Ekonomija
Šest hrvatskih tvrtki među 50 najbrže rastućih tvrtki srednje Europe
Na ovogodišnjem Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe plasiralo se ukupno 6 hrvatskih tvrtki. Pet tvrtki ostvarilo je plasman u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih, jedna u kategoriji Zvijezda u usponu, dok su tri tvrtke posebno predstavljene u novoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.
U kategoriji 50 najbrže rastućih od hrvatskih tvrtki plasirali su se: Electrocoin d.o.o. na 6. mjestu s rastom od 2.617 posto, Bazzar.hr na 36. mjestu (695%), AGRIVI na 39. mjestu (640%), Include na 44. mjestu (549%) te ECO MOBILE d.o.o. na 47. mjestu (530%). U kategoriji Zvijezde u usponu tvrtka Speck se plasirala na 3. mjestu s rastom od 1076 posto. U posebnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, koja je pokrenuta ove godine predstavljene su tri hrvatske tvrtke: Rimac automobili, Infinum i Infobip.
U glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih tvrtki najbolji plasman ostvarila je tvrtka Electrocoin na 6. mjestu s rastom od 2.617 posto. Oni su debitanti na natječaju, a glavna djelatnost im je posredovanje u trgovanju kripto valutama i procesiranje kripto uplata.
Na 36. mjestu slijedi ih prošlogodišnja najbolje plasirana tvrtka iz Hrvatske, potrošačka platforma za online kupovinu Bazzar.hr s rastom od 695 posto. Prošlogodišnji 50. plasirani AGRIVI, tvrtka koja je razvila sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, ove godine je ostvario značajan napredak s plasmanom na 39. mjesto sa svojih 640 posto rasta. Pobjednik kategorije Zvijezda u usponu 2018., solinska tvrtka Include, ove godine se plasirala na 44. mjesto u glavnoj kategoriji s rastom od 549%. Include se bavi razvojem i proizvodnjom urbane ulične opreme namijenjene pametnim gradovima i proizvodnjom već poznatih solarnih klupa. Peta hrvatska tvrtka na glavnoj listi je debitant po ostvarenom plasmanu, ECO MOBILE d.o.o. na 47. mjestu s rastom od 530 posto. Radi se o zagrebačkoj tvrtki specijaliziranoj za razvoj, proizvodnju i implementaciju naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja za potporu procesima u gospodarenju otpadom.
Ponovo imamo jednu tvrtku visoko plasiranu u kategoriji Zvijezda u usponu, na trećem mjestu s 1076 posto rasta plasirao se Speck, tvrtka koja se bavi dizajnom i razvojem vrhunskih softwarea i inovativnih aplikacija za globalne klijente.
Na ovogodišnjoj se ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze tvrtke iz devet zemalja Srednje Europe i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti: 21 iz Češke, 15 iz Poljske, 5 iz Hrvatske, 3 iz Bugarske, 2 iz Slovačke i po jedna iz Estonije, Kosova, Latvije i Litve.
Ove godine Deloitte je pokrenuo i kategoriju Zvijezde pozitivnog utjecaja. Riječ je o posebnoj kategoriji u kojoj se odaje priznanje tvrtkama koje uspješno povezuju izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim učinkom na barem jedno od sljedećih područja: društvo, poslovanje, inovaciju, okoliš i raznolikost. U toj kategoriji sve zemlje sudionice predstavljaju po tri tvrtke koje su svojim radom i utjecajem zaslužile tu vrijednu titulu. Kako smo već naveli iz Hrvatske su toj kategoriji predstavljene tvrtke Rimac automobili, Infinum i Infobip koje su svojim radom, renomeom i utjecajem zaslužili da ih posebno istaknemo.
Pero Bačić / Deloitte
Foto: speck.agency / unsplash.com
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
