Ekonomija
SATNICE U AUSTRIJI: Školovani ljudi zarađuju duplo više
Austrijski ured za statistiku predstavio je brojke koje se tiču satnica u privatnom sektoru u Austriji. Brojke pokazuju kako više od trećine zaposlenika ima satnicu od 10 do 15 eura, a zaposlenici s fakultetskim obrazovanjem primaju gotovo dvostruko više po satu od onih koji nemaju više od obveznog školovanja. Najviše satnice su u Vorarlbergu, a najniže satnice imaju državljanke Turske.
Prosječni zaposleni građanin Austrije je u 2018. godini zaradio 15,09 eura bruto po satu. Preko 35 posto njih imalo je bruto satnicu od 10 do 15 eura, 14 posto je zaradilo manje od 10 eura, dok je četvrtina zaradila između 15 i 20 eura.
Najmanje je njih koji su po satu zaradili između 25 i 30 eura, a riječ je o jedva šest posto. Od 20 do 25 eura je zaradilo 11,5 posto zaposlenih, a osam posto njih zarađuje više od 30 eura po satu.
Odnos između visokih i niskih zarada u Austriji se nije promijenio od 2006. godine, stoji u izvješću Statistik Austria. Najviše zarade zabilježene su u sektoru opskrbe energije – 24,75 eura po satu. Na drugom mjestu nalaze se pružatelji financijskih usluga i usluga osiguranja sa 22,29 eura po satu te pružatelji informacijskih i komunikacijskih usluga sa satnicom od 21,10 eura.
Najniže plaće u hotelima i ugostiteljstvu
Uvjerljivo najnižu bruto zaradu po satu u 2018. godini zabilježili su zaposlenici u hotelima i ugostiteljstvu s mizernih 9,67 eura po satu, ne brojeći napojnice. Zaposlenici u proizvodnji robe, koja je najveći gospodarski sektor, u prosjeku su zaradili skoro 17 eura po satu, a zaposlenici u trgovini 13,17 eura po satu.
Očekivano najvišu zaradu po satu imali su rukovoditelji sa 30,72 eura, slijede akademici sa 21,62 eura i kvalificirani radnici u tehničkim i netehničkim zanimanjima sa satnicom od 18,42 eura.
Brojke pokazuju kako je sveučilišno školovanje vrlo bitno
Osobe koje nemaju višu školu od obveznog školovanja u 2018. godini imale su bruto satnicu od 11,42 eura. Pripravnici su zaradili 14,70 eura po satu, zaposlenici s maturom 17,66 eura, a zaposlenici s fakultetskim ili tehničkim obrazovanjem imali su satnicu od čak 21,60 eura.
Austrijski državljani zaradili su 15,91 eura po satu, a osobe bez austrijskog državljanstva 22,5 posto manje – 12,33 eura po satu. Državljani zemalja bivše Jugoslavije (op.a. bez Slovenije i Hrvatske) zarađuju 11,98 eura po satu, dok turski državljani zarađuju nekoliko centi manje. Najnižu satnicu imaju državljanke Turske – 9,51 eura.
Najviše satnice su u Vorarlbergu sa 16,54 eura, a najniže u Gradišću – 13,66 eura. Što se cijele Austrije tiče, žene najviše zarađuju u Beču (14,65 eura), a muškarci u Vorarlbergu sa 18,36 eura.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Guilherme Cunha | Unsplash
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login