Austrija
Pregovori odgođeni za sljedeći tjedan, sindikat metalaca prijeti štrajkom
U pregovorima za Kolektivni ugovor (KV) 2024. za metalo tehnološke djelatnosti peti krug pregovora prekinut je u četvrtak nakon nekoliko sati i odgođen za sljedeći tjedan. Prema priopćenju poslodavačke strane, početnih pristupa je bilo, ali dogovor još nije na vidiku. “Još smo daleko od donošenja zaključka”, poručili su iz sindikata koji je ponovno zaprijetio štrajkom.
Prema riječima poslodavaca Udruge metalo tehnološke industrije (FMTI), bilo je “intenzivnih i konstruktivnih razgovora”. Pozicije su “još uvijek bile udaljene”, rekao je predsjednik FMTI-ja Christian Knill. O trenutačnom statusu pregovora sada će se raspravljati u odgovarajućim odborima.
Nedugo zatim pregovarači zaposlenika dali su osjetno oštrije izjave. Ponuda poslodavca “za sindikate je i dalje neprihvatljiva, jer je predloženo povećanje plaća i dalje znatno ispod stope inflacije od 9,6 posto”, stoji u priopćenju.
Sljedeća runda pregovora zakazana za ponedjeljak je “zadnja prilika da se spriječe masovni štrajkovi i postigne zaključak”, zaprijetili su sindikati PRO-GE i GPA. “Sve je u redu. Nikakav dogovor u ponedjeljak neće dovesti do najvećih obustava rada u dugo vremena,” rekla su dva glavna pregovarača za zaposlenike, Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA).
Prvi štrajkovi upozorenja održani su početkom tjedna. Diljem Austrije brojne tvrtke štrajkale su i do tri sata.
Štrajkovi upozorenja uslijedili su nakon otkazivanja četvrte runde pregovora prošlog četvrtka, tijekom koje su se socijalni partneri samo malo približili. Tadašnja ponuda poslodavca bila je deset posto plus jednokratna isplata od 1500 eura. Međutim, povećanje bi trebalo vrijediti sljedeća 24 mjeseca i time isključiti povećanje plaća u narednoj godini.
Kao alternativu – bez klauzule od 24 mjeseca – poslodavci su ponudili povećanje plaće od 2,5 posto plus mjesečni fiksni iznos od 100 eura. Također bi se isplatilo jednokratno 1050 eura. Prema riječima poslodavaca Udruge metalo tehnološke industrije (FMTI), to bi bilo jednako povećanju prosječne plaće od 8,42 posto.
FMTI je u svojoj izjavi u ponedjeljak istaknuo da ponuda predstavljena “u dvije varijante” uključuje održivo povećanje plaća od oko pet posto te da bi dodatna jednokratna plaćanja za zaposlenike rezultirala povećanjem plaća između osam i deset posto. “To je znatno iznad trenutne stope inflacije”, rečeno je. Ona je u listopadu iznosilo 5,4 posto.
Sindikati su pak prethodne ponude u ponedjeljak opisali kao “provokaciju” i govorili o “voodoo matematici, koja zapravo ima za cilj samo zamagliti stvarne gubitke plaća”. Sindikati i dalje inzistiraju na povećanju plaća i nadnica od 11,6 posto, a kao mjerilo uzimaju tekuću inflaciju, odnosno prosječnu inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci. Ona je u rujnu iznosilo 9,6 posto.
Statistika štrajka u metalskoj industriji pokazuje dvije velike obustave rada u nedavnoj prošlosti: 2011. godine štrajkalo je oko 200 tvrtki sa 100.000 zaposlenih, a 2018. godine više od 240 tvrtki s više od 70.000 zaposlenih.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
