Zanimljivosti
Sarajevski ćevap od sada je zaštićen kao autohtoni brend
Sarajevski ćevap od sada je zaštićen kao autohtoni brend i posebni bosanskohercegovački proizvod, a uskoro slijedi procedura zaštite sarajevskog somuna, potvrdila je u srijedu gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Gradska uprava prije dvije godine pokrenula je proceduru zaštite sarajevskog ćevapa kao proizvoda s posebnim geografskim podrijetlom sukladno zakonskim odredbama koje su na snazi u BiH i ta je procedura sada dovršena a naredni je korak, kako su najavili, zaštita tog brenda i na tržištu Europske unije.
”Kako kažemo, ako dođete u Sarajevo i ne probate ćevape kao da niste ni bili odnosno morate se vratiti”, kazala je Karić novinarima najavivši i brendiranje somuna kakav se poslužuje uz ćevape, a proizvodi samo u sarajevskim pekarnama. Odlikuje ga posebna tekstura tijesta i okus po orijentalnom začinu ćurekotu čije je podrijetlo u jugoistočnoj Aziji, prenosi Hina.
Jedinstveni proizvod
Proceduru zaštite sarajevskog ćevapa kao autohtonog podržala je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a voditeljica ureda za BiH Courtney Chubb kazala je kako su se na to odlučili jer je riječ o ključnom proizvodu gastronomske i turističke ponude Sarajeva.
”Ova oznaka sarajevski ćevap prepoznaje kao jedinstveni proizvod kojega ne možete dobiti nigdje drugdje u svijetu. Štiti njegove sastojke tako da se ne mogu kopirati i ujedno jamči sigurnost i kvalitetu proizvoda”, kazala je Chubb.
Pojasnila je kako USAID posebnu pozornost poklanja turizmu i smatra to djelatnošću koja znatno doprinosi ukupnom gospodarskom razvoju zemlje.
Kako je pojasnio ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić, Sarajevo je zaštitilo svoj ćevap na temelju zakona na razini BiH koji je usuglašen s politikama i standardima Europske unije.
Osmi proizvod koji je prošao proceduru
Sarajevski je ćevap osmi je proizvod koji je prošao tu proceduru i sada predstavlja novi potencijal za razvitak turističke ponude, ali i sprječavanje zloporaba odnosno proizvodnje “lažnog” sarajevskog ćevapa.
”Sada će biti onemogućeno da se sarajevski ćevap pravi drugdje, a našim ćemo ćevabdžijama omogućiti mogućnost dodatnog plasmana i izvoza na tržište EU”, kazao je Hajrić.
Ranije je tu proceduru prošao samo još jedan proizvod iz BiH i to livanjski sir za kojega je sada otvoren put za plasman na tržište država EU.
Zanimljivosti
Iz BiH otišao u Njemačku bez dana radnog staža, pa na neobičan način došao do luksuzne kuće od milijun eura
Njegova životna priča doživjela je preokret kada je odlučio pronaći prostor za posao, održavanje automobila kojim se i danas bavi, i život.
Šest godina nakon što je napustio rodnu Bosnu i Hercegovinu, Armin iz Živinica živi život o kojem mnogi mogu samo sanjati. Svoju avanturu započeo je “trbuhom za kruhom” odlaskom u Njemačku, a danas je vlasnik luksuzne kuće vrijedne 1.200.000 eura, no put do uspjeha bio je sve samo ne običan.
“U Bosni nisam radio ništa ozbiljno, živio sam od dnevnica. Nikada nisam bio prijavljen u firmi”, prisjeća se Armin, koji je u Njemačku prvi put došao kao student. Tamo je počeo skromno, održavajući automobile, baveći se dubinskim pranjem i sličnim uslugama. Međutim, njegova životna priča doživjela je preokret kada je odlučio pronaći prostor za posao, održavanje automobila kojim se i danas bavi, i život.
Kao mlad otac, Armin je tražio veći stan, no s tom željom pojavila se i ideja o pokretanju vlastitog biznisa. “Razmišljao sam o tome kako bih mogao kombinirati rad i stanovanje. Trebala mi je kuća s garažom. Tražio sam, ali sve je bilo preskupo”, priznaje. Ključni trenutak dogodio se kada je slučajno naletio na oglas za kuću s garažom. “Nisam imao ni novca ni razrađen biznis, ali nešto me natjeralo da pozovem čovjeka koji je iznajmljivao kuću”, priča Armin.
Supruga nije mogla vjerovati da se uopće odlučio nazvati, znajući u kakvoj su financijskoj situaciji. Na razgovor je došao sa samo jednom fasciklom. “Rekao sam čovjeku da nemam firmu, ali imam ideje. Bio je u šoku. Nakon tri dana zvao me i rekao da sam u užem krugu za najam”, prepričava Armin.
