Austrija
Radnička komora: Kvaliteta života u Austriji je u padu
Kao rezultat inflacijske krize, razvoj blagostanja u Austriji doživljava nazadovanje. Radnička komora (AK) to središnje bilježi u šestom izdanju “Izvješća o prosperitetu”. Iako su najgore posljedice krize ublažene razvijenom socijalnom državom, nejednakost se ipak povećala. Čak i ako Austrija dobro stoji u europskoj usporedbi, prema AK, posao i kvaliteta života su u padu.
Kad je riječ o kvaliteti života, čiji je razvoj u izvješćima prethodnih godina uvijek ocjenjivan pozitivno ili neutralno, negativno su utjecali troškovi stanovanja i rast cijena u raznim područjima, smatra glavni ekonomist AK-a Markus Marterbauer. Općenito, izvješće prvi put nalazi nazadovanje u svih pet ciljeva prosperiteta, kako je rečeno na predstavljanju u srijedu. “Inflacijska kriza pogoršava društvenu nejednakost”, rekao je Marterbauer.
Radnička komora ne mjeri dobrobit ljudi na temelju bruto domaćeg proizvoda (BDP), već na temelju čimbenika kao što su kvaliteta života, distributivna pravednost i netaknut okoliš. AK u novom izvješću pozitivno ocjenjuje samo osam od 30 pokazatelja; prošle godine ih je bilo samo pet. AK prvenstveno koristi podatke austrijske statistike kao osnovu za donošenje odluka.
Kvaliteta poslova opada
Fokus izvještaja je, primjerice, raspodjela materijalnog bogatstva – tu se, kako se kaže, “krize i dalje jasno uočavaju”. Odlučujući čimbenici za to su slab razvoj stvarnog raspoloživog dohotka kućanstava, raspodjela dohotka u cjelini, ali i među spolovima te kontinuirana visoka koncentracija bogatstva. Austrija jedino napreduje u područjima “istraživanja i inovacija”.
Izvješće također procjenjuje područje “pune zaposlenosti i dobrog rada”. Jedino je suodlučivanje u svijetu rada ovdje ocijenjeno pozitivno. Međutim, postoji jasna “neravnoteža” u “distribuciji neplaćenog kućanskog rada i brige između žena i muškaraca”, kaže direktorica socijalne politike AK Sybille Pirklbauer. Izvješće također pronalazi značajan pad u kvaliteti radnih mjesta (“pad indeksa radne klime”).
Stanovanje, siromaštvo “najveći izazovi”
Izvješće se osvrće i na kvalitetu života, a ovdje autori bilježe blagi pad. Iako “zadovoljstvo životom i percipirana fizička sigurnost (…) ostaju visoki, vidimo najveće izazove za politiku posebno u području pristupačnog stanovanja i izbjegavanja siromaštva i socijalne isključenosti”, rekao je Pirklbauer. Mnogi ljudi više nisu mogli priuštiti svoje troškove života.
Prema izvješću AK-a, inflacija također utječe na sveobuhvatni cilj netaknutog okoliša. Visoka inflacija pogoršava klimatsku krizu jer skreće pozornost ekonomske politike s postizanja klimatskih ciljeva na suočavanje s inflacijom. “Kada je riječ o smanjenju emisija i potrošnje energije, političke mjere ne ispunjavaju klimatske ciljeve”, kaže Lukas Oberndorfer, voditelj ekološke i prometne politike u AK. Negativno se ističe i pojačano zatvaranje tla, a udio javnog prijevoza se donekle poboljšao.
Razvojna suradnja “potpuno zanemarena”
Autori u izvješću napominju da je i ekonomska stabilnost smanjena u odnosu na prethodnu godinu. Dalje se navodi da povećanje kamatnih stopa usporava investicijsku aktivnost te da to negativno utječe na stabilnost financijskog tržišta. Iduće će godine izostati željeni cilj stabilnosti cijena. Razvojna suradnja kritizira se kao “potpuno zanemarena”.
AK sa zahtjevima prema političarima
Radnička komora povezuje i “izvješće o blagostanju” sa zahtjevima prema političarima. Kao kratkoročna mjera potreban je “socijalno-ekološki investicijski paket” s fokusom na javna ulaganja u zaštitu klime, širenje skrbi i skrbi za djecu te sveobuhvatnu kvalifikacijsku ofenzivu. Razvoj tržišta rada mora se iskoristiti za bolje uvjete rada i “smanjenje loših plaća”, kaže stručnjak AK Pirklbauer.
I Radnička komora obnovila je zahtjev za skraćenjem radnog vremena uz punu plaću. Smanjenje na 30 do 35 sati tjedno je nužno kako bi se moglo zdravo raditi do mirovine. “Novi, zdravi posao s punim radnim vremenom promiče dug, ispunjen radni život i također ima pozitivan učinak na druga područja dobrog života, kao što su zdravlje i raspodjela neplaćenog rada”, kaže Pirklbauer.
Veće plaće u zdravstvu i obrazovanju
Osim toga, zanimanja koja su ključna za prosperitet i blagostanje – na primjer u sektorima zdravstva, skrbi i obrazovanja – morala bi biti unapređena i bolje plaćena. Prema AK-u, skupine koje su prije imale posebno teške trenutke na tržištu rada sada bi mogle olakšati (ponovni) ulazak s ponudama kvalifikacija i ciljanim zapošljavanjem. Žene, starije osobe i zaposlenici u sektorima s niskim plaćama trebaju dobiti posebnu podršku.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
