Austrija
Propast ugostiteljskih objekata na bečkom Gürtelu
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim. Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su […]
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim.
Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su još teži za pročitati kada se čuju izjave pojedinih ugostitelja.
Časopis za kotar Ottakring „Ottakringer Flaneur“ objavio je priču o ugostiteljskim objektima na bečkom Pojasu (Gürtel) koji ne znaju što dalje činiti.
Vlasnik kafića „Concerto“ Heinz Seidl preko dvadeset godina je vlasnik kafića koji je poznat po noćnom provodu, gdje mladi, kada svi lokali zatvore, dolaze na nastavak lude noći. Seidl je nakon zabrane kretanja otvorio na samo dva tjedna, a plan mu je bio tek od listopada krenuti dalje. Noću Concerto pravi 75 posto svog prometa, a to sada i nije dozvoljeno.
„Tih nekoliko dana, koliko sam otvorio, smo imali tek 10 do 15 posto normalnog prometa. Najamnina se mora plaćati i dalje, računi za struju i plin također. Neke račune ne moram sada platiti, ali naredne godine ću to morati“
Seidl kaže kako je zahtjev za pomoć od države tri puta odbijen zbog sitnica, a kao najveći problem ugostiteljstva smatra mogućnost da subvence fiksnih troškova ne dođu još ove godine. „Realno, očekujem ovo stanje do proljeća, ljeta naredne godine. Ako bude dalje trajalo, moram nešto promijeniti“.
Gospodarska komora ima fond za pomoć teškim slučajevima, a poduzetnici pomoć mogu zatražiti do sredine prosinca. Ipak, do kraja rujna je isplaćena tek jedna četvrtina pomoći.
Vlasnik „Kramladena“ Sami Ercan je otvorio 15. svibnja kao i većina drugih ugostiteljskih objekata. Ercan tvrdi kako trenutno ima tek deset posto prošlogodišnjeg prometa, a najviše mu je pomogla ljetna terasa koja ima 16 stolova. Prema njegovim riječima ljeto je bilo „okej“, a zimi mu terasa ne može pomoći.
Ovaj ugostitelj je inovativnim idejama pokušao doći do većeg prometa, zbog čega je svoja vrata otvorio za različite događaje, postavio pult za DJ-eve te zvučnike postavio na terasu. Iako to gostima nije smetalo, policija je stalno „pravila probleme i prijetila prijavama“: „Što žele oni, da idemo u konkurs? Promet na Pojasu ima 80 decibela, a iz terase se čulo 75 decibela i ja to sada moram smanjiti. Zašto?“.
Što se pomoći za fiksne troškove tiče, predao je zahtjev za pomoć od 11.000 eura, a dobio tek 2.600 eura: „Nismo platili najamninu za prva tri mjeseca – to nam je još otvoreno“. Napao je gradsku tvrtku Wiener Linien kojoj plaća najamninu: „Željeli su vidjeti naš promet od 14. ožujka do 14. svibnja, iako su znali da je tada bila zabrana kretanja“. On očekuje kako će se radno vrijeme do 1 sat skratiti na 22 sata.
„Nakon zabrane kretanja imam osjećaj kao da je moje dijete bolesno i ja ne mogu ništa protiv toga učiniti“, rekao je Ercan.
Othmar Bajlicz je vlasnik prave bečke institucije – „Chelsea“. Ovaj ugostiteljski objekt je bio među prvima na Pojasu, a od tada ovaj lokal nudi nastupe DJ-a, koncerte i prijenose nogometnih utakmica. Bajlicz tvrdi kako njegov lokal ima 60 do 70 posto manje prometa nego prošle godine, ali ga „nogomet spašava“. Budući da zbog posljednjih mjera može samo održavati koncerte domaćih bendova, Chelseaju nedostaju međunarodni izvođači. „Novac se ne može zaraditi s maksimalno stotinu posjetitelja. Ipak, koncerti su dobro prihvaćeni od posjetitelja, iako je nešto drugačije – bendovi sjede, razmak, maske“.
„Ako se radno vrijeme, kao u nekim saveznim pokrajinama, skrati do 22 sata, to bi za nas bila katastrofa. Ne mogu se onda ni prikazivati utakmice Lige prvaka, koje počinje tek u 21 sat“, kaže Bajlicz.
Vlasnik „FANIALIVE“ lokala je Lautaro Alava, koji je između ostalog vlasnik i „Fania“ na Yppenplatzu te kluba „Coco“ na Pojasu. Prvo što je rekao za ovaj časopis je da je taj dan imao profit od 49,40 eura (op.a. riječ je o petku, 25. rujnu). Alava kaže kako od njegovog posla ovisi 70 zaposlenika i njihove obitelji:
„Ja sam odgovoran, da moji ljudi zarade novac i u teškim vremenima. Ja bih mogao sve živo raditi sam, ali moji ljudi moraju raditi – oni imaju obitelji. Trenutno nemamo zabranu kretanja, ali se osjeti kao zabrana“, kaže Alava.
Kaže kako je vlast „uspjela“ te kako vlada kaos zbog čega ljudi ne žele izlaziti vani. Njegovi objekti su najviše prometa pravili između jedan i tri sata poslije ponoći. Ove godine su planirali oko 90 koncerata, a veliki je posao pomjeriti svaki od njih.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Chelsea | Facebook
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
You must be logged in to post a comment Login