Ekonomija
SATNICE U AUSTRIJI: Školovani ljudi zarađuju duplo više
Austrijski ured za statistiku predstavio je brojke koje se tiču satnica u privatnom sektoru u Austriji. Brojke pokazuju kako više od trećine zaposlenika ima satnicu od 10 do 15 eura, a zaposlenici s fakultetskim obrazovanjem primaju gotovo dvostruko više po satu od onih koji nemaju više od obveznog školovanja. Najviše satnice su u Vorarlbergu, a najniže satnice imaju državljanke Turske.
Prosječni zaposleni građanin Austrije je u 2018. godini zaradio 15,09 eura bruto po satu. Preko 35 posto njih imalo je bruto satnicu od 10 do 15 eura, 14 posto je zaradilo manje od 10 eura, dok je četvrtina zaradila između 15 i 20 eura.
Najmanje je njih koji su po satu zaradili između 25 i 30 eura, a riječ je o jedva šest posto. Od 20 do 25 eura je zaradilo 11,5 posto zaposlenih, a osam posto njih zarađuje više od 30 eura po satu.
Odnos između visokih i niskih zarada u Austriji se nije promijenio od 2006. godine, stoji u izvješću Statistik Austria. Najviše zarade zabilježene su u sektoru opskrbe energije – 24,75 eura po satu. Na drugom mjestu nalaze se pružatelji financijskih usluga i usluga osiguranja sa 22,29 eura po satu te pružatelji informacijskih i komunikacijskih usluga sa satnicom od 21,10 eura.
Najniže plaće u hotelima i ugostiteljstvu
Uvjerljivo najnižu bruto zaradu po satu u 2018. godini zabilježili su zaposlenici u hotelima i ugostiteljstvu s mizernih 9,67 eura po satu, ne brojeći napojnice. Zaposlenici u proizvodnji robe, koja je najveći gospodarski sektor, u prosjeku su zaradili skoro 17 eura po satu, a zaposlenici u trgovini 13,17 eura po satu.
Očekivano najvišu zaradu po satu imali su rukovoditelji sa 30,72 eura, slijede akademici sa 21,62 eura i kvalificirani radnici u tehničkim i netehničkim zanimanjima sa satnicom od 18,42 eura.
Brojke pokazuju kako je sveučilišno školovanje vrlo bitno
Osobe koje nemaju višu školu od obveznog školovanja u 2018. godini imale su bruto satnicu od 11,42 eura. Pripravnici su zaradili 14,70 eura po satu, zaposlenici s maturom 17,66 eura, a zaposlenici s fakultetskim ili tehničkim obrazovanjem imali su satnicu od čak 21,60 eura.
Austrijski državljani zaradili su 15,91 eura po satu, a osobe bez austrijskog državljanstva 22,5 posto manje – 12,33 eura po satu. Državljani zemalja bivše Jugoslavije (op.a. bez Slovenije i Hrvatske) zarađuju 11,98 eura po satu, dok turski državljani zarađuju nekoliko centi manje. Najnižu satnicu imaju državljanke Turske – 9,51 eura.
Najviše satnice su u Vorarlbergu sa 16,54 eura, a najniže u Gradišću – 13,66 eura. Što se cijele Austrije tiče, žene najviše zarađuju u Beču (14,65 eura), a muškarci u Vorarlbergu sa 18,36 eura.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Guilherme Cunha | Unsplash
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
Ekonomija
Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u
U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.
Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.
No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.
Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.
You must be logged in to post a comment Login