Ekonomija
PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA BEČ ANDREJ LUCIĆ U OTVORENOM PISMU: Zašto je još potrebna samoizolacija ili test po povratku iz Hrvatske u Austriju?
Ovih smo dana svjedočili kako je austrijska Vlada u potpunosti otvorila granice sa svojim susjedima, ali neovisno što Hrvatska ne graniči s Austrijom, mnogi su s pravom očekivali da će Austrija napokon staviti Hrvatsku na listu zemalja iz koje se može nesmetano putovati u Austriju i da će napokon prestati retorika kako je Hrvatska nesigurna i da se građanima preporučuje da ne putuju.
Iako je granica Austrije sa Slovenijom otvorena, u svakom trenutku vas putujući iz Hrvatske, a na ulazu u Austriju mogu kontrolirati i pregledom putovnica vrlo jasno znati koristeći elektronski sustav da ste bili u Hrvatskoj i na temelju trenutačno važećih mjera odrediti vam 14-dnevnu samoizolaciju ili pak da napravite test na Covid-19 pa po negativnom nalazu samoizolaciju prekinete.
Jasno, mnogi nam pišete kako vi ili vaši prijatelji i sada nesmetano putujete i na ulasku u Austriju vas čak nitko ništa i ne pita, ali je bitno zakonsko uporište, jer u svakom trenutku austrijski graničari mogu zaustaviti dvadesetak automobila i napraviti detaljnu provjeru putnika te vas onda i uputiti u samoizolaciju.
Iz tih je razloga, a pozivajući se na vrlo nejasne kriterije austrijskog ministarstva vanjskih poslova, Hrvatski dom Beč danas uputio otvoreno pismo mjerodavnim institucijama s posebnim naglaskom da se u ovaj slučaj ravnopravno uključi i ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u zaštiti hrvatskih državljana u Austriji, jer ne treba smetnuti s uma kako u Austriji živi mnogobrojna hrvatska zajednica koja s velikim zanimanjem prati ovu situaciju i jedva čeka pohrliti u zagrljaj svojim najmilijim u domovini, koje nisu vidjeli nekoliko mjeseci, a da ih pri povratku u Austriju ne čekaju nikakve “zamke” ni “iznenađenja”.
– Jednostavno mislim da potpuno otvoreno moramo ovim mjerama iskazati nezadovoljstvo jer se tim činom pa i izjavama s austrijske strane Hrvatsku nepravedno svrstava u nepoželjnu i nesigurnu destinaciju, a s druge strane, hrvatske institucije slovodobitno zovu sve iz Austrije u Hrvatsku bez i najmanje zadrške te ravnodušno i bez potrebne reakcije promatraju ovo stanje kojim se degradiraju mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji. Ne vidim gdje je tu jednakost u kojem su sve zemlje članice Unije ravnopravne – naglašava Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč i potpisnik otvorenog pisma kojeg prenosimo u cijelosti.
SAVEZNO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA AUSTRIJE
MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE
Poštovani gospodine ministre Alexander Schallenberg,
poštovani gospodine ministre Gordan Grlić Radman,
na temelju izvješća uvaženog gospodina ministra Schallenberga od srijede. 3. lipnja 2020. godine, kako usprkos potpunom otvaranju austrijskih granica sa susjedima, osim Italije, Hrvatska, koja doduše nije susjedna zemlja, ali za koju po odluci Vašeg ministarstva još i dalje vrijede pravila da svi posjetitelji koji iz Hrvatske dolaze u Austriju i dalje moraju u 14-dnevnu samoizolaciju ili pak imati negativan test na Covid-19 kako bi nesmetano ušli u Austriju.
Hrvatskom domu Beč krajnje je nejasna Vaša odluka i razlozi kojima ste se vodili kako biste Hrvatsku i dalje tretirali kao „nesigurnu zemlju” te se pozivali na „zdrav razum” i da se ne putuje?!
Ako Vam je sa susjednim zemljama bio glavni kriterij epidemiološko stanje, pitamo se koje su to prednosti Njemačke s kojoj ste u potpunosti otvorili granice, a Hrvatsku doživljavate „opasnom”, kada je potpuno razvidno da Hrvatska ima daleko bolju virološku sliku od Njemačke pa i od Austrije.
Stoga čin Vaše uvažene Vlade uistinu možemo promatrati u svijetlu nejasnih mjerila, nekih drugih nakana, što u konačnici ima diskriminirajuću sliku Hrvatske, mnogobrojnih hrvatskih državljana u Austriji, austrijskih državljana hrvatskog podrijetla, Hrvata kao sjajnih primjera odlične integriranosti u austrijsko društvo pa naposljetku i Austrijanaca, naših velikih prijatelja, koji su u najmanju ruku zbunjeni pa i razočarani jer su „obilježeni” i samo za njih vrijedi pravilo kontrole i samoizolacije kada budu ulazili u Austriju.
