Austrija
Prognoza stručnjaka: 2080. godine u Austriji bi trebalo živjeti vise od 10 milijuna ljudi
Prema prognozi Statističkog ureda Austrije broj stanovnika u Austriji raste, ali broj zaposlenih pada
Prema Statističkom uredu Austrije, stanovništvo Austrije povećat će se s 9,1 na 10,2 milijuna do 2080. godine. Usprkos tome, broj zaposlenih osoba (20-64 godine) opada, tako da će do 2060. 29% stanovništva biti starije od 65 godina. Prema generalnom direktoru Tobiasu Thomasu porast stanovništva je samo zbog imigracije.
“Očekujemo da će Austrija prijeći brojku od deset milijuna stanovnika do 2060-ih”, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Beču. „Kad ne bi bilo useljavanja u Austriju, stanovništvo ne bi raslo, već bi se smanjilo i 2080. iznosilo samo 6,9 milijuna ljudi. To bi bila razina iz 1950. Bilanca rođenih i umrlih je u prognozi stalno negativna. “Dakle, više ljudi umire nego što se rađa”, naglasio je Thomas.
Predviđanje rasta stanovništva za Austriju od 11,5 posto do 2080. vrlo je različito regionalno raspoređeno. U Beču se očekuje natprosječni rast zbog migracija, jer glavni grad savezne države čini trećinu međunarodnog useljavanja u Austriju. Stručnjaci očekuju samo male gubitke stanovništva u Koruškoj.
Prošle godine u ovoj zemlji bilo je 5,6 milijuna ljudi u dobi od 20 do 64 godine, prema Thomasu, taj će broj pasti za oko 265.000 ljudi do 2040. godine, a zatim će stagnirati na razini od oko 5,3 milijuna do 2050. godine. Očekuje se da će do 2063. godine pasti na najmanje 5,2 milijuna i ponovno lagano porasti na 5,3 milijuna do 2080. godine. To ima utjecaja “na sve tekuće sustave socijalne sigurnosti, na primjer zdravstvo, mirovine ili skrb”. Izdaci za mirovine, na primjer, “nastavili bi rasti”, objasnio je Thomas.
Godine 2023. u Austriji je živjelo oko 1,8 milijuna ljudi u dobi od 65 i više godina. Udio ove dobne skupine povećat će se sa sadašnjih oko 20 posto na gotovo 27 posto do 2040. godine; u godinama 2060. i 2080. godine udio ljudi “65 plus” tada će iznositi 29 posto. Osim toga, glavni direktor Statističkog ureda Austrije i sveučilišni profesor naglasio je da “u Austriji postoji tendencija relativno ranog umirovljenja.” Tek svaki drugi muškarac u dobi od 60 do 64 godine radi. To je “mega razlika” u odnosu na Njemačku i znatno ispod prosjeka EU i ne može se objasniti nezaposlenošću u ovoj dobnoj skupini. Stopa skraćenog radnog vremena također je visoka u Austriji, ali u Austriji su potrebni podaci o broju sati rada radnika sa skraćenim radnim vremenom.
U svakom slučaju, broj zaposlenih u Austriji će se smanjiti. „Bez imigracije ono bi bilo još veće“, naglasio je Thomas. Činjenica da sveukupno stanovništvo raste također je povezana s geopolitičkim krizama koje opetovano pokreću migracijska kretanja. Od 2000. brži slijed migracijskih kretanja značajno se povećao. Najveći izazov u stvaranju prognoze stanovništva koja je sada predstavljena je migracija, izvijestila je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo pri Statističkom uredu Austrije.
Pretpostavljalo se da će doći do imigracije od 147.000 ljudi godišnje. Međutim, to može biti i 30.000 ljudi više ili niže, objasnio je Fuchs. Uz ukupnu prognozu, tu su i iseljavanje te bilanca nataliteta i mortaliteta. “Plodnost je naglo pala u posljednje dvije godine.” To se također opaža na međunarodnoj razini u ekonomski nesigurnim vremenima. Austrija trenutačno ima 1,3 djece po ženi. Može se pretpostaviti da će se stopa dugoročno ponovno povećati. Očekivano trajanje života, koje je tijekom pandemije korone palo prvi put nakon nekoliko desetljeća, također će se ponovno povećati. Pitanje je koliko će povećanje biti. Sa znanstvenog gledišta, prognoza broja stanovnika je “jedna od najsigurnijih prognoza”, u jasnoj suprotnosti s primjerice ekonomskim prognozama, dodao je Thomas.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
