Svijet
Prije 20 godina SAD i koalicija napali Irak – “Fijasko s trajnom štetom za SAD”
Prije dvadeset godina, u noći s 19. na 20. ožujka 2003., SAD i njihova koalicija započeli su napad na Irak. Zbog navodnog oružja za masovno uništenje u rukama Saddama Husseina, tadašnji američki predsjednik George W. Bush izdao je ratnu zapovijed. Međutim, oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno, a operacija je također završila fijaskom na druge načine, iako je stvarni rat brzo dobiven.
Iako je rat počeo 2003. godine, znakovi su postojali puno prije toga. Nakon napada 11. rujna 2001., SAD su prvo napale Afganistan, ali ubrzo je predsjednik Bush počeo govoriti o cijeloj “osovini zla” – uključujući Iran i Irak.
U jesen 2002. Bush je bio još konkretniji: U govoru u Ujedinjenim narodima ponovno je potvrdio odlučnost Sjedinjenih Država da unilateralno djeluju protiv Iraka ako bude potrebno. Odmah je dobio potporu britanskog premijera Tonyja Blaira, čiji je imidž “Bushovog čovjeka i pudlice” tog trenutka gotovo pa bio potvrđen, piše ORF.
U jesen je američki Kongres dao zeleno svjetlo za vojnu operaciju. U veljači 2003. slijedilo je jedno od mračnijih poglavlja američke politike. Američki državni tajnik Colin Powell predočio je Vijeću sigurnosti navodne dokaze da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje i da je povezan s terorističkim organizacijama.
Međutim, SAD nisu dobile mandat od UN-a, dijelom i zbog otpora mnogih europskih zemalja. Kasnije se pokazalo da su dokazi bili lažni, te da su odluke SAD-a, između ostalog, povođene lažnim doušnicima. Godinama kasnije, Powell je zažalio zbog svog stava.
Priča je krenula svojim tijekom: u televizijskom obraćanju 17. ožujka predsjednik Bush dao je iračkom diktatoru posljednji rok od 48 sati. Ako Hussein i njegovi sinovi ne napuste zemlju, SAD će napasti u “vrijeme koje odabere”. Nešto kasnije došlo je i to vrijeme. SAD je u jutarnjim satima 20. ožujka započeo eufemistički nazvanu operaciju Iračka sloboda ciljanim zračnim napadima na glavni grad Bagdad, dok je kopnena ofenziva krenula je iz Kuvajta.
Vojska koalicije sastavljene od ukupno 38 zemalja naišla je na slab otpor iračkih trupa – i zato što su – kako se kasnije pokazalo – visoki časnici bili prethodno potkupljeni. Ofenzivu je usporila pješčana oluja. Početkom travnja američka vojska bila je pred Bagdadom, a nakon nekoliko dana zauzet je i glavni grad. Rušenje spomenika Sadamu Huseinu 9. travnja ispred hotela Palestina na Firdevskom trgu ušlo je u povijest kao simbol rata.
1. svibnja, tri tjedna nakon pada Bagdada, Bush je u upitnom pojavljivanju na nosaču zrakoplova Abraham Lincoln objavio da su glavne borbene operacije završene (“Misija obavljena”).
Hussein, nekad zapadni saveznik u borbi protiv Irana, nestao je mjesecima. Tek su ga u prosincu 2003. uhitili u blizini njegova rodnog grada Tikrita. Na smrt ga je osudio specijalni sud koji su osnovale Sjedinjene Države za masovna ubojstva šijita i Kurda kemijskim oružjem. Kritičari su govorili o revijalnom suđenju. Presuda je izvršena krajem prosinca 2006. godine, piše ORF.
U tom trenutku već je bilo jasno da američki plan za Irak nije uspio. Umjesto izgradnje demokracije, zemlja je tonula u teror i nasilje, umjesto nacionalnog pomirenja, počeo je rat između sunita i šijita. Ostali saveznici ubrzo su se povukli, ostavljajući američku vojsku i privatne plaćenike, poput tvrtke Blackwater. Povećali su se bombaški i samoubilački napadi.
Godine 2004. prvi izvještaji i slike iz zarobljeničkog logora Abu Ghraib u blizini Bagdada dospjeli su u javnost – i šokirali arapski svijet, ali i Zapad. Američki vojnici pozirali su smijući se uz svezane i ponižene zatvorenike, koji su bili podvrgnuti sustavnoj i neljudskoj torturi. Kasniji američki predsjednik Barack Obama, koji je tada ciljao na mjesto u Senatu kao deklarirani protivnik rata, kasnije je izjavio da je rat ozbiljno narušio imidž Amerike u svijetu.
Sjedinjene Države povukle su se iz Bagdada 2009. godine, a iz ostalih dijelova zemlje tri godine kasnije.
