Hrvatska
Prvi problemi u istrazi slijetanja poljskog busa: Tahograf je uništen. Brzina se nije mogla očitati
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/foto-pol-auto-2.jpg)
Tahograf poljskog autobusa uništen je u nesreći i nakon što je ovlašteni tehničar iz njega pokušao izvući podatke oni se nisu mogli očitati, doznaje ekskluzivno Jutarnji list.
Što bi to konkretno moglo značiti, pitali smo dipl. ing. strojarstva Zorana Kalauza, izvršnog direktora tvrtke Tahograf d.o.o. iz Svete Nedelje.
– To znači da se neće moći utvrditi kojom brzinom je vozio u trenutku nesreće premda bi ista trebala biti 100 km/h. Međutim, u tahografu su se nalazile dvije digitalne vozačke kartice (vozačka i suvozačka) što upućuje na to da je poljski prijevoznik korektno angažirao dva vozača za ovako dalek put (jedan vozač ne bi po propisima mogao samostalno odraditi ovakvo dugo putovanje od Poljske do Međugorja). Prema podacima s vozačkih kartica, vozač i suvozač do trenutka prometne nesreće nisu bili ni u kakvom prekršaju po pitanju radnih aktivnosti i korektno su se zamijenili nakon određenog broja sati vožnje – kaže Kalauz.
Kad je pak riječ o nama “običnim” vozačima, profesionalci imaju čitav niz pravila kojima je propisano kada mogu započeti svoj rad ili vožnju, koliko dugo mogu neprekidno raditi ili voziti, koliko smiju raditi ili voziti u jednoj smjeni, u jednom tjednu, u dva susjedna tjedna itd. Za njih su propisane obvezne pauze nakon određenog broja sati rada ili vožnje, propisani su im sati minimalnog dnevnog odmora kao i sati minimalni tjednog odmora koje svaki vozač mora imati unutar jednog kalendarskog tjedna.
Pojedina pravila se razlikuju u ovisnosti o tome je li vozač sam u vozilu ili je riječ o posadi (dva vozača su u vozilu). Postoji skoro tridesetak pravila i raznih iznimki od pravila koje svaki profesionalni vozač mora dobro znati kako ne bi napravio prekršaj na cesti. Tahograf zapisuje sve aktivnosti i poštuje li vozač pravila koja vrijede na području EU, ali su, nažalost, česte i manipulacije tahografom, piše jutarnji.hr.
O tome što je tahograf i kako radi inženjer Kalauz pojašnjava.
– Tahograf je centralni mjeriteljski instrument u vozilu i svaki profesionalni vozač mora biti jako dobro upoznat s njegovim radom. Sam instrument zapisuje sve vozačke aktivnosti vozača koji upravlja vozilom, ali i eventualnog suvozača ako je isti prisutan u vozilu za vrijeme vožnje. Ovi zapisi se odvijaju na način da svaki profesionalni vozač ima svoju vlastitu digitalnu vozačku karticu. Radi se o dokumentu koji je osobno vlasništvo svakog vozača, izgleda poput naše osobne karte, vrijedi pet godina, a svaki vozač ju je dužan umetnuti u (digitalni) tahograf na početku svoje smjene/vožnje. Sve njegove aktivnosti tahograf zapisuje u svoju internu memoriju, ali i na memoriju same kartice. Profesionalni vozači, prilikom redovnih kontrola na cesti, mogu biti kontrolirani ne samo za tekuće radne aktivnosti koje su se dogodile za vrijeme i neposredno prije same kontrole, nego policija i prometna inspekcija imaju pravo kontrolirati sve njegove aktivnosti u prethodnih 28 kalendarskih dana. Sve aktivnosti vozača moraju biti zapisane na vozačkoj kartici – pa čak i one kada je vozač bio slobodan, kada je doma sa svojom obitelji na nekom tjednom odmoru. Uočavanjem bilo kojeg prekršaja, vozač (ali i tvrtka i odgovorna osoba u tvrtki) podliježe vrlo strogim financijskim sankcijama. Usprkos tome, u trci za zaradom, nije neuobičajeno zateći stranog ili domaćeg vozača/prijevoznika u kršenju ovih pravila ili čak s manipuliranim tahografom koji ne zapisuje (ili pogrešno zapisuje) pojedine vozačke aktivnosti – pojašnjava inženjer Kalauz.
O tome kako se sprečavaju manipulacije kaže:Kako bi se što je više moguće smanjila mogućnost manipulacije s tahografom, odnosno kako bi se periodično povjerila ispravnost njegova rada, po pravilima EU je propisano da se provjera ispravnosti rada tahografa mora obavljati najmanje svake dvije godine u ovlaštenim radionicama za tahografe. Radionice su dužne pri svakoj periodičnoj provjeri tahografa osim same zakonske kalibracije tahografa provjeriti i postojanje eventualnih uređaja za manipulaciju rada s tahografom te iste skinuti s vozila i prijaviti slučaj nadležnim institucijama. Kod nas je za ovaj posao nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/12/supermarket-gc7415a141_1920-e1640251686300.jpg)
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/01/supermarket-cart.jpg)
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/01/supermarket-cart.jpg)
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login