Svijet
Raste nervoza zbog plina u EU, evo što sve predlažu čelnici
Rusija reducira pošiljke plina. Inflacija raste. Cijene energije eksplodiraju. Što EU može napraviti kako bi zaštitila građane od (možda) još gore situacije u idućim mjesecima? O tome se diskutiralo na summitu EU-a.
Nakon što se pozabavili statusom zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, čelnici 27 zemalja Europske unije u petak (24.6.) su u Bruxellesu tražili rješenje za energetsku krizu. Rizik od nestašice plina i porast cijene energenata koji se odražava i na porast stope inflacije predstavlja opasnost za EU, a izlaz može biti u zajedničkoj akciji, poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
U Europskoj uniji raste zabrinutost posebice zbog stanja u najvećoj ekonomiji Unije – u Njemačkoj. Savezna Republika je jedna od država koje najviše ovise o ruskom plinu. „Ako se Njemačka nađe u problemima, onda će to imati ogromne posljedice na sve druge europske zemlje, pa i na našu zemlju“, rekao je pred novinarima belgijski premijer Alexander De Croo. On je predložio da zemlje Unije zajedno kupuju plin: „Moramo formirati energetski blok. Ako svatko radi na svoju ruku, onda ćemo svi sami i propasti”, dodao je.
Zabrinutost zbog Njemačke
Njemačka vlada je u međuvremenu pozvala građane i industrije na štednju plina. U četvrtak je kabinet kancelara Olafa Scholza proglasio drugu razinu alarma po pitanju opskrbe plinom. Razlog je smanjenje dostave plina iz Rusije. Ako se to stanje nastavi, plinska kriza će se zaoštriti i opskrbljivači će morati početi obustavljati dotok plin krajnjim potrošačima.
U slučaju kompletne obustave dotoka ruskog plina, Njemačkoj, po mišljenju ekonomskih stručnjaka, prijeti ozbiljna ekonomska kriza. A ona bi se, kako se moglo čuti na briselskom summitu u petak (24.6.) odrazila i na nacionalne ekonomije drugih članica EU-a.
Što uopće EU može napraviti kako bi smanjio posljedice manjka plina? Koje se napore može poduzeti zajednički? Ursula von der Leyen na završnoj konferenciji za novinare podsjetila je na zajedničko djelovanje zemalja EU-a tijekom korona-krize, te poručila da se samo zajednički snagama može izaći iz ove krize. Na primjer zajedničkom kupovinom plina, oko čega je dogovor već ranije postignut, ali i zajedničkim naporima oko štednje energije i forsiranja obnovljivih izvora.
Njemačka je u međuvremenu smanjila ovisnost o ruskom plinu s 55% na 35%, a Italija s 40% na 25%, potvrdio je u Bruxellesu talijanski premijer Mario Draghi. U zaključnom dokumentu summita stoji kako Putin plin koristi kao „oružje”.
Letonski premijeri Krišjanis Karinš u petak je rekao kako su mjere poput zajedničke kupovine energenata „vjerojatno rješenje na srednji i duži rok”. Ali najvažnije je, smatra on, potpora onim građanima koji najviše pate zbog porasta stope inflacije. Švedska premijerka Magdalena Andersson je uzvratila kako je trpanje novca u džepove građana loša ideja „jer bi se tako samo pojačao rast stope inflacije“.
„Vrlo teška zima”
Zaoštravanje plinske krize i moguća nestašica energenata pojačavaju nervozu unutar Europske unije. Njemački kancelar je na summitu naglasio kako su poduzete „sve aktivnosti” s ciljem uvoza energije iz drugih zemalja. Ali dodaje kako se te napore mora pojačati. Irski premijer Micheal Martin je upozorio da Europi predstoji „vrlo teška zima”.
Europska unija je još uvijek nejedinstvena oko toga kako bi trebala odgovoriti na krizu. Neke zemlje su uvele gornju granicu za cijene plina. Lideri EU-a su koncem svibnja od Komisije zatražila da ispita opcije za obuzdavanje cijena energije.
Zeleno svjetlo hrvatskom euru
Drugi dan sastanka na vrhu, šefovi država i vlada EU-a dali su „zeleno svjetlo” za uvođenje eura u Hrvatsku 1.1.2023. Prije toga su to učinili i ministri financija. Hrvatski premijer Andrej Plenković je tu odluku nazvao „odličnim signalom za hrvatsku privredu”. Po njegovim navodima, uvođenje eura će pomoći Hrvatskoj da se u budućnosti bolje nosi s krizama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu je promovirao svoju ideju europske političke zajednice. Na izjave kritičara koji kažu da se tu radi o EU dviju brzina, odnosno o svojevrsnoj alternativi za punopravno članstvo, Macron je rekao da to nije točno. Po njegovim predodžbama, taj model bi omogućio i neki oblik suradnje s Velikom Britanijom.
Macronove i Scholzove ideje
Njemački kancelar Scholz na summitu se pak založio za brze institucionalne reforme Unije – kako bi EU uskoro bila spremna za prihvat novih članica. Klub 27-orice je, kaže Scholz, jedinstven u ocjeni da EU u sadašnjem stanju nije spremna za integraciju budućih članica. Kancelar je u više navrata tražio ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka, na primjer oko tema koje se tiču vanjske politike.
