Usprkos ratu u Ukrajini, poskupljenju energenata, namirnica i ostalih potrepština, u Hrvatskoj očekuju rekordan turistički promet, jednak ili čak veći od onoga iz 2019., kad je ostvareno gotovo 109 milijuna noćenja.

„Najave za ovu godinu zaista su optimistične budući da i dalje bilježimo rast dolazaka gostiju iz Njemačke. Mogli bismo reći da je pandemija donijela nešto dobro za naš turizam, a to je da je velik broj Nijemaca prepoznao Istru kao najbližu destinaciju na Mediteranu koja nudi priliku za kvalitetan odmor“, kaže za DW Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, komentirajući nedavno ukidanje covid potvrda za turiste koji dolaze u Hrvatsku.

No, činjenica je da, usprkos jenjavanju pandemije, situacija u okruženju nipošto nije ohrabrujuća kad je turizam u pitanju. Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj, uz posljedična poskupljenja ne samo energenata, nego i osnovnih namirnica i životnih potrepština. Na koncu, i ove godine u Hrvatskoj ostaje problem radne snage koje kronično nedostaje, piše Deutsche Welle.

Ukidanje covid mjera

Ostojić, međutim, ne smatra da će te činjenice ugroziti ovogodišnje turističke brojke. Štoviše, ukoliko ne dođe do eskalacije sukoba izvan ukrajinskih granica, smatra da će sezona biti jednaka rekordnoj 2019., kada je u Hrvatskoj ostvareno čak 108,6 milijuna noćenja i 21 milijun dolazaka, pa čak i bolja. Prednost Hrvatske je, veli on, činjenica što je autodestinacija, što posebno sada dolazi do izražaja, u uvjetima značajnog poskupljenja goriva, kao i ostalih životnih troškova života te odabira putovanja s obitelji.

„Ukidanje mjera zasigurno je utjecalo na zaustavljanje negativnih trendova te stabilizaciju bukinga, budući da smo na taj način dodatno motivirali goste s naših emitivnih tržišta na dolazak u Hrvatsku, među kojima su i gosti iz Njemačke. Globalno gledajući, ublažavanje ograničenja pri putovanjima, pa tako i ukidanje predočavanja covid potvrda, vrlo je dobra vijest za turizam te omogućuje povratak u ‘staro normalno’ kad govorimo o prelasku državnih granica u globalnim okvirima“, smatra Ostojić. Činjenica je da pandemija nije nestala, moramo nastaviti biti odgovorni, iako ona neće odrediti sudbinu sezone, kaže on.

Po njegovim riječima, želja za putovanjima je velika, a i razna istraživanja potvrđuju da glavni godišnji odmori nisu upitni, oni će se realizirati, turisti će doći. „No, trebamo očekivati smanjenje potrošnje i tzv. short break putovanja. Dosad ostvareni rezultati i geografski položaj Hrvatske bude optimizam i za još jednu uspješnu turističku sezonu“, smatra naš sugovornik.

Nedostaje 35.000 sezonaca

Sezonu, po njemu, ne bi trebao ugroziti ni kronični nedostatak radne snage. Još smo krajem prošle sezone, dodaje, procijenili da će turističkom sektoru ove godine nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika, odnosno da će biti potrebno pronaći svakog trećeg radnika.

„Tada smo donositeljima odluka dali konstruktivne prijedloge da bi se pravovremeno doskočilo navedenom izazovu koji je ključan za kvalitetno odvijanje turističke sezone, jer bez ljudi nema ni rezultata. Činjenica je da država postepeno radi na unapređenju sustava, no i dalje to nije dovoljno brzo i efikasno“, smatra Ostojić. Te brojke za DW potvrđuje i Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, koja naglašava da će se radna snaga i ove sezone morati uvesti iz zemalja u kojima je standard lošiji nego u Hrvatskoj i kojima je to samo odskočna daska za odlazak u zapadne zemlje, gdje je plaća daleko veća. Ostojić pak napominje da će trebati izdati od 20 do 25 tisuća radnih dozvola za strance.

Kad je riječ o izbjeglim Ukrajincima koji borave u Hrvatskoj, kaže da ne može govoriti o njihovom značajnom zapošljavanju u turističkom sektoru. „No, Hrvatska udruga turizma podržava zapošljavanje kvalificirane radne snage iz Ukrajine te će članice zaposliti sve koji iskažu interes za radom u sektoru“, napominje.

Stimulirati domaće radnike

Cvitić kaže da je sindikat u svim turističkim kompanijama dogovorio povećanje plaća, ali i ostalih materijalnih prava radnika. „U pravilu se najviše povećala plaća kod deficitarnih zanimanja, pa je tako došlo do značajnijeg povećanja plaća čak i do 20 i više posto za kuhare i konobare, ali i za pomoćna zanimanja (sobarice, kuhinjski pomoćnici i slično). U pravilu u svim većim turističkim kompanijama dogovorili smo i jednokratne isplate nagrada tijekom ljetnih mjeseci, pa će se svima uz plaću u sezoni isplatiti ukupno oko 5.000 neoporezivih kuna”, najavljuje sindikalistica.

„U svim turističkim kompanijama dogovoreno je povećanje plaće koje u prosjeku iznosi oko 8 posto, kod nekih i do 12 posto. Da su takve plaće turističke kompanije davale prije 10 godina naovamo, kada su se svake godine obarali rekordi, da su zapošljavali radnike na neodređeno, da su ih zapošljavali kao stalne sezonce, da se nisu njima poigravali i par dana prije nego što bi ostvarili tri godine neprekidnog rada odjavljivali ih na dva mjeseca i jedan dan, poslodavci danas ne bi imali problema s radnom snagom. Nažalost, sada žanju ono što su godinama sijali”, izravna je Cvitić.

Pribojava se, međutim, da radna mjesta koja se ne uspiju popuniti, odnosno ona koja od sredine srpnja pa do polovice rujna ne budu „pokrpali“ studenti, trebat će pokriti uvozom radnika. Usprkos tome što nema ograničenja uvoza radne snage, sindikalistica strahuje da neće biti dovoljno radnika, prije svega onih kvalitetnih. „Već sada se vidi, a posebno u kompanijama koje imaju nešto nižu plaću, da dolaze radnici koji nikada nisu radili u turizmu i hotelijerstvu“, kaže Cvitić.

Zato drži ključnim stimulirati kvalitetne domicilne radnike koji bi, smatra, trebali primati naknadu za režijske troškove, što bi poslodavcima još uvijek bilo puno jeftinije od uvozne radne snage.