Austrija
PUTOVANJE U AUSTRIJU I HRVATSKU: Važna pravila i mjere
GRANIČNI PROMET U AUSTRIJI
Pravila za ulazak u Austriju kopnenim putem
Kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, Austrija je od 19. ožujka uvela pojačane granične kontrole na prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj. Ukoliko žele ući u Austriju, putnici moraju imati liječničku potvrdu koja dokazuje da je molekularni biološki test za SARS-CoV-2 negativan. Zdravstvena potvrda ne smije biti starija od četiri dana prilikom prelaska granice, u protivnom vlasti mogu odbiti ulazak.
Za ovo pravilo vrijede sljedeće iznimke:
- Austrijski državljani ili druge osobe koje imaju prijavljeno prebivalište ili odobren boravak u Austriji, mogu ući u Austriju, ali se obvezuju na 14-dnevnu samoizolaciju (odlazak se potvrđuje vlastoručnim potpisom)
- Tranzit kroz Austriju bez zaustavljanja, ako je osiguran izlazak iz Austrije, tj. da zemlja primateljica nije zatvorila granice
- Promet roba i komercijalni promet (uz iznimku komercijalnog prometa putnika) te promet pograničnih radnika (tzv. Pendler). U slučaju sumnje na postojanje simptoma COVID-19 oboljenja, vozači i propratno osoblje je obvezno po nalogu nadležne zdravstvene ustanove dopustiti provođenje odgovarajućih zdravstvenih testova.
- Službena vozila u smislu čl. 26 Austrijskog zakona o cestovnom prometu u javnoj službi.
Trenutno u Hrvatskoj nije moguće privatno provesti testiranje na SARS-CoV-2 ili platiti za njega. Testiranje odobrava liječnik kod opravdane sumnje na oboljenje (mogu ga prepisati i liječnici opće prakse).
Dokumenti za putovanje
Uz putovnicu / osobnu iskaznicu potrebno je ponijeti sa sobom sveobuhvatnu dokumentaciju (ugovor o radu, potvrdu o prijavljenom prebivalištu/boravku (Meldezettel) u Austriji i po potrebi u Hrvatskoj, propusnicu, itd.) koja dokazuje status izuzetaka. U teretnom prometu to su uobičajeni transportni dokumenti, u komercijalnom prometu potrebno je priložiti nalog/narudžbu austrijskog klijenta. Austrijska Potvrda o ključnoj radnoj snazi također može biti od pomoći. Za pogranične radnike potrebno je ponijeti dokaz o radnom odnosu, potvrde o prijavi prebivališta (u Austriji i/ili Hrvatskoj), kao i Obrazac za pogranične radnike (tzv. “Pendlerbescheinigung”).
Službenici na graničnom prijelazu procjenjuju za svaku osobu posebno, spada li ta osoba u kategoriju pograničnih radnika (“Pendler”), odn. opravdanost komercijalnog prometa (“gewerblicher Verkehr”).
Pravila za ulazak u Austriju zrakoplovom
Od 20. ožujka 2020. godine za ulazak u Austriju zrakoplovom primjenjuju se sljedeće odredbe:
Austrijski državljani moraju nakon ulaska u zemlju odmah otići u 14-dnevnu kućnu samoizolaciju, što potvrđuju vlastitim potpisom. Isto se odnosi na strance koji imaju vizu D koju je izdala Austrija ili koji imaju pravo boravka u Austriji. Za državljane trećih zemalja ulaz je moguć samo u izuzetnim slučajevima i sa zdravstvenom potvrdom. Ostali državljani trećih zemalja izvan šengenskog prostora nisu u mogućnosti ući u Austriju zračnim putem.
Jedine iznimke su:
• članovi osoblja diplomatskih predstavništava
• djelatnici međunarodnih organizacija i članovi njihovih obitelji koji žive u istom domaćinstvu
• humanitarne snage
• medicinske sestre i zdravstveni radnici
• tranzitni putnici
• osobe koje rade u teretnom prometu
NOVO!!! Ulaz u Austriju: mogućnost ishođenja Sars-CoV-2 testa za prijevremeni izlazak iz karantene u Austriji.
Ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativan Sars-CoV-2 test, postoji obveza odlaska u kućnu karantenu na adresi u Austriji u trajanju od 14 dana. Ova karantena se može okončati prije proteka 14 dana ako se obavi testiranje na Sars-CoV-2 i test bude negativan.