A to konkretno znači: što EU bude imala više članica, to će biti teže postići dogovor oko nekog pitanja. Zato se već godinama diskutira o „ublažavanju” načela jednoglasnosti. Tu je ideju prije briselskog summita podržao i Berlin. Jedini problem: i za ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka potrebna je jednoglasna odluka, piše Deutsche Welle.
Svijet
U Americi se putnički avion sudario s vojnim helikopterom, najmanje 15 poginulih
Putnički zrakoplov American Airlinesa se sinoć po američkom vremenu sudario u zraku s helikopterom Black Hawk američke vojske u blizini Nacionalne zračne luke Reagan Washington, naveli su dužnosnici. Putnički zrakoplov se srušio u rijeku Potomac, izvijestili su mediji.
Senator Ted Cruz iz Teksasa potvrdio je na društvenim mrežama da “da ima smrtnih slučajeva”, no nije naveo koliko. CBS je izvijestio kako je dosad pronađeno najmanje 18 tijela.
Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da se regionalni zrakoplov PSA Airlinesa sudario u zraku s helikopterom Black Hawk dok je prilazio Reaganu. Dužnosnik američke vojske potvrdio je da je jedan od njihovih helikoptera sudjelovao u nesreći.
PSA je upravljao letom 5342 za American Airlines, koji je poletio iz Wichite, Kansas. American Airlines je objavio da je u zrakoplovu bilo 60 putnika i četiri člana posade, avion može prevoziti do 65 putnika. Vojska SAD-a je objavila da su u helikopteru bila tri vojnika.
Svijet
Njemici zabranjeno upravljati automobilom u nikabu
Njemačka muslimanka otišla je pred sud u Berlinu – htjela je ishoditi izuzeće od zakona oko nošenja vela kako bi mogla voziti automobil s nikabom. Međutim, tužba 33-godišnjaka nije uspjela.
Prema njemačkim propisima o cestovnom prometu, vozači ne smiju pokrivati ili sakrivati svoja lica na način da više nisu prepoznatljivi. Međutim, postoji veliki problem za muslimanku: vjera Nancy A. zabranjuje pojavljivanje izvan svoja četiri zida sa prikazanim licem.
Muslimanka, koja se preobratila 2016., htjela je da joj se dopusti da nosi nikab dok vozi. Kod ovog vela kroz prorez se vide samo oči. Ona pak ovisi o vozilu kako bi stigla na posao ili za prijevoz svoje djece.
Htjela je stoga ishoditi izuzeće i podnijela je tužbu. Sudac je objasnio da to sprječava prepoznavanje osobe na slikama snimljenim radarom. Žena je uz pomoć pravnih savjetnika bila spremna voditi dnevnik vožnje ili nositi nikab s vidljivim QR kodom. U svakom slučaju, područje oko očiju bilo bi dovoljno za identifikaciju, tvrdila je. Osim toga, branila se da je motocikliste koji nose kacige i jednojajčane blizance teško prepoznati ili razlikovati, objasnila je.
Konačno, njen zahtjev ipak nije uspio pred Upravnim sudom u Berlinu. Obrazloženje: Samo zabranom pokrivanja lica može se osigurati učinkovito procesuiranje prometnih prekršaja. Prijedlozi A., poput vođenja dnevnika ili nošenja nikaba s QR kodom, također nisu prikladni.
Svijet
Oluja Eowyn pogodit će dijelove Europe, prijeti “ciklon bomba”
Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza”, kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom
Irska se priprema za dolazak jedne od najsnažnijih oluja u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Severe Weather Europe. Oluja Éowyn, koja se razvija u “ciklon bombu”, prijeti zapadnoj obali zemlje s ekstremnim vjetrovima i opasnim uvjetima koji bi mogli ugroziti živote. Irska meteorološka služba, izdala je crveno upozorenje za cijelu zemlju – najviši stupanj uzbune. Očekuju se olujni vjetrovi koji će dosezati brzine do 200 km/h, posebno duž zapadne obale. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo mogla biti jedna od najrazornijih oluja koja je pogodila Irsku u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Večernji.
Crveno upozorenje izdano je za sve irske regije, očekuju se valovi viši od 12 metara duž obale te ekstremno nizak atmosferski tlak. Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza” – kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom.
Ljudi su dobili preporuku da izbjegavaju nepotrebna putovanja tijekom trajanja oluje, da se drže podalje od obalnih područja, da pripreme zalihe za slučaj nestanka struje te da prate službena upozorenja i obavijesti.
Očekuje se da će oluja Éowyn utjecati i na druge dijelove zapadne Europe, uključujući Sjevernu Irsku, Škotsku i dijelove Engleske. Meteorolozi predviđaju da bi se tijekom vikenda mogle formirati dodatne oluje na sjevernom Atlantiku, iako manje intenzivne od Éowyn. Stanovnici pogođenih područja pozivaju se da ostanu na oprezu i prate službene informacije dok se ova izvanredna vremenska situacija razvija.
You must be logged in to post a comment Login