Kao rezultat inflacijske krize, razvoj blagostanja u Austriji doživljava nazadovanje. Radnička komora (AK) to središnje bilježi u šestom izdanju “Izvješća o prosperitetu”. Iako su najgore posljedice krize ublažene razvijenom socijalnom državom, nejednakost se ipak povećala. Čak i ako Austrija dobro stoji u europskoj usporedbi, prema AK, posao i kvaliteta života su u padu.

Kad je riječ o kvaliteti života, čiji je razvoj u izvješćima prethodnih godina uvijek ocjenjivan pozitivno ili neutralno, negativno su utjecali troškovi stanovanja i rast cijena u raznim područjima, smatra glavni ekonomist AK-a Markus Marterbauer. Općenito, izvješće prvi put nalazi nazadovanje u svih pet ciljeva prosperiteta, kako je rečeno na predstavljanju u srijedu. “Inflacijska kriza pogoršava društvenu nejednakost”, rekao je Marterbauer.

Radnička komora ne mjeri dobrobit ljudi na temelju bruto domaćeg proizvoda (BDP), već na temelju čimbenika kao što su kvaliteta života, distributivna pravednost i netaknut okoliš. AK u novom izvješću pozitivno ocjenjuje samo osam od 30 pokazatelja; prošle godine ih je bilo samo pet. AK prvenstveno koristi podatke austrijske statistike kao osnovu za donošenje odluka.

Kvaliteta poslova opada

Fokus izvještaja je, primjerice, raspodjela materijalnog bogatstva – tu se, kako se kaže, “krize i dalje jasno uočavaju”. Odlučujući čimbenici za to su slab razvoj stvarnog raspoloživog dohotka kućanstava, raspodjela dohotka u cjelini, ali i među spolovima te kontinuirana visoka koncentracija bogatstva. Austrija jedino napreduje u područjima “istraživanja i inovacija”.

Izvješće također procjenjuje područje “pune zaposlenosti i dobrog rada”. Jedino je suodlučivanje u svijetu rada ovdje ocijenjeno pozitivno. Međutim, postoji jasna “neravnoteža” u “distribuciji neplaćenog kućanskog rada i brige između žena i muškaraca”, kaže direktorica socijalne politike AK Sybille Pirklbauer. Izvješće također pronalazi značajan pad u kvaliteti radnih mjesta (“pad indeksa radne klime”).

Stanovanje, siromaštvo “najveći izazovi”

Izvješće se osvrće i na kvalitetu života, a ovdje autori bilježe blagi pad. Iako “zadovoljstvo životom i percipirana fizička sigurnost (…) ostaju visoki, vidimo najveće izazove za politiku posebno u području pristupačnog stanovanja i izbjegavanja siromaštva i socijalne isključenosti”, rekao je Pirklbauer. Mnogi ljudi više nisu mogli priuštiti svoje troškove života.

Prema izvješću AK-a, inflacija također utječe na sveobuhvatni cilj netaknutog okoliša. Visoka inflacija pogoršava klimatsku krizu jer skreće pozornost ekonomske politike s postizanja klimatskih ciljeva na suočavanje s inflacijom. “Kada je riječ o smanjenju emisija i potrošnje energije, političke mjere ne ispunjavaju klimatske ciljeve”, kaže Lukas Oberndorfer, voditelj ekološke i prometne politike u AK. Negativno se ističe i pojačano zatvaranje tla, a udio javnog prijevoza se donekle poboljšao.

Razvojna suradnja “potpuno zanemarena”

Autori u izvješću napominju da je i ekonomska stabilnost smanjena u odnosu na prethodnu godinu. Dalje se navodi da povećanje kamatnih stopa usporava investicijsku aktivnost te da to negativno utječe na stabilnost financijskog tržišta. Iduće će godine izostati željeni cilj stabilnosti cijena. Razvojna suradnja kritizira se kao “potpuno zanemarena”.

AK sa zahtjevima prema političarima

Radnička komora povezuje i “izvješće o blagostanju” sa zahtjevima prema političarima. Kao kratkoročna mjera potreban je “socijalno-ekološki investicijski paket” s fokusom na javna ulaganja u zaštitu klime, širenje skrbi i skrbi za djecu te sveobuhvatnu kvalifikacijsku ofenzivu. Razvoj tržišta rada mora se iskoristiti za bolje uvjete rada i “smanjenje loših plaća”, kaže stručnjak AK Pirklbauer.

I Radnička komora obnovila je zahtjev za skraćenjem radnog vremena uz punu plaću. Smanjenje na 30 do 35 sati tjedno je nužno kako bi se moglo zdravo raditi do mirovine. “Novi, zdravi posao s punim radnim vremenom promiče dug, ispunjen radni život i također ima pozitivan učinak na druga područja dobrog života, kao što su zdravlje i raspodjela neplaćenog rada”, kaže Pirklbauer.

Veće plaće u zdravstvu i obrazovanju

Osim toga, zanimanja koja su ključna za prosperitet i blagostanje – na primjer u sektorima zdravstva, skrbi i obrazovanja – morala bi biti unapređena i bolje plaćena. Prema AK-u, skupine koje su prije imale posebno teške trenutke na tržištu rada sada bi mogle olakšati (ponovni) ulazak s ponudama kvalifikacija i ciljanim zapošljavanjem. Žene, starije osobe i zaposlenici u sektorima s niskim plaćama trebaju dobiti posebnu podršku.