Napomena: Za putovanja iz Austrije u druge zemlje informacije su na njemačkom jeziku dostupne u Pregledu uvjeta za ulazak u odgovarajuće matične zemlje za ljude koji se vraćaju iz Austrije (pdf)
Daljnje informacije mogu se naći na web stranici Austrijske gospodarske komore na sljedećem LINKU (na njemačkom jeziku)
GRANIČNI PROMET U HRVATSKOJ
NOVO!!! Prijevremeno napuštanje kućne karantene za odlazak na rad u Austriju
Hrvatsko ministarstvu unutarnjih poslova informiralo nas je, da hrvatski državljani koji rade i borave u drugim zemljama i vraćaju se u Hrvatsku biti podvrgnuti 14-dnevnom zdravstvenom nadzoru u kućnoj karanteni/samoizolaciji, koju mogu prijevremeno napustiti ako su zdravi i ako se vraćaju na posao u inozemstvo.
Granična policija će te osobe pri ulasku u Hrvatsku evidentirati radi omogućavanja prelaska granice i radi osiguravanja pridržavanja obveze kućne izolacije/karantene po povratku. Granična policija će takvim osobama izdati propusnicu koja služi za odlazak do mjesta odabranog za samoizolaciju. Propusnica se izdaje na vremenski rok od 24 sata i vrijedi samo za odlazak do mjesta samoizolacije.Osnovne upute o provođenju samoizolacije kod kuće uručit će im se pri prvom povratku u Hrvatsku. U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a.
Te se osobe javljaju prvi radni dan po povratku u Hrvatsku izabranom liječniku radi provedbe zdravstvenog nadzora. Ako nemaju izabranog liječnika u Hrvatskoj, javljaju se teritorijalno nadležnom epidemiologu .
Izabrani liječnik, ili teritorijalno nadležni epidemiolog ako osoba nema izabranog liječnika u Hrvatskoj, putem digitalne platforme za praćenje zdravstvenog nadzora COVID-19 unese informaciju da se osoba javila radi zdravstvenog nadzora, a po završetku zdravstvenog nadzora unese podatak o ishodu nadzora.
Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine (ili u COVID-19 ambulantu, ako nemaju izabranog liječnika u Hrvatskoj) koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.
Hrvatskim državljanima koji rade i borave u inozemstvu, a dođu u Hrvatsku i trebaju napustiti Hrvatsku radi odlaska na posao u inozemstvo omogućen je prelazak granice ako su zdravi. Ako na rad i boravak u inozemstvo putuju javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.
Od 19. ožujka ograničenje graničnog prometa:
Granični prijelazi samo za
- građane RH koji se vraćaju u Hrvatsku
- građane EU koji putuju u svoje matične zemlje
- državljani trećih zemalja koji dugoročno borave u EGP-u (moguće i Hrvatskoj!)
- posebne grupe: dežurna policija, međunarodno vojno osoblje, civilna zaštita, hitne službe, specijalisti za njegu starih osoba, medicinski znanstvenici, prekogranični putnici za uslužni rad, tranzitni putnici, osobe kojima je potrebno hitno medicinsko liječenje, prevoznici robe, diplomati, osoblje međunarodnih organizacija
Svi gore navedeni putnici koji ulaze u Hrvatsku podliježu uputama i mjerama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i to:
- 14-dnevna karantena za putnike iz područja visokog rizika: Italija, Kina (provincija Hubei), Njemačka (okrug Heinsberg u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji), Republika Koreja (grad Daegu i provincija Cheongdo), Iran i Slovenija (Bela krajina i Dolenjska).
- 14-dnevna samoizolacija za sve koji su bili u EGP-u i u velikom broju zemalja u Aziji, Americi, Australiji i Africi u posljednjih 14 dana, dakle i za putnike iz Austrije, Njemačke (osim okruga Heinsberg u državi Sjeverna Rajna-Vestfalija), Švicarske, Španjolske, Nizozemske, Češke, Slovačke, Mađarske itd.
Tranzit kroz Hrvatsku kopnenim putem moguć je u roku od 24 sata, uz navođenje vremena ulaza i planiranog prijelaza granice, sve dok su granice prema susjednim zemljama otvorene.
Oprez! Granice sa Srbijom zatvorene su za sav putnički promet, trenutno čak i za državljane Srbije! Manji granični prijelazi sa Slovenijom su zatvoreni. Mađarska, BiH te Crna Gora dozvoljavaju ulazak samo vlastitim državljanima.
Trenutna situacija oko virusa COVID-19 doveo je do obustave unutarnjeg i međunarodnog putničkog prometa u Hrvatskoj. Međunarodne autobusne, željezničke i brodske linije obustavljene su na 30 dana. Croatia Airlines ukinuo je i letove između Beča i Zagreba.
Napominjemo da se ovdje navedene informacije ne odnose na teretni promet, za koji vrijede posebni propisi.
Kroativ I Advantage Austria
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
You must be logged in to post a comment Login