Držimo da to nikako ne pridonosi njegovanju naših odličnih austrijsko-hrvatskih odnosa, da nije u duhu europske jednakosti za koju se s punim pravom zalažete i da ovim postupkom u vremenu turističke sezone, kada je jasno da Austrijanci i mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji tradicionalno odlaze na odmor u Hrvatsku, namjerno ili nenamjerno želite odagnati ili neposredno umanjiti odlazak u Hrvatsku ili ih pak izložiti dodatnim financijskim troškovima.
Vjerujemo da će i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s uvaženim ministrom Grlić Radmanom stati u zaštitu hrvatskih državljana u Austriji i da će pojačanom diplomatskom aktivnošću u vremenu koje slijedi uvjeriti austrijske kolege kako bi se iz Austrije u Hrvatsku putovalo nesmetano, te u Austriju tako i vratilo bez potrebe „stigmatiziranja” i možebitnih kontrola za koje vjerujemo da su nepotrebne.
U toj nadi i uvjerenju primite srdačne pozdrave uz izraze osobitoga poštovanja,
Andrej Lucić,
predsjednik Hrvatskog doma Beč
Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten der Republik Österreich
Ministerium für Aussen- und europäische Angelegenheiten der Republik Kroatien
Sehr geehrter Herr Minister Alexander Schallenberg,
Sehr geehrter Herr Minister Gordan Grlić Radman,
aus dem Bericht des verehrten Herrn Ministers Schallenberg vom Mittwoch, dem 3. Juni 2020, geht hervor, dass Österreich seine Grenzen zu allen Nachbarländern außer Italien geöffnet hat. Kroatien ist zwar kein Nachbarland, jedoch gelten für Kroatien nach wie vor Bestimmungen, wonach alle Reisende aus Kroatien bei der Einreise nach Österreich einen negativen Test auf Covid-19 vorlegen oder in die 14-tägige Selbstisolation gehen müssen.
Uns, dem Kroatischen Domizil Wien, sind Gründe für eine solche Entscheidung, unter Berufung auf „gesunden Verstand“ Kroatien weiterhin als ein „unsicheres Land“ zu behandeln mit der Empfehlung, dahin nicht zu reisen, nicht nachvollziehbar.
Wenn das Hauptkriterium bezüglich der Nachbarländer (z.B. für die Öffnung der Grenzen nach Deutschland) der epidemiologische Zustand war, fragen wir uns, wieso Kroatien im Gegenteil als „gefährlich“ eingestuft wird, obwohl Kroatien objektiv und eindeutig ein besseres epidemiologisches Bild im Vergleich zu Deutschland und auch zu Österreich bietet.
Eine solche Entscheidung Ihrer Regierung erscheint deshalb unweigerlich im Lichte unklarer Kriterien und möglicherweise anderer Absichten, wo letzten Endes ein diskriminierendes Bild nicht nur von Kroatien gezeichnet wird, sondern auch von zahlreichen Kroaten in Österreich wie auch von österreichischen Staatsangehörigen mit kroatischen Wurzeln, Menschen also, die hier als Paradebeispiel für eine gelungene Integration in die österreichische Gesellschaft dienen. Dazu zählen aber auch unsere zahlreichen österreichischen Freunde, die ebenfalls davon betroffen sind und ihr Unverständnis zum Ausdruck bringen. Also, wir alle zusammen sind zumindest irritiert und enttäuscht davon, dass wir durch eine solche ungerechte Entscheidung „stigmatisiert“ sind und infolge dessen die Kontrolle und Selbstisolation bei der Einreise nach Österreich nur für uns gelten. Darüber hinaus drängt sich leider der Eindruck auf, als wollte man hiermit gerade jetzt in der bevorstehenden Urlaubssaison die vielen Österreicher und hier lebenden Kroaten, die traditionell nach Kroatien fahren, mit oder ohne Absicht davon abhalten oder deren Reise nach Kroatien unmittelbar einschränken oder aber zusätzlichen finanziellen Belastungen aussetzen.
Wir sind der Meinung, dass dies auch der Pflege und der Förderung der ansonsten vorbildlichen österreichisch-kroatischen Beziehungen abträglich ist und nicht im Geiste der europäischen Einheit betrachtet werden kann, zu welcher sich Ihre Regierung zurecht und aktiv einsetzt.
Wir wollen glauben und erwarten, dass das kroatische Ministerium für außen- und europäische Angelegenheiten und Herr Minister Grlić Radman sich für den Schutz der kroatischen Staatsangehörigen in Österreich einsetzen werden und durch verstärkte diplomatische Aktivitäten ihre österreichischen Kollegen überzeugen werden, die Reisen zwischen Österreich und Kroatien ohne unnötige „Stigmatisierung“ und ohne eventuelle zusätzliche und unnötige Kontrollen zu ermöglichen.
In diesem Sinne verbleiben wir
mit freundlichen Grüßen und hochachtungsvoll
Andrej Lucić
Präsident des Kroatischen Domizils Wien
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Ekonomija
Gotovo 400.000 nezaposlenih u Austriji, puno više nego lani
Val bankrota u Austriji naravno negativno utječe na tržište rada. U Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) u studenome je bilo prijavljeno oko 384.000 nezaposlenih ili na obuci, što je više od 31.400 osoba ili 8,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 7,1 posto.
