Ekonomija
Rat u Ukrajini opterećuje globalnu ekonomiju
Rat u Ukrajini teško opterećuje svjetsku ekonomiju. Europska središnja banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su danas da bi se situacija mogla pogoršati. Posljedice ruske invazije su katastrofalne, posebno za siromašnije zemlje.
MMF je u četvrtak najavio da će ponovno korigirati svoju prognozu globalnog gospodarskog rasta – naniže, prvenstveno zbog rata u Ukrajini. Za 143 zemlje, koje zajedno predstavljaju 86 posto globalne ekonomske proizvodnje, prognoza rasta bit će snižena u idućem tjednu, rekla je šefica MMF-a Kristalina Georgieva.
Za Ukrajinu se mogu očekivati ”katastrofalni ekonomski gubici”, a za Rusiju “ozbiljan pad”, rekla je Georgieva. Mnoge druge zemlje suočene su s poremećajima u trgovinskim odnosima i poremećajima na tržištima roba zbog rata. Sada će mnogim zemljama trebati još više da se vrate na put rasta prije pandemije koronavirusa.
Daljnji ekonomski izgledi su “izuzetno neizvjesni”, rekao je šef MMF-a. “Rat i sankcije bi mogle eskalirati. Mogle bi postojati nove varijante koronavirusa. Žetve bi mogle propasti.” Prije rata, Rusija i Ukrajina osiguravale su oko 28 posto svjetskog izvoza pšenice, a Rusija i Bjelorusija 40 posto važnog gnojiva. Opskrba hranom stoga je razlog za “veliku zabrinutost”.
Predsjednik Svjetske banke David Malpass također je upozorio na dramatično pogoršanje životnih uvjeta u zemljama u razvoju zbog rasta cijena. “Visoka inflacija je ekonomska i socijalna katastrofa za mnoge siromašnije zemlje”, rekao je za “Wirtschaftswoche”. Što je zemlja siromašnija, teže se zaštiti od rasta cijena.
Malpass je stoga pozvao na dalekosežno smanjenje duga najsiromašnijih zemalja. “Rat u Ukrajini bi sada trebao dovesti do preispitivanja u bogatim zemljama. Moramo osloboditi siromašne zemlje od njihovih strašnih dugova.” Skupi uvoz sirovina trenutno povećava dugove u zemljama u razvoju. To će biti pojačano rastućim kamatnim stopama.
Prema Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), troškovi pomoći u zapadnoj Africi zbog rata ove će se godine povećati za 128 milijuna eura. Zbog sukoba, luke i dobavljači više nisu dostupni. Isporuke iz crnomorske regije su odgođene ili otkazane, što je utjecalo na rad WFP-a u zapadnoj Africi. Na primjer, dodatni troškovi koji proizlaze iz povećanja cijena mogli su financirati dnevne školske obroke za šest milijuna školaraca tijekom više od pola godine, izvještava WFP.
Šefica ECB-a Christine Lagarde dala je sličnu izjavu. “Rat već opterećuje poslovno povjerenje i povjerenje potrošača, uključujući neizvjesnost koju donosi”, rekla je nakon sastanka o kamatnim stopama. Prekidi u trgovini doveli su do novih materijalnih uskih grla. Rastuće cijene energije i sirovina smanjile su potražnju i otežale proizvodnju. “Rizici negativnih izgleda za rast značajno su se povećali kao rezultat rata u Ukrajini.”
Gospodarski razvoj će, smatra Lagarde, presudno ovisiti o daljnjem tijeku rata i o učincima donesenih sankcija te o mogućim daljnjim mjerama. “Iako su se rizici povezani s pandemijom povukli, rat bi mogao imati još veći utjecaj na gospodarsko raspoloženje i dodatno pogoršati nestašicu na strani ponude”, rekla je Lagarde.
Zabrinutost oko gospodarstva u eurozoni nedavno je naglo porasla zbog rata u Ukrajini. Za Njemačku, najveće gospodarstvo u eurozoni, ekonomisti su nedavno oslikali prilično sumornu sliku. Neki su ekonomisti čak prepolovili svoje procjene rasta. I u Italiji se sada očekuje znatno manji porast bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Europska središnja banka ostavlja ključnu kamatnu stopu na nula posto, ali opet na vidiku stavlja kraj kupnji obveznica. Ovaj korak otvara put za zaokret u kamatnim stopama.
Kamatna politika ECB-a također se bavi rekordnom inflacijom u eurozoni. “Inflatorni pritisci su se pojačali u mnogim sektorima”, naglasile su monetarne vlasti. Spremni su da ostane visoka u nadolazećim mjesecima, uglavnom zbog naglog porasta troškova energije. Lagarde je signalizirala da su dani kupnje obveznica vrijednih više milijardi dolara odbrojani i da će “vrlo vjerojatno” završiti na ljeto. U drugom koraku treba najaviti kraj ere nulte kamate.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login