Hrvatska
Rekordan broj stranih radnika u Hrvatskoj, ima ih više od 100 tisuća
Hrvatska je premašila brojku od 100.000 radnih dozvola za strane radnike, a uzrok toga su velike demografske promjene kroz koje Hrvatska prolazi, sve manji broj mlađe generacije koja odlazi iz Hrvatske te odljev radne snage s jedne, ali i gospodarski rast s druge strane prema istraživanju tvrtke PickJobs o zapošljavanju stranih radnika.
Zadnje tri godine itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvolama za rad stranih radnika. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. U Hrvatsku dolaze visokokvalificirani radnici ali i niskokvalificirani kojih ima najviše. Iz PickJobs tvrtke kažu da u Hrvatsku uglavnom dolaze radnici u uslužnim djelatnostima, prije svega turizmu i ugostiteljstvu, radnici u građevini koji su izrazito traženi ali se traže i radnici u poljoprivredi i sezonskim poslovima. U Hrvatskoj dominiraju stranci koji dolaze iz zemalja okruženja, ali sve je više ljudi koji dolaze iz azijskih zemalja, Ukrajine te Filipina.
Budući da je Republika Hrvatska početkom prošle godine ukinula kvote za zapošljavanje stranih radnika i predstavila test tržišta rada koji bi domaćim poslodavcima trebao olakšati pronalazak stranih radnika, bilježi se sve veći priljev stranih radnika koji popunjavaju slobodna radna mjesta.
Najveći broj dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj u 2022. godini izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala te Kosova. Većina poslodavaca koje je obuhvatilo ovo istraživanje, imaju samo riječi hvale za strane radnike. Radnici su radišni, disciplinirani, pouzdani i odani poslodavcu, jedino trebaju malo duži period prilagodbe što je prirodno. U Hrvatskoj su u potrazi za boljim životom, ali i boljim prihodima, jer veliki dio zarade radnici šalju svojim obiteljima. S obzirom da je glavni interes radnika koji poduzmu ovako dalek put zaraditi što veću plaću oni se jako trude asimilirati i napredovati u radu. Oni su jednostavni ljudi koji rade za dobrobit svoje obitelji. Većinom govore engleski jezik pa je upravo iz tog razloga proces integracije puno jednostavniji za obje strane, i za poslodavca i za radnika.
Istraživanje o zapošljavanju stranih radnika došlo je do zaključka da je smještaj za strane radnike svake godine sve kvalitetniji i da sve više tvrtki nudi topli obrok. Poslodavci ipak nailaze i na određene prepreke. Dugo se čeka za dobivanje dozvole za boravak i rad u ljetnim mjesecima, a to predstavlja problem i za poslodavce koji trebaju radnike, ali i za radnike koji odustaju od posla. Ponekad je stranim radnicima teško dovesti obitelj i djecu u Hrvatsku jer je teško uskladiti stalan i kvalitetan posao za muža i ženu u istom gradu/mjestu. Ako se i cijele obitelji presele u Hrvatsku dolazi do problema težeg upisa u dječje vrtiće i sl. Iako se ti problemi rješavaju brže nego prije jer sada skoro svaka tvrtka ima iskustva sa stranim radnicima.
Kako kažu iz PickJobs tvrtke, trend zapošljavanja stranih radnika u budućnosti će sve više rasti, a najvažnije će biti privući kvalitetnu radnu snagu i prilagoditi je našem tržištu rada. Poslodavci koji planiraju zaposliti strane radnike trebaju detaljno proučiti sve uvjete za boravak i rad državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Dodatne informacije o zapošljavanju stranih radnika možete pronaći na PickJobs platformi, prenosi HRT.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login