Austrija
Prošle godine u Austriji bankrotiralo 5.800 firmi
KSV1870 je ispitao razloge bankrota prošle godine i otkrio da mnoge tvrtke koje su bankrotirale nemaju osnovne operativne vještine.
Općenito, mnoge bi tvrtke bile preopterećene trenutnim izazovima, pokazuje analiza organizacije za kreditno praćenje. „Operativni uzroci” za nelikvidnost, kao što je neadekvatna organizacija, značajno su porasli u usporedbi s 2022., prema trenutnoj analizi KSV-a o razlozima za nelikvidnost.
Dok su operativni uzroci naglo porasli, smanjile su se “nekontrolirane okolnosti” kao što su pandemija ili prirodna katastrofa kao razlozi za nesolventnost. No, nagla povećanja kamata zanemariv su razlog za bankrot. Na primjer, tvrtke Signa Renea Benka, nakon bankrota vrijednih milijarde dolara, okrivile su promjene kamatnih stopa ECB-a za svoju nesolventnost. “Približno godinu dana vidjeli smo da broj trenutnih izazova opterećuje mnoge tvrtke”, kaže Karl-Heinz Götze, stručnjak za stečaj iz Udruge za zaštitu kredita (KSV1870). U konačnici će biti pokrenut stečaj. Prošle godine u Austriji je bilo 5380 bankrota poduzeća, što je u usporedbi s 2022. godinom povećanje od 13 posto. Trend rasta očito se nastavlja ove godine.
Operativni uzroci porasli su s 29 na 37,1 posto. Najjača podtočka ovdje je slaba prodaja s obzirom na oglašavanje, prodaju i kalkulaciju od 9,7 posto (2022.: 6,8 posto). Slijedi loša struktura troškova zbog nedostatka organizacije i slabosti u planiranju ili nedostatku kontrole, svaki po 8,9 posto (2022.: 8,2 odnosno 8,1 posto). Slabosti financiranja i problemi u likvidnosti ili naplati duga činili su 8,8 posto (2022.: 5,2). Pogreške u odabiru ili loš odabir zaposlenika vrijede 0,8 bodova. KSV sada navodi greške pri osnivanju kao drugi najjači razlog za nesolventnost, ali ostaje stabilan na dobroj petini. U 2022. bili su odgovorni za 21,6 posto stečajeva, a prethodne godine za 20,5 posto.
Glavna podtočka ovdje je nedostatak znanja za industriju ili u poslovnoj administraciji s 11,2 posto (2022.: 12,9). Ostale točke uključuju nedostatak prikladnosti za pokretanje posla (4,8 ili 4,6 posto u 2022.) i nedovoljan kapital pri pokretanju poslovanja (4,5 ili 4,1 posto). “Da bismo bili uspješni, potrebno je precizno poznavati mehanizme tržišta, konkurencije i pojedine ciljne skupine”, podsjeća Götze. “Zabrinjava činjenica da to očito još uvijek nije uobičajena praksa.”
Nekontrolirane okolnosti kao razlog stečaja pale su s dobrih 28 na 19 posto. Unatoč ratu u Ukrajini, ali kako je Corona jenjavala, prirodne katastrofe, ratna djelovanja, terorizam i pandemije pali su s dobrih 22 na 13,4 posto kao uzroci nelikvidnosti. Bolest ili nezgode u osobnom okruženju činile su relativno stabilnih 5,6 posto u 2023. godini; zabilježen je mali pad od 0,5 bodova.
