Connect with us

Ekonomija

PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA BEČ ANDREJ LUCIĆ U OTVORENOM PISMU: Zašto je još potrebna samoizolacija ili test po povratku iz Hrvatske u Austriju?

Objavljeno

na

Ovih smo dana svjedočili kako je austrijska Vlada u potpunosti otvorila granice sa svojim susjedima, ali neovisno što Hrvatska ne graniči s Austrijom, mnogi su s pravom očekivali da će Austrija napokon staviti Hrvatsku na listu zemalja iz koje se može nesmetano putovati u Austriju i da će napokon prestati retorika kako je Hrvatska nesigurna i da se građanima preporučuje da ne putuju.

Iako je granica Austrije sa Slovenijom otvorena, u svakom trenutku vas putujući iz Hrvatske, a na ulazu u Austriju mogu kontrolirati i pregledom putovnica vrlo jasno znati koristeći elektronski sustav da ste bili u Hrvatskoj i na temelju trenutačno važećih mjera odrediti vam 14-dnevnu samoizolaciju ili pak da napravite test na Covid-19 pa po negativnom nalazu samoizolaciju prekinete.

Jasno, mnogi nam pišete kako vi ili vaši prijatelji i sada nesmetano putujete i na ulasku u Austriju vas čak nitko ništa i ne pita, ali je bitno zakonsko uporište, jer u svakom trenutku austrijski graničari mogu zaustaviti dvadesetak automobila i napraviti detaljnu provjeru putnika te vas onda i uputiti u samoizolaciju.

Iz tih je razloga, a pozivajući se na vrlo nejasne kriterije austrijskog ministarstva vanjskih poslova, Hrvatski dom Beč danas uputio otvoreno pismo mjerodavnim institucijama s posebnim naglaskom da se u ovaj slučaj ravnopravno uključi i ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u zaštiti hrvatskih državljana u Austriji, jer ne treba smetnuti s uma kako u Austriji živi mnogobrojna hrvatska zajednica koja s velikim zanimanjem prati ovu situaciju i jedva čeka pohrliti u zagrljaj svojim najmilijim u domovini, koje nisu vidjeli nekoliko mjeseci, a da ih pri povratku u Austriju ne čekaju nikakve “zamke” ni “iznenađenja”.

– Jednostavno mislim da potpuno otvoreno moramo ovim mjerama iskazati nezadovoljstvo jer se tim činom pa i izjavama s austrijske strane Hrvatsku nepravedno svrstava u nepoželjnu i nesigurnu destinaciju, a s druge strane, hrvatske institucije slovodobitno zovu sve iz Austrije u Hrvatsku bez i najmanje zadrške te ravnodušno i bez potrebne reakcije promatraju ovo stanje kojim se degradiraju mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji. Ne vidim gdje je tu jednakost u kojem su sve zemlje članice Unije ravnopravne – naglašava Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč i potpisnik otvorenog pisma kojeg prenosimo u cijelosti. 

Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč

SAVEZNO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA AUSTRIJE
MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani gospodine ministre Alexander Schallenberg,
poštovani gospodine ministre Gordan Grlić Radman,

na temelju izvješća uvaženog gospodina ministra Schallenberga od srijede. 3. lipnja 2020. godine, kako usprkos potpunom otvaranju austrijskih granica sa susjedima, osim Italije, Hrvatska, koja doduše nije susjedna zemlja, ali za koju po odluci Vašeg ministarstva još i dalje vrijede pravila da svi posjetitelji koji iz Hrvatske dolaze u Austriju i dalje moraju u 14-dnevnu samoizolaciju ili pak imati negativan test na Covid-19 kako bi nesmetano ušli u Austriju.

Hrvatskom domu Beč krajnje je nejasna Vaša odluka i razlozi kojima ste se vodili kako biste Hrvatsku i dalje tretirali kao „nesigurnu zemlju” te se pozivali na „zdrav razum” i da se ne putuje?!

Ako Vam je sa susjednim zemljama bio glavni kriterij epidemiološko stanje, pitamo se koje su to prednosti Njemačke s kojoj ste u potpunosti otvorili granice, a Hrvatsku doživljavate „opasnom”, kada je potpuno razvidno da Hrvatska ima daleko bolju virološku sliku od Njemačke pa i od Austrije.

Stoga čin Vaše uvažene Vlade uistinu možemo promatrati u svijetlu nejasnih mjerila, nekih drugih nakana, što u konačnici ima diskriminirajuću sliku Hrvatske, mnogobrojnih hrvatskih državljana u Austriji, austrijskih državljana hrvatskog podrijetla, Hrvata kao sjajnih primjera odlične integriranosti u austrijsko društvo pa naposljetku i Austrijanaca, naših velikih prijatelja, koji su u najmanju ruku zbunjeni pa i razočarani jer su „obilježeni” i samo za njih vrijedi pravilo kontrole i samoizolacije kada budu ulazili u Austriju.

Držimo da to nikako ne pridonosi njegovanju naših odličnih austrijsko-hrvatskih odnosa, da nije u duhu europske jednakosti za koju se s punim pravom zalažete i da ovim postupkom u vremenu turističke sezone, kada je jasno da Austrijanci i mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji tradicionalno odlaze na odmor u Hrvatsku, namjerno ili nenamjerno želite odagnati ili neposredno umanjiti odlazak u Hrvatsku ili ih pak izložiti dodatnim financijskim troškovima.

