Ekonomija
SATNICE U AUSTRIJI: Školovani ljudi zarađuju duplo više
Austrijski ured za statistiku predstavio je brojke koje se tiču satnica u privatnom sektoru u Austriji. Brojke pokazuju kako više od trećine zaposlenika ima satnicu od 10 do 15 eura, a zaposlenici s fakultetskim obrazovanjem primaju gotovo dvostruko više po satu od onih koji nemaju više od obveznog školovanja. Najviše satnice su u Vorarlbergu, a najniže satnice imaju državljanke Turske.
Prosječni zaposleni građanin Austrije je u 2018. godini zaradio 15,09 eura bruto po satu. Preko 35 posto njih imalo je bruto satnicu od 10 do 15 eura, 14 posto je zaradilo manje od 10 eura, dok je četvrtina zaradila između 15 i 20 eura.
Najmanje je njih koji su po satu zaradili između 25 i 30 eura, a riječ je o jedva šest posto. Od 20 do 25 eura je zaradilo 11,5 posto zaposlenih, a osam posto njih zarađuje više od 30 eura po satu.
Odnos između visokih i niskih zarada u Austriji se nije promijenio od 2006. godine, stoji u izvješću Statistik Austria. Najviše zarade zabilježene su u sektoru opskrbe energije – 24,75 eura po satu. Na drugom mjestu nalaze se pružatelji financijskih usluga i usluga osiguranja sa 22,29 eura po satu te pružatelji informacijskih i komunikacijskih usluga sa satnicom od 21,10 eura.
Najniže plaće u hotelima i ugostiteljstvu
Uvjerljivo najnižu bruto zaradu po satu u 2018. godini zabilježili su zaposlenici u hotelima i ugostiteljstvu s mizernih 9,67 eura po satu, ne brojeći napojnice. Zaposlenici u proizvodnji robe, koja je najveći gospodarski sektor, u prosjeku su zaradili skoro 17 eura po satu, a zaposlenici u trgovini 13,17 eura po satu.
Očekivano najvišu zaradu po satu imali su rukovoditelji sa 30,72 eura, slijede akademici sa 21,62 eura i kvalificirani radnici u tehničkim i netehničkim zanimanjima sa satnicom od 18,42 eura.
Brojke pokazuju kako je sveučilišno školovanje vrlo bitno
Osobe koje nemaju višu školu od obveznog školovanja u 2018. godini imale su bruto satnicu od 11,42 eura. Pripravnici su zaradili 14,70 eura po satu, zaposlenici s maturom 17,66 eura, a zaposlenici s fakultetskim ili tehničkim obrazovanjem imali su satnicu od čak 21,60 eura.
Austrijski državljani zaradili su 15,91 eura po satu, a osobe bez austrijskog državljanstva 22,5 posto manje – 12,33 eura po satu. Državljani zemalja bivše Jugoslavije (op.a. bez Slovenije i Hrvatske) zarađuju 11,98 eura po satu, dok turski državljani zarađuju nekoliko centi manje. Najnižu satnicu imaju državljanke Turske – 9,51 eura.
Najviše satnice su u Vorarlbergu sa 16,54 eura, a najniže u Gradišću – 13,66 eura. Što se cijele Austrije tiče, žene najviše zarađuju u Beču (14,65 eura), a muškarci u Vorarlbergu sa 18,36 eura.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Guilherme Cunha | Unsplash
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
You must be logged in to post a comment Login