Connect with us

Ekonomija

Sindikat traži veće naknade za nezaposlene na AMS-u

Objavljeno

na

Potpredsjednica ÖGB-a Korinna Schumann smatra: Nakon 75 godina zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti treba povećati naknade.

Potpredsjednica sindikata Korinna Schumann (58) u priopćenju za javnost hvali zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti koji postoji već 75 godina. No, naknada za nezaposlene za nju je premala. Zato ona traži znatno povećanje. Planovi kancelara Karla Nehammera (51) na ovom području izgledaju sasvim drugačije.

“Kao jedan od najvažnijih socijalnih zakona u Austriji”, zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti, koji je na snazi ​​od 1949., ima za cilj zaštititi austrijske radnike od “potpunog financijskog kolapsa” dok traže posao, rekao je Schumann.

Kao problem vidi i trenutnu nestabilnu gospodarsku situaciju. “Posebno u vrijeme slabe gospodarske aktivnosti, gdje se stečajevi uvijek iznova događaju, svatko i svatko može biti pogođen prisilnim prekidom posla brže nego što se očekivalo”, naglašava Schumann.

Mogu postojati razni razlozi za dolazak u takvu situaciju. “U Austriji je oko 900.000 zaposlenika nezaposleno barem jednom godišnje”, objašnjava ona. Prema posljednjim podacima od četvrtka, u srpnju je u ovoj zemlji bilo nezaposleno više od 340.000 ljudi.

Schumann ima razumijevanja kada je riječ o teškim životnim situacijama: “Svatko tko je ikada izgubio posao zna koliko je važno moći se osloniti na naknadu za nezaposlene u ovoj izvanrednoj situaciji.” Biti bez financijske državne potpore dulje vrijeme može biti prijetnja vašoj egzistenciji.

U međuvremenu, plan Karla Nehammera, prema sadržaju „Plana Austrije“ objavljenog u veljači 2020. godine, jest rasteretiti porezne obveznike. To također zahtijeva “reformu naknada za nezaposlene”. Njegov pristup u ime zaposlenika stoga je kontradiktoran. Cilj je “ponuditi poticaje za više punog radnog vremena za one ljude koji također mogu raditi puno radno vrijeme.”

Advertisement

Ekonomija

Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto

Objavljeno

na

By

Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.

U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.

U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.

Manji očekivani učinci štednje

U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.

Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.

Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.

Nastavi čitati

Ekonomija

Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji

Objavljeno

na

Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.

Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.

Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.

Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.

Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.

Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.

Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.

Nastavi čitati

Ekonomija

Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem

Objavljeno

na

Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.

Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.

Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.

Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.

Nastavi čitati
LM