Ekonomija
Problemi za OMV: Ukrajina želi prekinuti tranzit ruskog plina
Ukrajina od 2025. više neće slati ruski prirodni plin na Zapad. Čelnik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz, Oleksiy Chernyshov, rekao je to u intervjuu američkoj međunarodnoj televiziji Radio Liberty. OMV većinu svog plina nabavlja iz Rusije i to preko Ukrajine.
Tranzitni ugovor s ruskom tvrtkom Gazprom istječe krajem 2024. godine. I Ukrajina bi se ranije povukla, tim više što Gazprom nije plaćao tranzit kako je bilo dogovoreno, rekao je Chernyschov. Austrija dobiva oko dvije trećine plina iz Rusije i Ukrajine. OMV ima dugoročni ugovor o nabavi s Rusijom do 2040. godine.
Ukrajina se već drži samo tranzita jer je nekoliko europskih zemalja još uvijek ovisno o ruskom plinu, rekao je Chernyschov. “Također želimo biti pouzdan partner za naše europske partnere, za zemlje koje to trebaju”, rekao je izvršni direktor.
U ovoj je zemlji bivši šef OMV-a Gerhard Roiss početkom ljeta nakratko izazvao žestoku medijsku raspravu kada je, poput šefa Naftogasa Chernyschova, izglednim prikazao kraj prijenosa plina preko Ukrajine. To je opravdao i rusko-ukrajinskim ugovorom koji istječe krajem 2024., a koji trenutno regulira tranzit. Roiss je citirao informacije visokih predstavnika Ministarstva energetike. Kritizirao je da je vlada samo “ignoriranjem” reagirala na ovaj prijeteći scenarij.
Koalicija ÖVP-Zeleni poduzela je nekoliko koraka kako bi smanjila ovisnost o plinu iz Rusije – poput povećanja skladišnog kapaciteta i osiguranja drugih kapaciteta plinovoda, na primjer za prosljeđivanje norveškog tekućeg plina iz Italije u Austriju.
Međutim, OMV i dalje u prosjeku nabavlja oko dvije trećine plina iz Rusije. To je također zbog ugovora o opskrbi koji traje do 2040. i predviđa da Gazprom isporučuje plin po razumnoj cijeni: međutim, ako tvrtka isporučuje, OMV također mora platiti, bez obzira na to želi li plin ili ne. A kao uvrštena tvrtka, OMV ne može odbiti ovu opciju – barem bez izričitih pravnih zahtjeva.
Ministarstvo je u ljeto priznalo da je neizvjesno hoće li ugovor između Rusije i Ukrajine biti produžen. Regulatorno tijelo E-Control ljetos je bilo optimistično oko takvog produljenja. Istaknuto je da Ukrajina ima i gospodarski interes u tranzitu zbog prihoda koji joj pripadaju. A linija se također može unajmiti u kratkom roku i od slučaja do slučaja. Za to nije potreban osnovni ugovor o tranzitu.
No, Ukrajina barem naglašava da od Rusije ne prima uplatu za tranzit u mjeri u kojoj joj pripada. Osim toga, zemlja želi u budućnosti preživjeti bez ruskog plina.
Ukrajina je povećala vlastitu proizvodnju plina, naglasio je Chernyschow u intervjuu. Chernyschov je rekao da su zimi prvi put imali priliku pokriti svoje potrebe iz vlastitih rezervi. Ukrajinski mediji citirali su intervju u nedjelju.
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu trenutno se nastavlja unatoč agresorskom ratu Moskve protiv susjedne zemlje. A tako će vjerojatno biti barem iduće godine. Naftovod Transgas, iz kojeg Austrija dobiva ruski plin preko Ukrajine i Slovačke, posebno je pogođen neproduljenjem tranzita plina. Drugih opcija nema: “Sjeverni tok 1” više ne radi nakon eksplozija, a ruski plin više ne teče plinovodom “Jamal” koji prolazi kroz Poljsku.
Ruski plin preko Turske do sada je tekao na Balkan. Veza između Mađarske i moguće Austrije tek se čeka, barem zasad. U svakom slučaju, to bi bilo izrazito politički osjetljivo i naišlo bi na snažan otpor. Cilj EU-a je prestati uvoziti fosilnu energiju iz Rusije od 2027. godine. Bruxelles je u više navrata kritizirao Austriju zbog onoga što Europska komisija vidi kao nedostatak napretka u odvajanju od ruskog plina.