Vanjski događaji kao što su promjene u okviru financiranja kao što je razina kamatnih stopa, iznenadne zakonske promjene, primjerice zbog embarga ili bankrota kupaca ili dobavljača, nedavno su činili 2,7 posto (2022.: 1,5 posto). “U tako nestabilnim vremenima kakva trenutno doživljavamo, ključno je brzo reagirati na tržišne promjene,” naglašava KSV stručnjak Götze. Ovdje je također potrebna promjena svijesti jer promjene na tržištu uvijek nude priliku za rast i izdvajanje od konkurencije, kaže stručnjak. Ostali uzroci bankrota uključuju osobnu krivnju ili nemar s 11,1 posto (2022.: 12,2 posto). Strateški uzroci nedavno su činili 9,6 posto (2022.: 7,4 posto).
Austrija
Snijeg zadaje probleme u Austriji, blokirane prve ceste
U nedjelju su prve ceste u zapadnoj Austriji morale biti zatvorene zbog obilnih snježnih padalina. Pogođena je i autocesta Brenner.
Početak zime u nedjelju će u dijelovima zemlje izazvati prometni kaos. U poslijepodnevnim satima, zbog obilnih snježnih padalina, nekoliko ulica u Tirolu i Salzburgu moralo je biti zatvoreno zbog radova čišćenja, javlja ÖAMTC. Između ostalog, zahvaćena je i brennerska autocesta (A13) u smjeru Brennera.
Zbog otežanih uvjeta za vožnju trenutno su zastoji i zastoji ispred snježnih branika na još nekoliko pravaca. Trenutno je u dvije savezne države nametnuto oko 15 zahtjeva za lance za snijeg.
No, blagdanski promet pred božićne blagdane ne miruje ni u nedjelju. Prema ÖAMTC-u, morate čekati sat i pol više na Tauernautobahnu (A10) zbog gradilišta tunela između Gollinga i Wwerfena.
U većem dijelu dana očekuju se obilne snježne padaline. Najviša razina upozorenja, ljubičasta, vrijedi oko Arlberga i Ausserferna. Kako izvješćuje Državni centar za upozorenja Vorarlberga, u nekim regijama može pasti i do jedan metar snijega.
Na temelju trenutne vremenske prognoze, očekuje se da će stupanj upozorenja na lavine biti podignut na stupanj 4 kasnije danas. “Jak vjetar dodatno pogoršava situaciju jer može uzrokovati nanose”, upozoravaju vlasti.
Austrija
Austrijanka osvojila dio najvećeg lutrijskog dobitka na svijetu
Glavni dobitak na najvećoj svjetskoj lutriji osvojio je 61-godišnjak iz Beča. Ali dobit će “samo” dvadeseti dio toga.
Od 1812. godine “El Gordo” je sastavni dio božićnih praznika u Španjolskoj. U izvlačenju 22. prosinca 2024. bit će isplaćeno nevjerojatnih 2,7 milijardi eura u sklopu najveće svjetske lutrije.
Glavni dobitak iznosi četiri milijuna eura, a posebnost izvlačenja su brojne dodatne nagrade i velika mogućnost podjele ždrijeba. Petice, desetice ili pedesetice mogu se igrati u obiteljima, grupama prijatelja ili igračkim grupama.
U svečanom izvlačenju u nedjelju, koje su pratili milijuni ljudi, sretan broj bio je 72480. Diljem zemlje danas Španjolci do kasno u noć slave svoje dobitke. No, slavit će se i u Austriji.
Kako javlja online kladionica Lottoland, 61-godišnja Bečanka je putem platforme odigrala lutriju. Osigurala je dvadeseti dio listića broj 72480 online i sada se može veseliti 200.000 eura.
“Jako smo sretni zbog pobjednika iz Beča, koji je sada postao poseban dio ove jedinstvene tradicije. ‘El Gordo’ predstavlja nadu i radost – a ova pobjeda pokazuje da se snovi mogu ostvariti, bez obzira gdje se nalazite,” objašnjava Laura Pearson, potpredsjednica globalnih korporativnih poslova u Lottolandu.
Sljedeća prilika dolazi u siječnju, kada se izvlači “El Niño” u Španjolskoj. Princip dobitka je sličan, ali su iznosi dobitaka manji.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
