Austrija
Propast ugostiteljskih objekata na bečkom Gürtelu
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim. Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su […]
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim.
Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su još teži za pročitati kada se čuju izjave pojedinih ugostitelja.
Časopis za kotar Ottakring „Ottakringer Flaneur“ objavio je priču o ugostiteljskim objektima na bečkom Pojasu (Gürtel) koji ne znaju što dalje činiti.
Vlasnik kafića „Concerto“ Heinz Seidl preko dvadeset godina je vlasnik kafića koji je poznat po noćnom provodu, gdje mladi, kada svi lokali zatvore, dolaze na nastavak lude noći. Seidl je nakon zabrane kretanja otvorio na samo dva tjedna, a plan mu je bio tek od listopada krenuti dalje. Noću Concerto pravi 75 posto svog prometa, a to sada i nije dozvoljeno.
„Tih nekoliko dana, koliko sam otvorio, smo imali tek 10 do 15 posto normalnog prometa. Najamnina se mora plaćati i dalje, računi za struju i plin također. Neke račune ne moram sada platiti, ali naredne godine ću to morati“
Seidl kaže kako je zahtjev za pomoć od države tri puta odbijen zbog sitnica, a kao najveći problem ugostiteljstva smatra mogućnost da subvence fiksnih troškova ne dođu još ove godine. „Realno, očekujem ovo stanje do proljeća, ljeta naredne godine. Ako bude dalje trajalo, moram nešto promijeniti“.
Gospodarska komora ima fond za pomoć teškim slučajevima, a poduzetnici pomoć mogu zatražiti do sredine prosinca. Ipak, do kraja rujna je isplaćena tek jedna četvrtina pomoći.
Vlasnik „Kramladena“ Sami Ercan je otvorio 15. svibnja kao i većina drugih ugostiteljskih objekata. Ercan tvrdi kako trenutno ima tek deset posto prošlogodišnjeg prometa, a najviše mu je pomogla ljetna terasa koja ima 16 stolova. Prema njegovim riječima ljeto je bilo „okej“, a zimi mu terasa ne može pomoći.
Ovaj ugostitelj je inovativnim idejama pokušao doći do većeg prometa, zbog čega je svoja vrata otvorio za različite događaje, postavio pult za DJ-eve te zvučnike postavio na terasu. Iako to gostima nije smetalo, policija je stalno „pravila probleme i prijetila prijavama“: „Što žele oni, da idemo u konkurs? Promet na Pojasu ima 80 decibela, a iz terase se čulo 75 decibela i ja to sada moram smanjiti. Zašto?“.
Što se pomoći za fiksne troškove tiče, predao je zahtjev za pomoć od 11.000 eura, a dobio tek 2.600 eura: „Nismo platili najamninu za prva tri mjeseca – to nam je još otvoreno“. Napao je gradsku tvrtku Wiener Linien kojoj plaća najamninu: „Željeli su vidjeti naš promet od 14. ožujka do 14. svibnja, iako su znali da je tada bila zabrana kretanja“. On očekuje kako će se radno vrijeme do 1 sat skratiti na 22 sata.
„Nakon zabrane kretanja imam osjećaj kao da je moje dijete bolesno i ja ne mogu ništa protiv toga učiniti“, rekao je Ercan.
Othmar Bajlicz je vlasnik prave bečke institucije – „Chelsea“. Ovaj ugostiteljski objekt je bio među prvima na Pojasu, a od tada ovaj lokal nudi nastupe DJ-a, koncerte i prijenose nogometnih utakmica. Bajlicz tvrdi kako njegov lokal ima 60 do 70 posto manje prometa nego prošle godine, ali ga „nogomet spašava“. Budući da zbog posljednjih mjera može samo održavati koncerte domaćih bendova, Chelseaju nedostaju međunarodni izvođači. „Novac se ne može zaraditi s maksimalno stotinu posjetitelja. Ipak, koncerti su dobro prihvaćeni od posjetitelja, iako je nešto drugačije – bendovi sjede, razmak, maske“.
„Ako se radno vrijeme, kao u nekim saveznim pokrajinama, skrati do 22 sata, to bi za nas bila katastrofa. Ne mogu se onda ni prikazivati utakmice Lige prvaka, koje počinje tek u 21 sat“, kaže Bajlicz.
Vlasnik „FANIALIVE“ lokala je Lautaro Alava, koji je između ostalog vlasnik i „Fania“ na Yppenplatzu te kluba „Coco“ na Pojasu. Prvo što je rekao za ovaj časopis je da je taj dan imao profit od 49,40 eura (op.a. riječ je o petku, 25. rujnu). Alava kaže kako od njegovog posla ovisi 70 zaposlenika i njihove obitelji:
„Ja sam odgovoran, da moji ljudi zarade novac i u teškim vremenima. Ja bih mogao sve živo raditi sam, ali moji ljudi moraju raditi – oni imaju obitelji. Trenutno nemamo zabranu kretanja, ali se osjeti kao zabrana“, kaže Alava.
Kaže kako je vlast „uspjela“ te kako vlada kaos zbog čega ljudi ne žele izlaziti vani. Njegovi objekti su najviše prometa pravili između jedan i tri sata poslije ponoći. Ove godine su planirali oko 90 koncerata, a veliki je posao pomjeriti svaki od njih.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Chelsea | Facebook
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login