Ekonomija
Rat u Ukrajini mogao bi dovesti do eksplozije cijene plina i goriva te općeg pada standarda
Zbog rata u Ukrajini slijedi eksplozija cijena plina i benzina te opći pad standarda, piše Jutarnji list, a prenosi HINA, navodeći da Hrvatska ima sreću što, za razliku od nekih drugih članica EU, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.
Dok ljudi na površini zemlje u Ukrajini ratuju, a cestama tutnje tenkovi, ispod zemlje plin i dalje nesmetano ide od Rusije prema Europi. Pomalo je ironično komentirao za Jutarnji list ugledni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević uz objašnjenje da se sve do ruske invazije EU suzdržavala ozbiljnijih sankcija uz strah da bi zaustavljanje ruskog izvoza energenata moglo prouzročiti još veći političko-ekonomski kaos te, posebno, produbiti europske strukturne probleme.
Sada pak, smatra Lovrinčević, treba vidjeti kako će se točno sa sankcijama prema Rusiji postaviti SAD i EU. Na osnovi prvih paničnih reakcija dioničkog, obvezničkog i energetskog tržišta teško je donositi zaključke o ukupnim ekonomskim posljedicama na Europu pa tako i Hrvatsku, ali je jasno da će one biti teške.
Među ekonomistima praktično vlada konsenzus da će najznačajnija posljedica ruskog napada na Ukrajinu u EU biti daljnji pritisak na rast cijena energije, ali posredno i svih ostalih cijena, što će pak dovesti do usporavanja gospodarskog oporavka te udara na standard građana.
“Za Hrvatsku je sreća što ovo s Ukrajinom najvjerojatnije neće utjecati na turističku sezonu”, tješi se Lovrinčević. Hrvatska ima i sreću da za razliku od nekih drugih članica EU, kao što su Italija i Austrija, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.
Istina je da su se ruski investitori kao manjinski vlasnici čvrsto pozicionirali u najvećoj nacionalnoj i regionalnoj kompaniji Fortenova (bivši Agrokor), ali je zbog krize u Ukrajini teško očekivati neki problematični zaplet.
Naime, iako se može očekivati suspendiranje zaduživanja Rusije na zapadnim tržištima kapitala, upitno je postoje li uopće ustavnopravne osnove za ukidanje ruskih dioničkih prava. Eventualno se može govoriti o onemogućavanju isplate dobiti ruskim suvlasnicima u Fortenovi.
I Lovrinčević i Šonje upozoravaju kako je u odnosu na EU Rusija zapravo gospodarski patuljak. Rusija ima oko 12 puta manji BDP od EU, manji čak od jedne Italije. Nema stoga naročitog straha za europsku vanjskotrgovinsku bilancu, piše novinar Jutarnjeg lista Gojko Drljača.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login