Austrija
PUTOVANJE U AUSTRIJU I HRVATSKU: Važna pravila i mjere
GRANIČNI PROMET U AUSTRIJI
Pravila za ulazak u Austriju kopnenim putem
Kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, Austrija je od 19. ožujka uvela pojačane granične kontrole na prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj. Ukoliko žele ući u Austriju, putnici moraju imati liječničku potvrdu koja dokazuje da je molekularni biološki test za SARS-CoV-2 negativan. Zdravstvena potvrda ne smije biti starija od četiri dana prilikom prelaska granice, u protivnom vlasti mogu odbiti ulazak.
Za ovo pravilo vrijede sljedeće iznimke:
- Austrijski državljani ili druge osobe koje imaju prijavljeno prebivalište ili odobren boravak u Austriji, mogu ući u Austriju, ali se obvezuju na 14-dnevnu samoizolaciju (odlazak se potvrđuje vlastoručnim potpisom)
- Tranzit kroz Austriju bez zaustavljanja, ako je osiguran izlazak iz Austrije, tj. da zemlja primateljica nije zatvorila granice
- Promet roba i komercijalni promet (uz iznimku komercijalnog prometa putnika) te promet pograničnih radnika (tzv. Pendler). U slučaju sumnje na postojanje simptoma COVID-19 oboljenja, vozači i propratno osoblje je obvezno po nalogu nadležne zdravstvene ustanove dopustiti provođenje odgovarajućih zdravstvenih testova.
- Službena vozila u smislu čl. 26 Austrijskog zakona o cestovnom prometu u javnoj službi.
Trenutno u Hrvatskoj nije moguće privatno provesti testiranje na SARS-CoV-2 ili platiti za njega. Testiranje odobrava liječnik kod opravdane sumnje na oboljenje (mogu ga prepisati i liječnici opće prakse).
Dokumenti za putovanje
Uz putovnicu / osobnu iskaznicu potrebno je ponijeti sa sobom sveobuhvatnu dokumentaciju (ugovor o radu, potvrdu o prijavljenom prebivalištu/boravku (Meldezettel) u Austriji i po potrebi u Hrvatskoj, propusnicu, itd.) koja dokazuje status izuzetaka. U teretnom prometu to su uobičajeni transportni dokumenti, u komercijalnom prometu potrebno je priložiti nalog/narudžbu austrijskog klijenta. Austrijska Potvrda o ključnoj radnoj snazi također može biti od pomoći. Za pogranične radnike potrebno je ponijeti dokaz o radnom odnosu, potvrde o prijavi prebivališta (u Austriji i/ili Hrvatskoj), kao i Obrazac za pogranične radnike (tzv. “Pendlerbescheinigung”).
Službenici na graničnom prijelazu procjenjuju za svaku osobu posebno, spada li ta osoba u kategoriju pograničnih radnika (“Pendler”), odn. opravdanost komercijalnog prometa (“gewerblicher Verkehr”).
Pravila za ulazak u Austriju zrakoplovom
Od 20. ožujka 2020. godine za ulazak u Austriju zrakoplovom primjenjuju se sljedeće odredbe:
Austrijski državljani moraju nakon ulaska u zemlju odmah otići u 14-dnevnu kućnu samoizolaciju, što potvrđuju vlastitim potpisom. Isto se odnosi na strance koji imaju vizu D koju je izdala Austrija ili koji imaju pravo boravka u Austriji. Za državljane trećih zemalja ulaz je moguć samo u izuzetnim slučajevima i sa zdravstvenom potvrdom. Ostali državljani trećih zemalja izvan šengenskog prostora nisu u mogućnosti ući u Austriju zračnim putem.
Jedine iznimke su:
• članovi osoblja diplomatskih predstavništava
• djelatnici međunarodnih organizacija i članovi njihovih obitelji koji žive u istom domaćinstvu
• humanitarne snage
• medicinske sestre i zdravstveni radnici
• tranzitni putnici
• osobe koje rade u teretnom prometu
NOVO!!! Ulaz u Austriju: mogućnost ishođenja Sars-CoV-2 testa za prijevremeni izlazak iz karantene u Austriji.
Ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativan Sars-CoV-2 test, postoji obveza odlaska u kućnu karantenu na adresi u Austriji u trajanju od 14 dana. Ova karantena se može okončati prije proteka 14 dana ako se obavi testiranje na Sars-CoV-2 i test bude negativan.
