Ekonomija
Radi rata u Ukrajini euro pao na najnižu razinu u posljednje dvije godine
Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna snažno porasla, dok je tečaj eura oštro pao jer je rat u Ukrajini usmjerio ulagače prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna više od 2 posto, pa je u jednom trenutku dosegnuo 98,80 bodova, najvišu razinu od svibnja 2020. godine.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,6 posto, na 114,85 jena.
No, američka je valuta snažno ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura potonula oko 3 posto, na 1,0928 dolara, najnižu razinu od svibnja 2020. godine.
U fokusu ulagača bili su daljnji napadi ruske vojske na ukrajinske gradove, što je na financijskim tržištima izazvalo povlačenje kapitala iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, pa su svjetske burze prošloga tjedna oštro pale.
S druge strane, porasle su cijene onih investicija, kao i pojedinih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.
Zbog toga su na valutnim tržištima ojačale američka, japanska i švicarska valuta, piše HINA.
Euro je, pak, pod pritiskom budući da je rat u Ukrajini smanjio očekivanja u vezi gospodarskog rasta eurozone.
„Euro se našao u epicentru nesklonosti ulagača prema riziku. S obzirom na to da cijene energenata rastu, a da se Europska središnja banka suzdržava od povećanja kamata, euro bi mogao dodatno oslabiti”, kaže Neil Jones, direktor u tvrtki Mizuho.
Po riječima analitičara, učinci rasta cijena energije i plina vjerojatno će potkopati izglede za europsku potrošnju i gospodarski rast.
Zbog toga su se pod pritiskom našle i druge europske valute. Češka središnja banka intervenirala je u petak na tržištima kako bi zaustavila slabljenje krune, čiji je tečaj prema dolaru pao na najniže razine u gotovo 20 mjeseci.
Intervenirala je i poljska središnja banka, no tečaj zlota prema euru ipak je skliznuo na najnižu razinu u 13 godina.
A kako je tečaj mađarske forinte potonuo na rekordno niske razine, mađarska središnja banka agresivno je povećala kamatne stope.
Zbog toga se sve više špekulira da će i Europska središnja banka morati povećati kamate prije nego što se očekivalo.
“ECB neće imati drugog izbora doli razmotriti ovaj nagli rast inflacije, ali Fed neće odgoditi svoje planove, pa ćemo ponovno svjedočiti većim razlikama u monetarnim politikama”, rekao je Mike Kelly, analitičar u PineBridge Investmentsu.
Iako tržišta novca ne očekuju povećanje kamatnih stopa na sljedećoj sjednici ECB-a, sigurno je da će američki Fed povećati kamatne stope na sastanku od 15. do 16. ožujka, prvi put nakon izbijanja pandemije koronavirusa.
Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da će poduprijeti početno povećanje referentne stope za četvrtinu postotnog boda.
Zbog rata u Ukrajini i sankcija, tečaj ruskog rublja pao je tijekom tjedna na rekordno niske razine, oko 118 rubalja za dolar.
Ruska središnja banka oštro je povećala kamatne stope i pokušava podržati likvidnost na ruskom financijskom tržištu, no zbog sankcija su njezine mogućnosti ograničene.
Tijekom tjedna je agencija S&P snizila kreditni rejting Rusije dublje u špekulativno, neinvesticijsko područje.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
Ekonomija
Stručnjak šokira prognozom stečajeva u Austriji: “Gospodarstvo jedva preživljava”
Glavnji vjerovnički zaštitni savez KSV1870 zbog stalno slabe gospodarske aktivnosti ove godine ne očekuje pad broja stečajeva, koji su u posljednje vrijeme bili na visokoj razini. Za 2025. godinu predviđaju između 6.500 i 7.000 stečajeva, što bi odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Trenutno nema “realnih znakova” da će se “val insolventnosti” uskoro smanjiti, izjavio je u srijedu KSV-ov stručnjak za stečajeve Karl-Heinz Götze.
Sve više stečajeva u prva tri mjeseca 2025.
Prema procjenama KSV1870, samo u prvom kvartalu 2025. godine 1.741 poduzeće prijavilo je stečaj, što je 3,1 posto više nego prethodne godine, s prosječno 19 stečajeva dnevno. Najviše su pogođeni sektor trgovine, građevinski sektor i ugostiteljstvo, koji zajedno čine oko 45 posto svih stečajeva. Ipak, građevinski sektor (-12 posto) i ugostiteljstvo (-11,2 posto) bilježe blage padove broja stečajeva.
