Austrija
Prošle godine ljudi u Austriji donirali su više od milijardu eura
S 1,075 milijardi eura rezultat donacija bio je niži od 1,1 milijarde eura iz 2022. To proizlazi iz izvješća o donacijama za 2024. koje je u srijedu u Beču predstavilo Fundraising Association Austria. Za 2024. udruga predviđa daljnji pad rezultata od 1,03 milijarde eura, što bi moglo dovesti pod pritisak pogođene organizacije.
Dok je potpora žrtvama rata u Ukrajini oslabila, potresi u Turskoj i Siriji, kao i pomoć u domaćim olujama bili su ključni razlozi za donacije, rečeno je na konferenciji za novinare. Sustavno se znatno povećao iznos koji se troši na zaštitu okoliša i životinja. Što se tiče predviđanja za 2024., rečeno je da će obveze tijekom božićne sezone više nego ikad odrediti ishod godine prikupljanja sredstava.
Ruth Williams, direktorica Udruge za prikupljanje sredstava, nazvala je rezultat za 2023. “izuzetno ugodnim rezultatom u vrijeme najveće inflacije u 50 godina”. Oko 80 posto svih donacija u Austriji dolazi od privatnih osoba: “Unatoč ekonomskim ograničenjima, stanovništvo je još jednom pokazalo koliko je dobrotvorni rad važan u Austriji”, naglasila je Williams. “Iako minimalan, trend donacija je po prvi put negativan. Manje donacija i istovremeno značajno povećani troškovi za organizacije nažalost u praksi znače da je manje novca dostupno za dobrotvorne usluge.”
U mnogim je zemljama prošle godine došlo do ozbiljnog pada donacija. Prema udruzi, primjeri su Švicarska, Švedska i Češka, gdje je u svakom slučaju zabilježen dvoznamenkasti pad. Pad u Austriji također se može djelomično pripisati troškovima za Ukrajinu: dok je “Nachbar in Not” prikupio rekordnu sumu od 52,5 milijuna eura za pomoć Ukrajini 2022. godine, odgovarajuće donacije 2023. iznosile su samo 5,6 milijuna eura.
Socijalni i zdravstveni sektor te međunarodne pomoći pali su za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. No, s udjelom od 29 odnosno 25 posto, daleko najviše donacija ipak odlazi upravo u ova dva područja. Lani je 15 posto svih donacija bilo namijenjeno znanosti, istraživanju i sveučilištima, a jedanaest posto zaštiti okoliša i životinja, što znači da je područje poraslo za tri posto.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
