Ekonomija
Rimac odlučio udio u tvrtki dati zaposlenicima
Mate Rimac je potpuno transparentno na YouTubeu objavio javni izvještaj svoje tvrtke Rimac Automobili.
Hrvatski poduzetnik Mate Rimac je na YouTubeu objavio javni izvještaj svoje tvrtke Rimac Automobili. Podatke je odlučio objaviti jer postoji „jak interes“ za to što se događa u njegovoj tvrtki.
„Isto tako ponekad vidim da postoji nerazumijevanje za to što radimo, kako radimo itd. Smatram da je najbolji način informiranja ovaj izravni – da se što manje informacija izgubi“, izjavio je Rimac na početku snimke. Rimac ima trenutno 908 zaposlenih, od kojih su 759 stalno zaposleni, 70 studenata i deset vanjskih suradnika. Tvrtka Greyp zapošljava 73 osobe, dva studenta i dva vanjska zaposlenika.
Od početka lockdowna je prema njegovim riječima Rimac Automobili zaposlio 183 nova zaposlenika, a u cijeloj godini 250 novih ljudi: „Otprilike smo na 10.500 kuna neto plaće bez prijevoza i smještaja. Želim da to snažno raste, da imamo sretne i zadovoljne zaposlenike. Rimac Automobili imaju oko 14 milijuna kuna mjesečno troškova na plaće“.
Njegova neto plaća iznosi 35.000 kuna, a za sebe tvrdi kako nikada nije bio najbolje plaćena osoba u tvrtki: „Mislim da imamo 15 ljudi u kompaniji koji su bolje plaćeni od mene. Ja živim isključivo od svoje plaće“.
Demantirao je navode kako je tvrtka godinama u minusu i prikazao kako je to bio slučaj samo u 2017. i 2018. godini, a prije toga je tvrtka bila u blagoj dobiti. 2020. godinu je „teško prognozirati“, a „prvih šest mjeseci je bilo dosta teško, nadam se da će biti rast“.
Što se dobivanja iz proračuna tiče, Rimac je izjavio da tvrtka uplaćuje više nego što dobiva poticaja: „Mi smo ukupno 17 milijuna eura uplatili do rujna ove godine, dok smo iz proračuna dobili manje od tri milijuna eura na račun poticaja i oko pet milijuna eura na račun europskih sredstava“.
Dodao je kako njegovi suradnici i on žele značajan udio firme i veliki udio vrijednosti firme transferirati na zaposlenike:
„Svaki od nas shareholdera, ja u najvećem dijelu, ćemo svoj udio dati zaposlenicima bez naknade. Želimo da zaposlenici imaju velik dio udjela. Želim da kroz udjele si mogu priuštiti nešto što si od plaće ne bi mogli priuštiti, to mi je cilj. Želim da ti ljudi koji su dali sebe, svoje živote i živce na firmu imaju puno više od firme.“
Tvrtka Rimac se trenutno nalazi na osam lokacija: oklina Zagreba, Veliko Trgovišće, Split, Osijek, Slovenija i Engleska. Izjavio je da su ove lokacije „bez Kine“, a u „Svetoj Nedelji smo u nekoliko zgrada. Otvaramo jednu lokaciju kod City Centra, raštrkani smo do kampusa“.
Tvrtka planira projekt kampusa za koji se još čeka zbog dozvola. Riječ je o kampusu za 2.300 zaposlenika, oko 100.000 kvadrata: „Neće biti ograde. Imat ćemo veliki testing facility, jedan od najvećih u Europi. Smještaj, restoran, vrtić, frizera, veterinare, sve za naše zaposlenike“.
Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | YouTube
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