Vjerujemo da će i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s uvaženim ministrom Grlić Radmanom stati u zaštitu hrvatskih državljana u Austriji i da će pojačanom diplomatskom aktivnošću u vremenu koje slijedi uvjeriti austrijske kolege kako bi se iz Austrije u Hrvatsku putovalo nesmetano, te u Austriju tako i vratilo bez potrebe „stigmatiziranja” i možebitnih kontrola za koje vjerujemo da su nepotrebne.

U toj nadi i uvjerenju primite srdačne pozdrave uz izraze osobitoga poštovanja,

Andrej Lucić,
predsjednik Hrvatskog doma Beč


Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten der Republik Österreich
Ministerium für Aussen- und europäische Angelegenheiten der Republik Kroatien 

Sehr geehrter Herr Minister Alexander Schallenberg, 
Sehr geehrter Herr Minister Gordan Grlić Radman,

aus dem Bericht des verehrten Herrn Ministers Schallenberg vom Mittwoch, dem 3. Juni 2020, geht hervor, dass Österreich seine Grenzen zu allen Nachbarländern außer Italien geöffnet hat. Kroatien ist zwar kein Nachbarland, jedoch gelten für Kroatien nach wie vor Bestimmungen, wonach alle Reisende aus Kroatien bei der Einreise nach Österreich einen negativen Test auf Covid-19 vorlegen oder in die 14-tägige Selbstisolation gehen müssen.  

Uns, dem Kroatischen Domizil Wien, sind Gründe für eine solche Entscheidung, unter Berufung auf „gesunden Verstand“ Kroatien weiterhin als ein „unsicheres Land“ zu behandeln mit der Empfehlung, dahin nicht zu reisen, nicht nachvollziehbar.

Wenn das Hauptkriterium bezüglich der Nachbarländer (z.B. für die Öffnung der Grenzen nach Deutschland) der epidemiologische Zustand war, fragen wir uns, wieso Kroatien im Gegenteil als „gefährlich“ eingestuft wird, obwohl Kroatien objektiv und eindeutig ein besseres epidemiologisches Bild im Vergleich zu Deutschland und auch zu Österreich bietet.

Eine solche Entscheidung Ihrer Regierung erscheint deshalb unweigerlich im Lichte unklarer Kriterien und möglicherweise anderer Absichten, wo letzten Endes ein diskriminierendes Bild nicht nur von Kroatien gezeichnet wird, sondern auch von zahlreichen Kroaten in Österreich wie auch von österreichischen Staatsangehörigen mit kroatischen Wurzeln, Menschen also, die hier als Paradebeispiel für eine gelungene Integration in die österreichische Gesellschaft dienen. Dazu zählen aber auch unsere zahlreichen österreichischen Freunde, die ebenfalls davon betroffen sind und ihr Unverständnis zum Ausdruck bringen. Also, wir alle zusammen sind zumindest irritiert und enttäuscht davon, dass wir durch eine solche ungerechte Entscheidung „stigmatisiert“ sind und infolge dessen die Kontrolle und Selbstisolation bei der Einreise nach Österreich nur für uns gelten. Darüber hinaus drängt sich leider der Eindruck auf, als wollte man hiermit gerade jetzt in der bevorstehenden Urlaubssaison die vielen Österreicher und hier lebenden Kroaten, die traditionell nach Kroatien fahren, mit oder ohne Absicht davon abhalten oder deren Reise nach Kroatien unmittelbar einschränken oder aber zusätzlichen finanziellen Belastungen aussetzen.   

Wir sind der Meinung, dass dies auch der Pflege und der Förderung der ansonsten vorbildlichen österreichisch-kroatischen Beziehungen abträglich ist und nicht im Geiste der europäischen Einheit betrachtet werden kann, zu welcher sich Ihre Regierung zurecht und aktiv einsetzt. 

Wir wollen glauben und erwarten, dass das kroatische Ministerium für außen- und europäische Angelegenheiten und Herr Minister Grlić Radman sich für den Schutz der kroatischen Staatsangehörigen in Österreich einsetzen werden und durch verstärkte diplomatische Aktivitäten ihre österreichischen Kollegen überzeugen werden, die Reisen zwischen Österreich und Kroatien ohne unnötige „Stigmatisierung“ und ohne eventuelle zusätzliche und unnötige Kontrollen zu ermöglichen.  

In diesem Sinne verbleiben wir 
mit freundlichen Grüßen und hochachtungsvoll

Andrej Lucić 
Präsident des Kroatischen Domizils Wien  


T.N. 
Foto: Kroativ I Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla

Objavljeno

na

Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.

Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.

Sadašnja situacija:

  • Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
  • Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
  • 69 zaposlenika izgubit će posao
  • Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
  • Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače

Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.

Nastavi čitati

Ekonomija

Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike

Objavljeno

na

Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.

Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.

Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.

Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:

  • Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
  • Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
  • Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
  • Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
  • Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.

U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto

Objavljeno

na

By

Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.

U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.

U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.

Manji očekivani učinci štednje

U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.

Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.

Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.

Nastavi čitati
LM