Ekonomija
Rat u Ukrajini mogao bi dovesti do eksplozije cijene plina i goriva te općeg pada standarda
Zbog rata u Ukrajini slijedi eksplozija cijena plina i benzina te opći pad standarda, piše Jutarnji list, a prenosi HINA, navodeći da Hrvatska ima sreću što, za razliku od nekih drugih članica EU, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.
Dok ljudi na površini zemlje u Ukrajini ratuju, a cestama tutnje tenkovi, ispod zemlje plin i dalje nesmetano ide od Rusije prema Europi. Pomalo je ironično komentirao za Jutarnji list ugledni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević uz objašnjenje da se sve do ruske invazije EU suzdržavala ozbiljnijih sankcija uz strah da bi zaustavljanje ruskog izvoza energenata moglo prouzročiti još veći političko-ekonomski kaos te, posebno, produbiti europske strukturne probleme.
Sada pak, smatra Lovrinčević, treba vidjeti kako će se točno sa sankcijama prema Rusiji postaviti SAD i EU. Na osnovi prvih paničnih reakcija dioničkog, obvezničkog i energetskog tržišta teško je donositi zaključke o ukupnim ekonomskim posljedicama na Europu pa tako i Hrvatsku, ali je jasno da će one biti teške.
Među ekonomistima praktično vlada konsenzus da će najznačajnija posljedica ruskog napada na Ukrajinu u EU biti daljnji pritisak na rast cijena energije, ali posredno i svih ostalih cijena, što će pak dovesti do usporavanja gospodarskog oporavka te udara na standard građana.
“Za Hrvatsku je sreća što ovo s Ukrajinom najvjerojatnije neće utjecati na turističku sezonu”, tješi se Lovrinčević. Hrvatska ima i sreću da za razliku od nekih drugih članica EU, kao što su Italija i Austrija, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.
Istina je da su se ruski investitori kao manjinski vlasnici čvrsto pozicionirali u najvećoj nacionalnoj i regionalnoj kompaniji Fortenova (bivši Agrokor), ali je zbog krize u Ukrajini teško očekivati neki problematični zaplet.
Naime, iako se može očekivati suspendiranje zaduživanja Rusije na zapadnim tržištima kapitala, upitno je postoje li uopće ustavnopravne osnove za ukidanje ruskih dioničkih prava. Eventualno se može govoriti o onemogućavanju isplate dobiti ruskim suvlasnicima u Fortenovi.
I Lovrinčević i Šonje upozoravaju kako je u odnosu na EU Rusija zapravo gospodarski patuljak. Rusija ima oko 12 puta manji BDP od EU, manji čak od jedne Italije. Nema stoga naročitog straha za europsku vanjskotrgovinsku bilancu, piše novinar Jutarnjeg lista Gojko Drljača.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
Ekonomija
Stručnjak šokira prognozom stečajeva u Austriji: “Gospodarstvo jedva preživljava”
Glavnji vjerovnički zaštitni savez KSV1870 zbog stalno slabe gospodarske aktivnosti ove godine ne očekuje pad broja stečajeva, koji su u posljednje vrijeme bili na visokoj razini. Za 2025. godinu predviđaju između 6.500 i 7.000 stečajeva, što bi odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Trenutno nema “realnih znakova” da će se “val insolventnosti” uskoro smanjiti, izjavio je u srijedu KSV-ov stručnjak za stečajeve Karl-Heinz Götze.
Sve više stečajeva u prva tri mjeseca 2025.
Prema procjenama KSV1870, samo u prvom kvartalu 2025. godine 1.741 poduzeće prijavilo je stečaj, što je 3,1 posto više nego prethodne godine, s prosječno 19 stečajeva dnevno. Najviše su pogođeni sektor trgovine, građevinski sektor i ugostiteljstvo, koji zajedno čine oko 45 posto svih stečajeva. Ipak, građevinski sektor (-12 posto) i ugostiteljstvo (-11,2 posto) bilježe blage padove broja stečajeva.
