Austrija
Skepticizam u pogledu ukidanje zahtjeva za maskom
Dok političari ukidaju obvezno nošenje maski zbog pandemije, stručnjaci već razmišljaju o novom valu. Pandemija još nije gotova, jednoglasno je rečeno na konferenciji u utorak, a bilo je i dvojbi je li obvezna ‘stanka’ maski ispravna. Još jednom je naglašena važnost podataka i transparentnosti za povjerenje ljudi u bilo koju akciju.
Maske su jednostavan i dobar način borbe protiv širenja virusa, rečeno je na konferenciji za novinare u sklopu dvodnevne konferencije Instituta za napredne studije (IHS) o poukama iz pandemije. Maske će ponovno biti potrebne na jesen, složio se s izjavom ministra zdravstva Johannesa Raucha (Zeleni) zdravstveni ekonomist Thomas Czypionka iz IHS-a
Utoliko bi teže moglo biti ponovno naviknuti ljude na maske u jesen ako kažete da više nisu potrebne. Možda bi bilo bolje da je zahtjev za maskom ostao na snazi. Međutim, na političarima je da odluče koliko žele zaštititi ranjive skupine, a koliko žele i mogu odgovoriti na potrebe drugih skupina, rekla je Dorothee von Laer iz Med-Uni Innsbruck.
Posebno je u raspravi o maskama važno komunicirati zašto se koje mjere smanjuju i koji je cilj, rekao je Ulrich Elling s Instituta za molekularnu biotehnologiju. Zdravstveni sektor u idućim tjednima neće biti preopterećen, čak i ako će se vjerojatno povećati broj zaraženih, ali posebno s “javnim prijevozom” moglo se vidjeti da je nošenje maski jako dobro funkcioniralo.
Stručnjaci su se također složili da je povjerenje u znanost i politiku najvažnije – to se može postići transparentnošću, a za to su važni podaci. Vidite kako se neke stvari odvijaju u drugim zemljama, ali ne može se sve primijeniti na Austriju – za to su potrebni i društveno relevantni podaci poput podataka o tržištu rada.
Od 1. lipnja, zahtjev za maskom bit će uglavnom suspendiran, objavio je Rauch u utorak ujutro. Pandemija je omogućila “prostor za disanje”, a odgovarajuća uredba u početku će se primjenjivati tri mjeseca. Ipak, i dalje postoji preporuka nošenja maski na “ranjivim” mjestima. Maske su i dalje obvezne u bolnicama, umirovljeničkim i staračkim domovima, dok su u Beču i dalje potrebne i u javnom prijevozu te ljekarnama.
Morate naučiti živjeti s pandemijom i prestati stalno prenositi da živite u scenariju katastrofe. Ministar također pretpostavlja da će se zahtjev za maskom ponovno primijeniti na jesen. Svi scenariji pretpostavljali su da bi nove zaštitne mjere mogle biti potrebne na jesen, Rauch se osvrnuo na odgovarajuća razmatranja koronavirus platforme Future Operations.
Stručnjaci su se također složili da se stopa procijepljenosti mora povećati, ali ne nužno obveznim cijepljenjem, jer to u sadašnjem obliku nije od velike pomoći. U konačnici, ozbiljnost mjera koje treba poduzeti također ovisi o stopi procijepljenosti stanovništva: što je veća stopa procijepljenosti, to se mjere prije mogu ponovno ukinuti, kaže Czypionka. S trenutačno manje od 70 posto procijepljenog stanovništva Austrija zaostaje oko deset posto za najboljim zemljama Europe.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login