Götze: Austrijsko gospodarstvo i dalje posrće
Unatoč blagom smanjenju stečajeva u građevinarstvu, stručnjaci upozoravaju da su ekonomski problemi daleko od riješenih. Najveći porast stečajeva zabilježen je u sektoru nekretnina i stanogradnje, gdje je u prvom tromjesečju broj insolventnih tvrtki skočio za gotovo 62 posto. “Pozitivni signali iz pojedinih sektora nisu dovoljni da poboljšaju cjelokupnu sumornu atmosferu,” izjavio je Götze i dodao: “Austrijsko gospodarstvo i dalje jedva preživljava. Potrebna mu je svježa financijska injekcija kako bi ponovno ojačalo.”
Daljnji rast obveza u stečajnim postupcima
Ukupni dug insolventnih poduzeća u prvom kvartalu dosegnuo je 2,04 milijarde eura, što je povećanje od 6,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći pojedinačni stečaj odnosi se na tvrtku Signa Prime CM 2017 GmbH, čiji dug iznosi 479 milijuna eura. Iako je u prvom kvartalu bilo 12 velikih stečajeva (s obvezama iznad 10 milijuna eura), to je šest slučajeva manje nego prethodne godine.
Manji broj privatnih stečajeva
Pozitivnija vijest dolazi s područja privatnih stečajeva, čiji je broj pao na 2.131, što predstavlja smanjenje od 8,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Smanjenje je zabilježeno u svim saveznim pokrajinama osim u Salzburgu, gdje je broj stečajeva porastao za 2,9 posto. Najveći pad broja privatnih stečajeva zabilježen je u Štajerskoj (-25,4 posto), Koruškoj (-23 posto) i Gornjoj Austriji (-11,4 posto). Paralelno s time, ukupni dug privatnih stečajeva smanjio se za 12,8 posto, na 205 milijuna eura, što u prosjeku znači dugovanje od oko 96.000 eura po slučaju.
Ekonomija
Tisuće radnika u Austriji od ovog mjeseca ima veće plaće
Pregovori o povećanju plaća u sklopu proljetne runde kolektivnih ugovora za stotine tisuća zaposlenih započinju još ovog mjeseca. Neke su industrije već postigle dogovore koji donose veće plaće i dodatne pogodnosti.
Značajna povećanja plaća od ožujka
Već u ožujku mnogi će zaposlenici osjetiti rast plaća, a neki mogu očekivati i povećanja do 2.370 eura mjesečno, prema izvještaju portala Finanz.at.
U nekoliko sektora kolektivni ugovori su ažurirani već u siječnju i veljači 2025. godine. Na primjer, oko 12.000 zaposlenih u privatnim autobusnim tvrtkama trenutno glasa o novom kolektivnom ugovoru, koji predviđa realno povećanje plaća od 3,6%. Ovaj ugovor vrijedit će dvije godine.
Također, od kraja veljače traju pregovori u financijskom sektoru, dok će od sredine ožujka početi pregovori u velikim industrijama poput papirne i kartonske proizvodnje, elektroindustrije i kemijske industrije.
S obzirom na porast inflacije, koja je u veljači dosegnula 2,9%, sindikati se nadaju povoljnim dogovorima za radnike.
Daljnja povećanja plaća stižu od svibnja
Od svibnja 2025. očekuju se nova povećanja plaća u različitim sektorima.
- Građevinska industrija: Za oko 100.000 zaposlenih u građevinarstvu dogovoreno je povećanje plaća za 2,7%. Za kvalificiranog radnika to znači dodatnih 1.280 eura bruto godišnje. Minimalna bruto plaća u sektoru bit će 2.786,58 eura mjesečno, dok će minimalna početna plaća za kvalificirane radnike biti 3.271,35 eura.
- Dodatno povećanje za 225.000 zaposlenih: Od svibnja 2025. plaće će ponovno porasti prema dogovoru iz prethodne godine, koji osigurava povećanje za 1% iznad godišnje inflacije. U svibnju 2024. plaće su povećane za 6%, a u studenom za dodatnih 2%, dok se sada predviđa novi rast od oko 3%.
- IT sektor: Od srpnja 2025. plaće u IT sektoru porast će za 3,7%.
Za točne izračune neto plaća, zaposlenici mogu koristiti bruto-neto kalkulator na portalu Finanz.at.
You must be logged in to post a comment Login