Götze: Austrijsko gospodarstvo i dalje posrće
Unatoč blagom smanjenju stečajeva u građevinarstvu, stručnjaci upozoravaju da su ekonomski problemi daleko od riješenih. Najveći porast stečajeva zabilježen je u sektoru nekretnina i stanogradnje, gdje je u prvom tromjesečju broj insolventnih tvrtki skočio za gotovo 62 posto. “Pozitivni signali iz pojedinih sektora nisu dovoljni da poboljšaju cjelokupnu sumornu atmosferu,” izjavio je Götze i dodao: “Austrijsko gospodarstvo i dalje jedva preživljava. Potrebna mu je svježa financijska injekcija kako bi ponovno ojačalo.”
Daljnji rast obveza u stečajnim postupcima
Ukupni dug insolventnih poduzeća u prvom kvartalu dosegnuo je 2,04 milijarde eura, što je povećanje od 6,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći pojedinačni stečaj odnosi se na tvrtku Signa Prime CM 2017 GmbH, čiji dug iznosi 479 milijuna eura. Iako je u prvom kvartalu bilo 12 velikih stečajeva (s obvezama iznad 10 milijuna eura), to je šest slučajeva manje nego prethodne godine.
Manji broj privatnih stečajeva
Pozitivnija vijest dolazi s područja privatnih stečajeva, čiji je broj pao na 2.131, što predstavlja smanjenje od 8,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Smanjenje je zabilježeno u svim saveznim pokrajinama osim u Salzburgu, gdje je broj stečajeva porastao za 2,9 posto. Najveći pad broja privatnih stečajeva zabilježen je u Štajerskoj (-25,4 posto), Koruškoj (-23 posto) i Gornjoj Austriji (-11,4 posto). Paralelno s time, ukupni dug privatnih stečajeva smanjio se za 12,8 posto, na 205 milijuna eura, što u prosjeku znači dugovanje od oko 96.000 eura po slučaju.
Ekonomija
Tisuće radnika u Austriji od ovog mjeseca ima veće plaće
Pregovori o povećanju plaća u sklopu proljetne runde kolektivnih ugovora za stotine tisuća zaposlenih započinju još ovog mjeseca. Neke su industrije već postigle dogovore koji donose veće plaće i dodatne pogodnosti.
Značajna povećanja plaća od ožujka
Već u ožujku mnogi će zaposlenici osjetiti rast plaća, a neki mogu očekivati i povećanja do 2.370 eura mjesečno, prema izvještaju portala Finanz.at.
U nekoliko sektora kolektivni ugovori su ažurirani već u siječnju i veljači 2025. godine. Na primjer, oko 12.000 zaposlenih u privatnim autobusnim tvrtkama trenutno glasa o novom kolektivnom ugovoru, koji predviđa realno povećanje plaća od 3,6%. Ovaj ugovor vrijedit će dvije godine.
Također, od kraja veljače traju pregovori u financijskom sektoru, dok će od sredine ožujka početi pregovori u velikim industrijama poput papirne i kartonske proizvodnje, elektroindustrije i kemijske industrije.
S obzirom na porast inflacije, koja je u veljači dosegnula 2,9%, sindikati se nadaju povoljnim dogovorima za radnike.
Daljnja povećanja plaća stižu od svibnja
Od svibnja 2025. očekuju se nova povećanja plaća u različitim sektorima.
- Građevinska industrija: Za oko 100.000 zaposlenih u građevinarstvu dogovoreno je povećanje plaća za 2,7%. Za kvalificiranog radnika to znači dodatnih 1.280 eura bruto godišnje. Minimalna bruto plaća u sektoru bit će 2.786,58 eura mjesečno, dok će minimalna početna plaća za kvalificirane radnike biti 3.271,35 eura.
- Dodatno povećanje za 225.000 zaposlenih: Od svibnja 2025. plaće će ponovno porasti prema dogovoru iz prethodne godine, koji osigurava povećanje za 1% iznad godišnje inflacije. U svibnju 2024. plaće su povećane za 6%, a u studenom za dodatnih 2%, dok se sada predviđa novi rast od oko 3%.
- IT sektor: Od srpnja 2025. plaće u IT sektoru porast će za 3,7%.
Za točne izračune neto plaća, zaposlenici mogu koristiti bruto-neto kalkulator na portalu Finanz.at.
You must be logged in to post a comment Login