Vlasnik kuće, koji je i sam bio u sličnoj situaciji, odlučio mu je dati priliku. “Dao mi je kuću i rekao: ‘Počni, pa ćemo vidjeti.’ Tražio je pet tisuća eura odmah, a najamninu unaprijed za dva mjeseca. Zvao sam oca, posudio novac i dao čovjeku”, prisjeća se Armin. Prvi koraci nisu bili laki. “Uselio sam se u kuću bez ijedne žarulje”, kaže Armin. Uz pomoć tasta, koji je poslao namještaj, i vlastitim trudom, opremio je garažu i započeo posao. Vlasnik kuće pomogao mu je i slanjem prvih mušterija.
“Bilo je trenutaka kad nije bilo posla, ali vlasnik mi je dao dozvolu da iznajmljujem dio kuće. Tako sam dodatno zarađivao”, objašnjava Armin. Kada je konačno odlučio kupiti kuću, šokirala ga je cijena. “Predložio sam ugovor bez banaka – da isplaćujem njemu direktno. Da sam digao kredit, nikad ga ne bih vratio”, kaže Armin, zaključujući svoju priču o upornosti i nevjerojatnoj sreći: “Ništa nije nemoguće.”
Zanimljivosti
Novi popis: Ako vas zovu s ovih brojeva – ne javljate se
Telefonski prevaranti trenutno sve više pokušavaju namamiti ljude navodnim igrama na sreću. Kako javlja tvrtka “Clever Dialer”, javile su se brojne žrtve kojima su nepoznati pozivatelji obećavali visoke iznose novca. Neki su prevaranti čak ponudili mogućnost navodne dostave gotovine na kućna vrata.
Aplikacija Clever Dialer (“cleverdialer.app”) pomaže identificirati i blokirati lažne pozive. Svaki mjesec objavljuju pet najčešće prijavljenih spam brojeva kako bi se korisnici bolje zaštitili.
Na vrhu liste nalazi se njemački broj mobitela koji su drugi korisnici već blokirali preko 500 puta. Na primjer, jedna pogođena osoba izvijestila je da je pozivatelj pokušao izvući “da” od njega – jasan znak zamke troškova. Prema korisnicima, spam pozivi iz Nizozemske javljaju se i nekoliko puta tjedno i u svako doba dana.
Posebno su smjeli pozivatelji koji navodno žele isporučiti 39.000 eura u gotovini. No, prevaranti ističu kako je prethodno potrebno uplatiti “pristojbu” od 900 eura. Drugi prevaranti nude “paket zaštite projekta” za 45 eura prije isplate navodnih dobitaka, prenosi Fenix.
Prema aplikaciji Clever Dialer ovo su brojevi koje odmah trebate blokirati, a s kojih u posljednje vrijeme prevaranti najčešće zovu:
01521 9225837
+31 6 44906164
01521 9466469
+31 6 49434471
01525 8300453
Zanimljivosti
Fotografiranje u nekim trgovinama je zabranjeno, a moguće su i kazne
Korisnici Reddita nedavno su raspravljali o zabrani fotografiranja u trgovinama. Jedan je korisnik u posjetu Intersparovoj trgovini naišao na natpis na kojemu je stajalo da je fotografiranje artikala u vitrini zabranjeno. Zapitao se zašto uopće postoji ovakva zabrana.
Dok su se jedni korisnici našalili na račun zabrane, drugi su se zapitali kakva je kazna ako vas uhvate pri fotografiranju u trgovini.
Odvjetnica Vesna Alaburić za index.hr je pojasnila: “Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira člankom 15. propisuje da će se novčanom kaznom od 10 do 100 eura ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti onaj tko krši naredbu za zabrani fotografiranja na određenom mjestu.
Bitno je razlikovati fotografiranja na javnom mjestu od fotografiranja unutrašnjosti nekog objekta. Za javno mjesto vrijedi pravilo slobodnog fotografiranja, osim ako se radi o objektima koje je zabranjeno snimati. Tako je, na primjer, zabranjeno fotografiranje vojnih objekata i objekata od strateške važnosti ili namjene koji su bitni za funkcioniranje obrambenog sustava zemlje.
Za unutrašnjost objekta vrijedi obratno pravilo, tako da je fotografiranje dopušteno samo uz izričito dopuštenje ovlaštene osobe. Na primjer, fotografiranje na hodniku suda ili u sudnici, restoranu, dućanu.
U stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda snimanje i fotografiranje nije dopušteno.”