Svijet
Skandal na pomolu: Kineski restoran posluživao gradske golubove kao Pekinšku patku
Užas u tanjuru: Zatvoren restoran s 300 kilograma pokvarenog mesa, mrtvim golubovima i tajnim skladištem
Kineski restoran Jin Gu u madridskoj četvrti Usera godinama je imao odlične recenzije i reputaciju među gostima. No, nakon što su se počele nizati pritužbe na zdravstvene tegobe koje su se javljale nekoliko sati nakon obroka, gradska policija odlučila je istražiti o čemu je riječ. Inspekcija je provedena 25. ožujka, a rezultati su šokirali javnost.
Užas iza kulisa: pokvareno meso, golubovi i kukci
Tijekom inspekcije, policijski službenici su u stražnjim prostorijama restorana otkrili više od 300 kilograma pokvarenih prehrambenih proizvoda, meso koje se sušilo na konopu kao rublje, mnoštvo žohara, klopke za štakore, ali i – trupla gradskih golubova. Sumnja se da su golubovi ulovljeni na ulici, ubijeni udarcima nogom, potom očišćeni i servirani gostima pod nazivom Pekinška patka.
Restoran zatvoren, vlasnik pod istragom
Gradske vlasti brzo su reagirale i zatvorile restoran, a protiv vlasnika je pokrenuta istraga zbog ugrožavanja javnog zdravlja te kršenja zakona o zaštiti životinja i potrošača. Posebno zabrinjava sumnja da su se životinje hvatanjem na ulici i bez ikakve veterinarske kontrole uvrštavale u jelovnik restorana.
Nezamislivi higijenski uvjeti
Inspektori su u kuhinji zatekli tešku prljavštinu, daleko ispod propisanih higijenskih standarda. Jedan policajac izjavio je:
“Sve je smrdjelo po pokvarenim morskim plodovima – bilo je gotovo neizdrživo.”
Tajna prostorija skrivena iza toaleta
Poseban šok izazvalo je otkriće skrivene prostorije iza police u toaletu za osobe s invaliditetom. Policajci su u toj prostoriji pronašli osam zamrzivača prepunih smrznute hrane bez oznaka porijekla, bez kontrole temperature, s hrđavim šarkama i vrećicama žute boje sumnjivog izgleda.
U prostoriji su također pronađene vreće s crnim kokošima, sušeno meso na stalku s ventilatorom, kao i klopke za štakore s komadima mesa kao mamcem. Sve upućuje na to da je taj prostor služio kao nelegalno skladište, koje nije bilo evidentirano u službenim planovima restorana.
Više od tone nesigurne hrane
Prema podacima lokalnog Zavoda za javno zdravstvo, u restoranu je pronađeno više od jedne tone prehrambenih proizvoda bez ikakve zdravstvene kontrole. Sva roba je zaplijenjena i zapečaćena. Na zatvorenim vratima restorana danas stoji natpis na kineskom jeziku: “Zatvoreno zbog godišnjeg odmora.”
Svijet
Živite u Austriji i putujete često na odmor u susjednu zemlju, pazite se novih pravila
Planirate putovanje u Italiju automobilom? Pripazite – od sredine travnja 2025. godine na snagu stupaju nova pravila o korištenju automobilskih guma. Kazne mogu biti visoke, čak i za turiste.
Ako ovog proljeća krećete automobilom prema Italiji, obratite posebnu pažnju na stanje i vrstu guma na vozilu. Od 15. travnja 2025. u Italiji se uvode nove obveze za sve vozače – uključujući i one koji dolaze iz inozemstva.
Prema informacijama portala altarimini.it, svi vozači bit će dužni zamijeniti zimske gume ljetnima. Nova pravila donesena su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu.
Mjesec dana prijelaznog razdoblja
Dobra vijest je da će do 15. svibnja 2025. vrijediti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se na nepoštivanje pravila najprije upozoravati, a tek potom će se izricati novčane kazne. Nakon tog datuma, policija će prekršaje sankcionirati bez iznimke.
Kazne koje prijete prekršiteljima
Tko nakon 15. svibnja nastavi voziti s neprimjerenim gumama, suočava se s ozbiljnim posljedicama:
- Novčane kazne između 422 i 1.682 eura.
- Ako su gume istrošene ili ne odgovaraju standardima, prijete dodatne kazne u iznosu od 87 do 344 eura, kao i oduzimanje bodova na vozačkoj dozvoli.
- U težim slučajevima moguće je i privremeno oduzimanje prometne dozvole.
- Također, osiguranje može odbiti pokriti štetu nastalu u nesreći ako se ustanovi da su korištene neprikladne gume.
Postoje iznimke
Iz novih pravila izuzeti su vozači koji koriste gume s oznakom M+S koje su odobrene za cjelogodišnju upotrebu ili imaju brzinski indeks koji odgovara podacima iz prometne dozvole.
Reakcije: sigurnost ili financijsko opterećenje?
Nova pravila izazvala su podijeljene reakcije. Dok neki pozdravljaju veću razinu sigurnosti na cestama, brojne obitelji izražavaju zabrinutost zbog dodatnih troškova. Procjenjuje se da bi zamjena guma i obavezna kontrola trošenja mogla koštati i do 1.000 eura po vozilu.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
You must be logged in to post a comment Login