Ekonomija
Problemi za OMV: Ukrajina želi prekinuti tranzit ruskog plina
Ukrajina od 2025. više neće slati ruski prirodni plin na Zapad. Čelnik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz, Oleksiy Chernyshov, rekao je to u intervjuu američkoj međunarodnoj televiziji Radio Liberty. OMV većinu svog plina nabavlja iz Rusije i to preko Ukrajine.
Tranzitni ugovor s ruskom tvrtkom Gazprom istječe krajem 2024. godine. I Ukrajina bi se ranije povukla, tim više što Gazprom nije plaćao tranzit kako je bilo dogovoreno, rekao je Chernyschov. Austrija dobiva oko dvije trećine plina iz Rusije i Ukrajine. OMV ima dugoročni ugovor o nabavi s Rusijom do 2040. godine.
Ukrajina se već drži samo tranzita jer je nekoliko europskih zemalja još uvijek ovisno o ruskom plinu, rekao je Chernyschov. “Također želimo biti pouzdan partner za naše europske partnere, za zemlje koje to trebaju”, rekao je izvršni direktor.
U ovoj je zemlji bivši šef OMV-a Gerhard Roiss početkom ljeta nakratko izazvao žestoku medijsku raspravu kada je, poput šefa Naftogasa Chernyschova, izglednim prikazao kraj prijenosa plina preko Ukrajine. To je opravdao i rusko-ukrajinskim ugovorom koji istječe krajem 2024., a koji trenutno regulira tranzit. Roiss je citirao informacije visokih predstavnika Ministarstva energetike. Kritizirao je da je vlada samo “ignoriranjem” reagirala na ovaj prijeteći scenarij.
Koalicija ÖVP-Zeleni poduzela je nekoliko koraka kako bi smanjila ovisnost o plinu iz Rusije – poput povećanja skladišnog kapaciteta i osiguranja drugih kapaciteta plinovoda, na primjer za prosljeđivanje norveškog tekućeg plina iz Italije u Austriju.
Međutim, OMV i dalje u prosjeku nabavlja oko dvije trećine plina iz Rusije. To je također zbog ugovora o opskrbi koji traje do 2040. i predviđa da Gazprom isporučuje plin po razumnoj cijeni: međutim, ako tvrtka isporučuje, OMV također mora platiti, bez obzira na to želi li plin ili ne. A kao uvrštena tvrtka, OMV ne može odbiti ovu opciju – barem bez izričitih pravnih zahtjeva.
Ministarstvo je u ljeto priznalo da je neizvjesno hoće li ugovor između Rusije i Ukrajine biti produžen. Regulatorno tijelo E-Control ljetos je bilo optimistično oko takvog produljenja. Istaknuto je da Ukrajina ima i gospodarski interes u tranzitu zbog prihoda koji joj pripadaju. A linija se također može unajmiti u kratkom roku i od slučaja do slučaja. Za to nije potreban osnovni ugovor o tranzitu.
No, Ukrajina barem naglašava da od Rusije ne prima uplatu za tranzit u mjeri u kojoj joj pripada. Osim toga, zemlja želi u budućnosti preživjeti bez ruskog plina.
Ukrajina je povećala vlastitu proizvodnju plina, naglasio je Chernyschow u intervjuu. Chernyschov je rekao da su zimi prvi put imali priliku pokriti svoje potrebe iz vlastitih rezervi. Ukrajinski mediji citirali su intervju u nedjelju.
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu trenutno se nastavlja unatoč agresorskom ratu Moskve protiv susjedne zemlje. A tako će vjerojatno biti barem iduće godine. Naftovod Transgas, iz kojeg Austrija dobiva ruski plin preko Ukrajine i Slovačke, posebno je pogođen neproduljenjem tranzita plina. Drugih opcija nema: “Sjeverni tok 1” više ne radi nakon eksplozija, a ruski plin više ne teče plinovodom “Jamal” koji prolazi kroz Poljsku.
Ruski plin preko Turske do sada je tekao na Balkan. Veza između Mađarske i moguće Austrije tek se čeka, barem zasad. U svakom slučaju, to bi bilo izrazito politički osjetljivo i naišlo bi na snažan otpor. Cilj EU-a je prestati uvoziti fosilnu energiju iz Rusije od 2027. godine. Bruxelles je u više navrata kritizirao Austriju zbog onoga što Europska komisija vidi kao nedostatak napretka u odvajanju od ruskog plina.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
