Hrvatska
Profesor Grubišić: Manipuliraju podacima kako bi dokazli svoje teze, lockdown nije rješenje
Hrvatska se u blagdansko vrijeme nalazi u još jednom lockdownu. Uvođenje mjera u Hrvatskoj je išlo jako sporo. Prvo su zatvoreni kafići, restorani i teretane, a onda su javna okupljanja drastično ograničena. Potom su srednjoškolci poslani da nastavu prate online. Na koncu je u predbožićno vrijeme došla i zabrana kretanja među županijama. Obruč se stegnuo do kraja.
Priznati hrvatski financijski stručnjak i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Andrej Grubišić uvjeren je da to nije dobar put.
“Nemam ništa protiv lockdowna kada bi postojali nedvojbeni dokazi da on rješava problem epidemije”, rekao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju ovaj ekonomist koji upozorava da brojke ne opravdavaju zatvaranje.
“Proljetos je na južnoj polutki bila zima, dio zemalja u Južnoj Americi bio je u lockdownu, no on nije riješio njihove probleme. U Europi smo zadnjih 7 ili 8 mjeseci vidjeli različite pristupe, od liberalnog u Švedskoj, do tvrdog zatvaranja u nekim drugim zemljama. No ne vidim niti jednu državu koja je riješila problem”, upozorava Grubišić. Grubišić objašnjava da se „manipulira podacima kako bi neki dokazali svoje teze“. Upravo to se, prema njegovim riječima, događa i u Hrvatskoj.
“Pad broja zaraženih dva ili tri dana nakon uvođenja novih ograničenja ne treba automatski proglašavati uzročno-posljedičnom vezom. Ne samo zbog toga što se u tako kratkom vremenu ne mogu vidjeti stvarne posljedice mjera, nego i zbog toga što nemamo odgovor na pitanje što bi se dogodilo da tih novih mjera uopće nije bilo: bi li broj novozaraženih i onda padao”, pita se Grubišić.
Grubišić je mišljenja da lockdown nije rješenje. “Nisam siguran da je lockdown rješenje. Ovo pitanje naprosto nije crno-bijelo, jer da jest, podržao bih da se svi 10 tjedana zatvorimo u domovima i okončamo epidemiju. No, to tako ne funkcionira. Imali smo različite pristupe, a problem je ostao. Izmijenila su se godišnja doba na polutkama, a problem se ponovno pojavio čak i u nekim zemljama poput Južne Koreje koje su tvrdile da su obuzdale epidemiju”, analizira Grubišić. Politici je, kaže, puno teže prihvatiti strategiju po kojoj ne treba ništa napraviti. Za njih je to percepcijski problem.
Političari, povlačeći poteze koji nisu dobri mogu napraviti više štete nego koristi. “Smatram da bi svi trebali imati mogućnost raditi uz poštivanje epidemioloških mjera, bez zabrane rada jer ona apsolutno dovodi do diskriminacije. I zemlju i njezine građane osiromašuje. Najmudrije i najmanje bolno rješenje je da sve ostane otvoreno, a da se građani ponašaju odgovorno. Kao što pogledamo lijevo i desno kad prelazimo preko ulice, kao što znamo da možemo dobiti gripu, kao što se vežemo pojasom kad sjedamo u auto. Ne trebamo zbog toga zabraniti vožnju autom ili praviti lockdown”, poručuje Grubišić.
Lockdown koji bi potpuno zatvorio sve u zemlji na mjesec dana teoretski bi nas koštao, procjenjuje on, do 5 posto BDP-a, a problem s epidemijom bi i dalje ostao. Jedan od mitova, prema njegovim riječima, je i priča o preopterećenosti zdravstvenog sustava. Strože se mjere uvode kako bi se taj pritisak smanjio.
“Ovdje se radi o tome da zdravstveni sustav treba osposobiti, a ne ljudima zabraniti kretanje. Nama ne fali ni respiratora ni zdravstvenog osoblja. Jako puno ljudi radi u zdravstvenom sustavu i nisu svi preopterećeni. Nekoliko stotina ljudi je izrazito opterećeno, ali ne svi. Tamo gdje zdravstvenih djelatnika nedostaje, treba ih prebaciti iz drugih sredina. Osigurati im tri puta veću plaću i smještaj. To bi pomoglo puno više od politikantstva kojeg gledamo”, uvjeren je Grubišić. Dijelu znanstvenika zamjera što vuku vodu na svoj mlin, a da za to, upozorava on, često nemaju dobrih argumenata.
“To što su neki ljudi išli u školu ne znače da su obrazovani, a to što su obrazovani za neko područje ne znači da o svemu znaju sve. Pa mi smo na 80 ili 100 zaraženih imali strože mjere nego ih imamo s 3 ili 4 tisuće zaraženih. U tom postupanju naprosto nismo konzistentni. Situacija, ponavljam, nije crno bijela. Ne bih volio ideologizirati oko toga. Želim biti objektivan, a objektivnost mi sugerira da nitko tko je postupao na rigidan način problem nije riješio. I zato mislim da lockdown nije rješenje”, zaključuje Grubišić.
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
- Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
- Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
- Novi bonus u Austriji: 100 eura za građane Beča s nižim primanjima
- FPÖ vjeruje u skore izbore s Kurzom na čelu ÖVP-a
P.B.
Foto: Andrej Grubišić / RTL Televizija / slika zaslona
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