Rast je bio posebno snažan u proizvodnji robe/industriji s povećanjem od 16,2 posto, pri čemu su posebno pogođene posrnule automobilska industrija i prehrambena industrija.
Situacija u maloprodaji nije ništa bolja – nelikvidnost kike/Leinera nedavno je izazvala potres u zapošljavanju: rast nezaposlenih od 10 posto.
Što se tiče saveznih država, najveći porast dogodio se u industrijski jakoj Gornjoj Austriji (plus 15 posto), gdje bankrot KTM-a s 3600 pogođenih zaposlenika trenutačno donosi negativne naslovnice. Značajan porast također je zabilježen u Štajerskoj (plus 11,7%) i Salzburgu (plus 10%). Slijede Beč (plus 8,1 posto), Vorarlberg (plus 7,8 posto), Gradišće (plus 7,6 posto), Donja Austrija (plus 7,2 posto) i Tirol (plus 6 posto). Najmanji porast bilježi Koruška (plus 5%).
Gospodarski razvoj vidljiv je i na tržištu rada. Krajem studenog Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 83.000 slobodnih radnih mjesta, što je pad od 12,8 posto.
ÖVP-Wirtschaftsbund, koji u svom monitoru poslova bilježi sve portale za zapošljavanje i stoga općenito bilježi više oglasa za posao od AMS-a, zabilježio je oko 152.000 slobodnih radnih mjesta, što je također manje nego nedavno.
Ekonomija
Automobilski div u krizi?: “Imamo 12 mjeseci za preživjeti”
Kako piše Financial Times, japanski proizvođač automobila Nissan je u krizi i traži novog investitora. Renault želi prodati svoje dionice.
Francuski proizvođač automobila Renault godinama je bio važan partner za Nissan. Sada će, međutim, vjerojatno doći do prekida odnosa s Japancima. Prema “Financial Timesu”, Renault pokušava prodati svoje dionice (35 posto). Nissan, s druge strane, traži stabilnog dioničara koji bi želio preuzeti te dionice.
Voditelj Nissana, koji želi ostati anoniman, daje katastrofalan opis situacije. Brojke prodaje u Kini i SAD-u su pale. “Imamo dvanaest do 14 mjeseci da preživimo”, njegovo je sumorno proročanstvo. Ne može se isključiti mogućnost ulaganja japanskog konkurenta Honde u tvrtku i preuzimanja dionica.
Prema izvješću također je poznato da bi Renault bio voljan prodati svoje dionice Hondi. To bi značilo da bi francusko-japanski savez mogao biti gotov nakon 25 godina. U Nissanu moguću suradnju s Hondom vide kao pozitivnu. Osim toga, Honda, Nissan i Mitsubishi su najavili da će u ljeto 2024. zajednički razvijati električne pogonske sklopove, baterije i softver.
Ekonomija
Mnogi zaposlenici u Austriji mogu dobiti bonus od 3000 eura
Mnogi zaposlenici također mogu imati koristi od bonusa za troškove života ove godine. To je bonus koji se smatra oslobođenim poreza i carine. Maksimalni iznos je 3000 eura.
Bonus za troškove života uveden 2022. bio je dostupan poslodavcima u posljednje dvije godine s do 3000 eura za zaposlenike u svim sektorima kao neoporezivo i bescarinsko oslobađanje od visoke inflacije. Od 2024. može se isplaćivati samo ako je vezana uz mjere za određivanje plaća – poput kolektivnog ugovora. Bonusi zaposlenika do 3.000 eura još se ove godine mogu prenijeti na stotine tisuća zaposlenika.
U industriji kartona i papira ove je godine već isplaćeno 400 eura kao dodatak na troškove života zaposlenicima. Ti su iznosi u lipnju i listopadu na račun stigli po 200 eura. Zaposlenici pošte također imaju koristi od “neto bonusa” od srpnja 2024, prenosi kroativ.at.
Prema kolektivnom ugovoru za 2024. godinu zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu do kraja godine mogu dobiti nagradu zaposlenika od 3000 eura bez plaćanja poreza i carina. Poslodavac to mora dobrovoljno isplatiti u skladu s člankom 124b Z 447 lit a) EStG (BGBl I br. 200/2023). Potrebna regulativa uređena je dodatnim kolektivnim ugovorom koji vrijedi od 1. siječnja.
Zaposlenici u metalnoj industriji mogu do 31. prosinca 2024. također dobiti dodatak na troškove života ili bonus zaposlenika do 3.000 eura. I u ovom slučaju iznos se smatra oslobođenim poreza i carine. Isplata mora “u načelu biti odobrena u istom iznosu” za sve zaposlenike u tvrtki. No, prema dodatnom kolektivnom ugovoru, “faktična su razlikovanja dopuštena”. U poduzećima s radničkim vijećem bonus se može dogovoriti samo kroz ugovor o radu.
Zaposlenici banke također imaju mogućnost primanja dodatka na troškove života (“employee bonus”) do kraja godine. U tom slučaju ugovor o radničkom vijeću mora biti sklopljen i za društva s radničkim vijećem. Ako to nije slučaj, to se može zamijeniti ugovorom za sve zaposlenike.
You must be logged in to post a comment Login