Ekonomija
Radnička komora: Povećavaju se socijalne prevare u Austriji
Tijekom svojih konzultacija Bečka radnička komora (AK) utvrdila je da se socijalne prijevare povećavaju u određenim sektorima. AK Beč stoga želi sustavno poduzeti mjere protiv društvenih prijevara od strane tvrtki s odjelom za borbu protiv prijevara.
Stručnjaci AK najviše su prekršaja zabilježili u djelatnosti građevinarstva, privremenih poslova, ugostiteljstva, čišćenja i prijevoza, priopćeno je u utorak novinarima iz AK.
“Prijevara u socijalnoj skrbi ne dolazi samo od stranih kompanija”, rekla je stručnjakinja za radno pravo AK Andrea Ebner-Pfeifer. „I u Austriji pojedinačni poslodavci pribjegavaju upitnim metodama kako bi stekli nepoštenu konkurentsku prednost.“ Ured za osoblje, koji je osnovan prije osam mjeseci, stoga surađuje s Austrijskim zavodom za zdravstveno osiguranje (ÖGK), okružnim upravnim tijelima fond za godišnji odmor i otpremnine (BUAK) i financijska policija.
Do kraja srpnja stožerni ured obradio je 95 predmeta, od kojih je 57 već završeno. Prema AK-u, podneseno je jedanaest prijava prema Zakonu o plaćama i socijalnom dampingu. Daljnjih osam prijava odnosilo se na povrede propisa o trgovini, au jednom slučaju podnesena je kaznena prijava državnom odvjetniku. Odštetni zahtjevi protiv klijenata pokrenuti su u šest slučajeva. AK teži izvansudskom rješenju.
“Posljednjih godina primijetili smo da problemi s kojima nam se zaposlenici obraćaju postaju sve složeniji i višeslojni”, rekao je Ludwig Dvorak, voditelj odjela za savjete o radnom pravu i pravnu zaštitu u AK Beč. “Ključni razlog za to je taj što neke tvrtke pronalaze sve kreativnije načine kako prijevare u socijalnoj skrbi učiniti dijelom svog poslovnog modela.”
Prema AK Beč, tvrtke se često služe istim trikovima: damping plaća, prosljeđivanje plaća javnosti, lažna prijava ili retroaktivna odjava iz socijalnog osiguranja te ponovna prijava na podizvođača među najčešćim su metodama. Složene korporativne strukture i dugi lanci podizvođača također često otežavaju provedbu zakona.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
