Connect with us

Hrvatska

Profesor Grubišić: Manipuliraju podacima kako bi dokazli svoje teze, lockdown nije rješenje

Objavljeno

na

Hrvatska se u blagdansko vrijeme nalazi u još jednom lockdownu. Uvođenje mjera u Hrvatskoj je išlo jako sporo. Prvo su zatvoreni kafići, restorani i teretane, a onda su javna okupljanja drastično ograničena. Potom su srednjoškolci poslani da nastavu prate online. Na koncu je u predbožićno vrijeme došla i zabrana kretanja među županijama. Obruč se stegnuo do kraja.

Priznati hrvatski financijski stručnjak i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Andrej Grubišić uvjeren je da to nije dobar put.

“Nemam ništa protiv lockdowna kada bi postojali nedvojbeni dokazi da on rješava problem epidemije”, rekao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju ovaj ekonomist koji upozorava da brojke ne opravdavaju zatvaranje.

“Proljetos je na južnoj polutki bila zima, dio zemalja u Južnoj Americi bio je u lockdownu, no on nije riješio njihove probleme. U Europi smo zadnjih 7 ili 8 mjeseci vidjeli različite pristupe, od liberalnog u Švedskoj, do tvrdog zatvaranja u nekim drugim zemljama. No ne vidim niti jednu državu koja je riješila problem”, upozorava Grubišić. Grubišić objašnjava da se „manipulira podacima kako bi neki dokazali svoje teze“. Upravo to se, prema njegovim riječima, događa i u Hrvatskoj.

“Pad broja zaraženih dva ili tri dana nakon uvođenja novih ograničenja ne treba automatski proglašavati uzročno-posljedičnom vezom. Ne samo zbog toga što se u tako kratkom vremenu ne mogu vidjeti stvarne posljedice mjera, nego i zbog toga što nemamo odgovor na pitanje što bi se dogodilo da tih novih mjera uopće nije bilo: bi li broj novozaraženih i onda padao”, pita se Grubišić.

Grubišić je mišljenja da lockdown nije rješenje. “Nisam siguran da je lockdown rješenje. Ovo pitanje naprosto nije crno-bijelo, jer da jest, podržao bih da se svi 10 tjedana zatvorimo u domovima i okončamo epidemiju. No, to tako ne funkcionira. Imali smo različite pristupe, a problem je ostao. Izmijenila su se godišnja doba na polutkama, a problem se ponovno pojavio čak i u nekim zemljama poput Južne Koreje koje su tvrdile da su obuzdale epidemiju”, analizira Grubišić. Politici je, kaže, puno teže prihvatiti strategiju po kojoj ne treba ništa napraviti. Za njih je to percepcijski problem.

Političari, povlačeći poteze koji nisu dobri mogu napraviti više štete nego koristi. “Smatram da bi svi trebali imati mogućnost raditi uz poštivanje epidemioloških mjera, bez zabrane rada jer ona apsolutno dovodi do diskriminacije. I zemlju i njezine građane osiromašuje. Najmudrije i najmanje bolno rješenje je da sve ostane otvoreno, a da se građani ponašaju odgovorno. Kao što pogledamo lijevo i desno kad prelazimo preko ulice, kao što znamo da možemo dobiti gripu, kao što se vežemo pojasom kad sjedamo u auto. Ne trebamo zbog toga zabraniti vožnju autom ili praviti lockdown”, poručuje Grubišić.

Lockdown koji bi potpuno zatvorio sve u zemlji na mjesec dana teoretski bi nas koštao, procjenjuje on, do 5 posto BDP-a, a problem s epidemijom bi i dalje ostao. Jedan od mitova, prema njegovim riječima, je i priča o preopterećenosti zdravstvenog sustava. Strože se mjere uvode kako bi se taj pritisak smanjio.

“Ovdje se radi o tome da zdravstveni sustav treba osposobiti, a ne ljudima zabraniti kretanje. Nama ne fali ni respiratora ni zdravstvenog osoblja. Jako puno ljudi radi u zdravstvenom sustavu i nisu svi preopterećeni. Nekoliko stotina ljudi je izrazito opterećeno, ali ne svi. Tamo gdje zdravstvenih djelatnika nedostaje, treba ih prebaciti iz drugih sredina. Osigurati im tri puta veću plaću i smještaj. To bi pomoglo puno više od politikantstva kojeg gledamo”, uvjeren je Grubišić. Dijelu znanstvenika zamjera što vuku vodu na svoj mlin, a da za to, upozorava on, često nemaju dobrih argumenata.

“To što su neki ljudi išli u školu ne znače da su obrazovani, a to što su obrazovani za neko područje ne znači da o svemu znaju sve. Pa mi smo na 80 ili 100 zaraženih imali strože mjere nego ih imamo s 3 ili 4 tisuće zaraženih. U tom postupanju naprosto nismo konzistentni. Situacija, ponavljam, nije crno bijela. Ne bih volio ideologizirati oko toga. Želim biti objektivan, a objektivnost mi sugerira da nitko tko je postupao na rigidan način problem nije riješio. I zato mislim da lockdown nije rješenje”, zaključuje Grubišić.



P.B.
Foto: Andrej Grubišić / RTL Televizija / slika zaslona

Advertisement

Hrvatska

Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura

Objavljeno

na

By

Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.

Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.

Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH

Objavljeno

na

By

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.

Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.

Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.

Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili

Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne ​​zemlje EU kao ilegalni migranti.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.

Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine

Objavljeno

na

By

Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.

Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.

Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.

Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.

Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.

Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.

Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.

Nastavi čitati
LM