Hrvatska
Profesor Grubišić: Manipuliraju podacima kako bi dokazli svoje teze, lockdown nije rješenje
Hrvatska se u blagdansko vrijeme nalazi u još jednom lockdownu. Uvođenje mjera u Hrvatskoj je išlo jako sporo. Prvo su zatvoreni kafići, restorani i teretane, a onda su javna okupljanja drastično ograničena. Potom su srednjoškolci poslani da nastavu prate online. Na koncu je u predbožićno vrijeme došla i zabrana kretanja među županijama. Obruč se stegnuo do kraja.
Priznati hrvatski financijski stručnjak i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Andrej Grubišić uvjeren je da to nije dobar put.
“Nemam ništa protiv lockdowna kada bi postojali nedvojbeni dokazi da on rješava problem epidemije”, rekao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju ovaj ekonomist koji upozorava da brojke ne opravdavaju zatvaranje.
“Proljetos je na južnoj polutki bila zima, dio zemalja u Južnoj Americi bio je u lockdownu, no on nije riješio njihove probleme. U Europi smo zadnjih 7 ili 8 mjeseci vidjeli različite pristupe, od liberalnog u Švedskoj, do tvrdog zatvaranja u nekim drugim zemljama. No ne vidim niti jednu državu koja je riješila problem”, upozorava Grubišić. Grubišić objašnjava da se „manipulira podacima kako bi neki dokazali svoje teze“. Upravo to se, prema njegovim riječima, događa i u Hrvatskoj.
“Pad broja zaraženih dva ili tri dana nakon uvođenja novih ograničenja ne treba automatski proglašavati uzročno-posljedičnom vezom. Ne samo zbog toga što se u tako kratkom vremenu ne mogu vidjeti stvarne posljedice mjera, nego i zbog toga što nemamo odgovor na pitanje što bi se dogodilo da tih novih mjera uopće nije bilo: bi li broj novozaraženih i onda padao”, pita se Grubišić.
Grubišić je mišljenja da lockdown nije rješenje. “Nisam siguran da je lockdown rješenje. Ovo pitanje naprosto nije crno-bijelo, jer da jest, podržao bih da se svi 10 tjedana zatvorimo u domovima i okončamo epidemiju. No, to tako ne funkcionira. Imali smo različite pristupe, a problem je ostao. Izmijenila su se godišnja doba na polutkama, a problem se ponovno pojavio čak i u nekim zemljama poput Južne Koreje koje su tvrdile da su obuzdale epidemiju”, analizira Grubišić. Politici je, kaže, puno teže prihvatiti strategiju po kojoj ne treba ništa napraviti. Za njih je to percepcijski problem.
Političari, povlačeći poteze koji nisu dobri mogu napraviti više štete nego koristi. “Smatram da bi svi trebali imati mogućnost raditi uz poštivanje epidemioloških mjera, bez zabrane rada jer ona apsolutno dovodi do diskriminacije. I zemlju i njezine građane osiromašuje. Najmudrije i najmanje bolno rješenje je da sve ostane otvoreno, a da se građani ponašaju odgovorno. Kao što pogledamo lijevo i desno kad prelazimo preko ulice, kao što znamo da možemo dobiti gripu, kao što se vežemo pojasom kad sjedamo u auto. Ne trebamo zbog toga zabraniti vožnju autom ili praviti lockdown”, poručuje Grubišić.
Lockdown koji bi potpuno zatvorio sve u zemlji na mjesec dana teoretski bi nas koštao, procjenjuje on, do 5 posto BDP-a, a problem s epidemijom bi i dalje ostao. Jedan od mitova, prema njegovim riječima, je i priča o preopterećenosti zdravstvenog sustava. Strože se mjere uvode kako bi se taj pritisak smanjio.
“Ovdje se radi o tome da zdravstveni sustav treba osposobiti, a ne ljudima zabraniti kretanje. Nama ne fali ni respiratora ni zdravstvenog osoblja. Jako puno ljudi radi u zdravstvenom sustavu i nisu svi preopterećeni. Nekoliko stotina ljudi je izrazito opterećeno, ali ne svi. Tamo gdje zdravstvenih djelatnika nedostaje, treba ih prebaciti iz drugih sredina. Osigurati im tri puta veću plaću i smještaj. To bi pomoglo puno više od politikantstva kojeg gledamo”, uvjeren je Grubišić. Dijelu znanstvenika zamjera što vuku vodu na svoj mlin, a da za to, upozorava on, često nemaju dobrih argumenata.
“To što su neki ljudi išli u školu ne znače da su obrazovani, a to što su obrazovani za neko područje ne znači da o svemu znaju sve. Pa mi smo na 80 ili 100 zaraženih imali strože mjere nego ih imamo s 3 ili 4 tisuće zaraženih. U tom postupanju naprosto nismo konzistentni. Situacija, ponavljam, nije crno bijela. Ne bih volio ideologizirati oko toga. Želim biti objektivan, a objektivnost mi sugerira da nitko tko je postupao na rigidan način problem nije riješio. I zato mislim da lockdown nije rješenje”, zaključuje Grubišić.
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
- Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
P.B.
Foto: Andrej Grubišić / RTL Televizija / slika zaslona
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
