Zanimljivosti
Sarajevski ćevap od sada je zaštićen kao autohtoni brend

Sarajevski ćevap od sada je zaštićen kao autohtoni brend i posebni bosanskohercegovački proizvod, a uskoro slijedi procedura zaštite sarajevskog somuna, potvrdila je u srijedu gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Gradska uprava prije dvije godine pokrenula je proceduru zaštite sarajevskog ćevapa kao proizvoda s posebnim geografskim podrijetlom sukladno zakonskim odredbama koje su na snazi u BiH i ta je procedura sada dovršena a naredni je korak, kako su najavili, zaštita tog brenda i na tržištu Europske unije.
”Kako kažemo, ako dođete u Sarajevo i ne probate ćevape kao da niste ni bili odnosno morate se vratiti”, kazala je Karić novinarima najavivši i brendiranje somuna kakav se poslužuje uz ćevape, a proizvodi samo u sarajevskim pekarnama. Odlikuje ga posebna tekstura tijesta i okus po orijentalnom začinu ćurekotu čije je podrijetlo u jugoistočnoj Aziji, prenosi Hina.
Jedinstveni proizvod
Proceduru zaštite sarajevskog ćevapa kao autohtonog podržala je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a voditeljica ureda za BiH Courtney Chubb kazala je kako su se na to odlučili jer je riječ o ključnom proizvodu gastronomske i turističke ponude Sarajeva.
”Ova oznaka sarajevski ćevap prepoznaje kao jedinstveni proizvod kojega ne možete dobiti nigdje drugdje u svijetu. Štiti njegove sastojke tako da se ne mogu kopirati i ujedno jamči sigurnost i kvalitetu proizvoda”, kazala je Chubb.
Pojasnila je kako USAID posebnu pozornost poklanja turizmu i smatra to djelatnošću koja znatno doprinosi ukupnom gospodarskom razvoju zemlje.
Kako je pojasnio ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić, Sarajevo je zaštitilo svoj ćevap na temelju zakona na razini BiH koji je usuglašen s politikama i standardima Europske unije.
Osmi proizvod koji je prošao proceduru
Sarajevski je ćevap osmi je proizvod koji je prošao tu proceduru i sada predstavlja novi potencijal za razvitak turističke ponude, ali i sprječavanje zloporaba odnosno proizvodnje “lažnog” sarajevskog ćevapa.
”Sada će biti onemogućeno da se sarajevski ćevap pravi drugdje, a našim ćemo ćevabdžijama omogućiti mogućnost dodatnog plasmana i izvoza na tržište EU”, kazao je Hajrić.
Ranije je tu proceduru prošao samo još jedan proizvod iz BiH i to livanjski sir za kojega je sada otvoren put za plasman na tržište država EU.

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
Zanimljivosti
Vienna Drive: U Beču traje sajam automobila

Jučer je počeo sajam automobila u Beču. Tijekom četiri dana posjetitelji će na 15.000 četvornih metara Bečkog izložbenog centra doznati sve o automobilima, dvokotačima i mikromobilnosti. Trgovci nude nove modele svih marki, alternativne pogone i motore, opcije financiranja, dodatke, klubove mobilnosti, testne vožnje, pa čak i mogućnost kupnje vozila na licu mjesta.
Novi sajam mobilnosti smatra se neslužbenim nasljednikom “Vienna Auto Showa” koji već dugi niz godina privlači veliki broj posjetitelja. “Imamo na umu cjelokupni portret urbane mobilnosti”, kaže inicijatorica Stephanie Ernst. Ponudu zaokružuju informativni štandovi o vozačkim dozvolama i osiguranjima, nastupi uživo i food court.
Budućnost je električna, zbog čega je fokus sajma mobilnosti također na e-mobilnosti, koja će biti najsnažniji pokretač rasta u budućnosti – ne samo u pogledu ciljeva EU-a za CO2.