Napomena: Za putovanja iz Austrije u druge zemlje informacije su na njemačkom jeziku dostupne u Pregledu uvjeta za ulazak u odgovarajuće matične zemlje za ljude koji se vraćaju iz Austrije (pdf)
Daljnje informacije mogu se naći na web stranici Austrijske gospodarske komore na sljedećem LINKU (na njemačkom jeziku)
GRANIČNI PROMET U HRVATSKOJ
NOVO!!! Prijevremeno napuštanje kućne karantene za odlazak na rad u Austriju
Hrvatsko ministarstvu unutarnjih poslova informiralo nas je, da hrvatski državljani koji rade i borave u drugim zemljama i vraćaju se u Hrvatsku biti podvrgnuti 14-dnevnom zdravstvenom nadzoru u kućnoj karanteni/samoizolaciji, koju mogu prijevremeno napustiti ako su zdravi i ako se vraćaju na posao u inozemstvo.
Granična policija će te osobe pri ulasku u Hrvatsku evidentirati radi omogućavanja prelaska granice i radi osiguravanja pridržavanja obveze kućne izolacije/karantene po povratku. Granična policija će takvim osobama izdati propusnicu koja služi za odlazak do mjesta odabranog za samoizolaciju. Propusnica se izdaje na vremenski rok od 24 sata i vrijedi samo za odlazak do mjesta samoizolacije.Osnovne upute o provođenju samoizolacije kod kuće uručit će im se pri prvom povratku u Hrvatsku. U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a.
Te se osobe javljaju prvi radni dan po povratku u Hrvatsku izabranom liječniku radi provedbe zdravstvenog nadzora. Ako nemaju izabranog liječnika u Hrvatskoj, javljaju se teritorijalno nadležnom epidemiologu .
Izabrani liječnik, ili teritorijalno nadležni epidemiolog ako osoba nema izabranog liječnika u Hrvatskoj, putem digitalne platforme za praćenje zdravstvenog nadzora COVID-19 unese informaciju da se osoba javila radi zdravstvenog nadzora, a po završetku zdravstvenog nadzora unese podatak o ishodu nadzora.
Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine (ili u COVID-19 ambulantu, ako nemaju izabranog liječnika u Hrvatskoj) koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.
Hrvatskim državljanima koji rade i borave u inozemstvu, a dođu u Hrvatsku i trebaju napustiti Hrvatsku radi odlaska na posao u inozemstvo omogućen je prelazak granice ako su zdravi. Ako na rad i boravak u inozemstvo putuju javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.
Od 19. ožujka ograničenje graničnog prometa:
Granični prijelazi samo za
- građane RH koji se vraćaju u Hrvatsku
- građane EU koji putuju u svoje matične zemlje
- državljani trećih zemalja koji dugoročno borave u EGP-u (moguće i Hrvatskoj!)
- posebne grupe: dežurna policija, međunarodno vojno osoblje, civilna zaštita, hitne službe, specijalisti za njegu starih osoba, medicinski znanstvenici, prekogranični putnici za uslužni rad, tranzitni putnici, osobe kojima je potrebno hitno medicinsko liječenje, prevoznici robe, diplomati, osoblje međunarodnih organizacija
Svi gore navedeni putnici koji ulaze u Hrvatsku podliježu uputama i mjerama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i to:
- 14-dnevna karantena za putnike iz područja visokog rizika: Italija, Kina (provincija Hubei), Njemačka (okrug Heinsberg u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji), Republika Koreja (grad Daegu i provincija Cheongdo), Iran i Slovenija (Bela krajina i Dolenjska).
- 14-dnevna samoizolacija za sve koji su bili u EGP-u i u velikom broju zemalja u Aziji, Americi, Australiji i Africi u posljednjih 14 dana, dakle i za putnike iz Austrije, Njemačke (osim okruga Heinsberg u državi Sjeverna Rajna-Vestfalija), Švicarske, Španjolske, Nizozemske, Češke, Slovačke, Mađarske itd.
Tranzit kroz Hrvatsku kopnenim putem moguć je u roku od 24 sata, uz navođenje vremena ulaza i planiranog prijelaza granice, sve dok su granice prema susjednim zemljama otvorene.
Oprez! Granice sa Srbijom zatvorene su za sav putnički promet, trenutno čak i za državljane Srbije! Manji granični prijelazi sa Slovenijom su zatvoreni. Mađarska, BiH te Crna Gora dozvoljavaju ulazak samo vlastitim državljanima.
Trenutna situacija oko virusa COVID-19 doveo je do obustave unutarnjeg i međunarodnog putničkog prometa u Hrvatskoj. Međunarodne autobusne, željezničke i brodske linije obustavljene su na 30 dana. Croatia Airlines ukinuo je i letove između Beča i Zagreba.
Napominjemo da se ovdje navedene informacije ne odnose na teretni promet, za koji vrijede posebni propisi.
Kroativ I Advantage Austria
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
You must be logged in to post a comment Login