitelj, iako nikada nije imao pravu diplomu. Policija je u njegovom novčaniku otkrila krivotvorene dokumente. Osumnjičeni je priznao krivnju i protiv njega je podignuta prijava.
Krajem kolovoza prošle godine, policijska postaja u Pergu zaprimila je pronađeni novčanik muškarca iz Steyra. Tijekom pregleda, policajci su naišli na očito krivotvorenu službenu iskaznicu austrijske policije te nekoliko studentskih iskaznica.
Godinama radio bez diplome
Detaljnom istragom utvrđeno je da je muškarac od 2010. godine radio kao nastavnik njemačkog jezika i tjelesnog odgoja u školama u Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Beču. Sve to iako je još 2005. godine bio ispisan sa studija. Čini se da si je sam izradio lažnu diplomu kako bi dobio zaposlenje u obrazovnim institucijama.
Osumnjičeni je priznao krivotvorenje i trenutačno je na slobodi. Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila puni opseg prijevare.
You must be logged in to post a comment Login