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.
Ekonomija
Austrija: Još dva milijunska stečaja u građevinskoj industriji
Zaštitnici vjerovnika AKV i KSV1870 prijavili su u srijedu još dva milijunska stečaja u štajerskom građevinskom sektoru. S jedne strane pogođena je tvrtka H2 Hochbau koja je podnijela zahtjev za otvaranje postupka restrukturiranja u samoupravi. Državni građanski sud u Grazu imenovao je odvjetnika Maria Leistentritta za stečajnog upravitelja.
H2 Hochbau posebno je aktivan u stanogradnji, no kako smo već nekoliko puta pisali, ona je u krizi. S jedne strane su porasli troškovi, ali s druge strane postoji problem financiranja zainteresiranih za privatne stanove. Iz tvrtke kažu da je trenutačna situacija na tržištu nekretnina otežavala privlačenje isplativih narudžbi. Osim toga, postojala su značajna nenaplativa potraživanja na nekoliko građevinskih projekata. H2 Hochbau navodi obveze (obaveze) po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3,75 milijuna eura, a pogađa 14 zaposlenika i 107 vjerovnika. U roku od dvije godine trebali bi dobiti kvotu od 30 posto. Imovina (po likvidacijskim vrijednostima) procijenjena je na 1,139 milijuna eura.
H2 Hochbau želi se reorganizirati, smanjiti troškove i nastaviti s radom. Rečeno je da se trenutačno vode razgovori s novim klijentima.
Drugi stečaj pogađa tvrtku Exakt am Bau, osnovanu 2011. godine. Tvrtka je specijalizirana za suhomontažne gradnje, kompletne toplinske izolacije i soboslikarske radove. Navodi se da su obveze oko 2,6 milijuna eura, ali više nema zaposlenih niti se planira restrukturiranje ili nastavak. Stečajni upravitelj Stefan Kohlfürst unovčit će imovinu, tri nekretnine.
Prema najnovijim projekcijama Udruge za zaštitu kredita iz 1870. godine, štajerska građevinska industrija ove godine bilježi 42 posto više nelikvidnosti – u apsolutnim brojkama vjerojatno će ih biti 141 do kraja godine. U svim sektorima, porast stečajeva je oko 20 posto na 734 u usporedbi s prethodnom godinom i 25 posto u usporedbi s 2019. Dolazi li uskoro kraj vala stečajeva? Naprotiv. KSV u narednoj godini očekuje zamjetan porast insolventnosti poduzeća u Štajerskoj.
Ekonomija
Poznata autokuća iz Burgenlanda ide u stečaj
“Danas vas moramo obavijestiti da smo podnijeli zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja tvrtke. Ovim zaustavljanjem u boksu želimo napraviti novi početak i izaći iz krize jači nakon generalnog remonta.”
Ovim je riječima “Auto Wiener” u srijedu putem društvenih mreža obavijestio svoje kupce o nelikvidnosti autokuće u Eltendorfu (okrug Jennersdorf).
Obiteljsko poduzeće, osnovano 2016., podnijelo je zahtjev pokrajinskom sudu u Welsu za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja, javlja Iris Scharitzer iz austrijske udruge Creditreform.
Stečajem je pogođeno osam zaposlenika i oko 40 vjerovnika. Imovina od 266.000 eura kompenzirana je s obvezama od 1,51 milijun eura.
Planom restrukturiranja predviđen je nastavak poslovanja tvrtke. Vjerovnicima se nudi kvota od 20 posto u roku od dvije godine. Plaćanje treba izvršiti u četiri rate od po pet posto.
Kao razlozi bankrota navode se korona kriza, pad potražnje, rast cijena i viši troškovi energije. Sve to, zajedno s “neučinkovitostima u radionici”, dovelo je do gubitka prodaje.
Kako navode iz “Auto Wienera”, usluga klasičnih automobila ubuduće se više neće nuditi. Na ostale usluge ne utječe nelikvidnost; termini u radionici također se mogu dogovoriti u bilo koje vrijeme.
