Ekonomija
PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA BEČ ANDREJ LUCIĆ U OTVORENOM PISMU: Zašto je još potrebna samoizolacija ili test po povratku iz Hrvatske u Austriju?
Ovih smo dana svjedočili kako je austrijska Vlada u potpunosti otvorila granice sa svojim susjedima, ali neovisno što Hrvatska ne graniči s Austrijom, mnogi su s pravom očekivali da će Austrija napokon staviti Hrvatsku na listu zemalja iz koje se može nesmetano putovati u Austriju i da će napokon prestati retorika kako je Hrvatska nesigurna i da se građanima preporučuje da ne putuju.
Iako je granica Austrije sa Slovenijom otvorena, u svakom trenutku vas putujući iz Hrvatske, a na ulazu u Austriju mogu kontrolirati i pregledom putovnica vrlo jasno znati koristeći elektronski sustav da ste bili u Hrvatskoj i na temelju trenutačno važećih mjera odrediti vam 14-dnevnu samoizolaciju ili pak da napravite test na Covid-19 pa po negativnom nalazu samoizolaciju prekinete.
Jasno, mnogi nam pišete kako vi ili vaši prijatelji i sada nesmetano putujete i na ulasku u Austriju vas čak nitko ništa i ne pita, ali je bitno zakonsko uporište, jer u svakom trenutku austrijski graničari mogu zaustaviti dvadesetak automobila i napraviti detaljnu provjeru putnika te vas onda i uputiti u samoizolaciju.
Iz tih je razloga, a pozivajući se na vrlo nejasne kriterije austrijskog ministarstva vanjskih poslova, Hrvatski dom Beč danas uputio otvoreno pismo mjerodavnim institucijama s posebnim naglaskom da se u ovaj slučaj ravnopravno uključi i ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u zaštiti hrvatskih državljana u Austriji, jer ne treba smetnuti s uma kako u Austriji živi mnogobrojna hrvatska zajednica koja s velikim zanimanjem prati ovu situaciju i jedva čeka pohrliti u zagrljaj svojim najmilijim u domovini, koje nisu vidjeli nekoliko mjeseci, a da ih pri povratku u Austriju ne čekaju nikakve “zamke” ni “iznenađenja”.
– Jednostavno mislim da potpuno otvoreno moramo ovim mjerama iskazati nezadovoljstvo jer se tim činom pa i izjavama s austrijske strane Hrvatsku nepravedno svrstava u nepoželjnu i nesigurnu destinaciju, a s druge strane, hrvatske institucije slovodobitno zovu sve iz Austrije u Hrvatsku bez i najmanje zadrške te ravnodušno i bez potrebne reakcije promatraju ovo stanje kojim se degradiraju mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji. Ne vidim gdje je tu jednakost u kojem su sve zemlje članice Unije ravnopravne – naglašava Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč i potpisnik otvorenog pisma kojeg prenosimo u cijelosti.

SAVEZNO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA AUSTRIJE
MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE
Poštovani gospodine ministre Alexander Schallenberg,
poštovani gospodine ministre Gordan Grlić Radman,
na temelju izvješća uvaženog gospodina ministra Schallenberga od srijede. 3. lipnja 2020. godine, kako usprkos potpunom otvaranju austrijskih granica sa susjedima, osim Italije, Hrvatska, koja doduše nije susjedna zemlja, ali za koju po odluci Vašeg ministarstva još i dalje vrijede pravila da svi posjetitelji koji iz Hrvatske dolaze u Austriju i dalje moraju u 14-dnevnu samoizolaciju ili pak imati negativan test na Covid-19 kako bi nesmetano ušli u Austriju.
Hrvatskom domu Beč krajnje je nejasna Vaša odluka i razlozi kojima ste se vodili kako biste Hrvatsku i dalje tretirali kao „nesigurnu zemlju” te se pozivali na „zdrav razum” i da se ne putuje?!
Ako Vam je sa susjednim zemljama bio glavni kriterij epidemiološko stanje, pitamo se koje su to prednosti Njemačke s kojoj ste u potpunosti otvorili granice, a Hrvatsku doživljavate „opasnom”, kada je potpuno razvidno da Hrvatska ima daleko bolju virološku sliku od Njemačke pa i od Austrije.
Stoga čin Vaše uvažene Vlade uistinu možemo promatrati u svijetlu nejasnih mjerila, nekih drugih nakana, što u konačnici ima diskriminirajuću sliku Hrvatske, mnogobrojnih hrvatskih državljana u Austriji, austrijskih državljana hrvatskog podrijetla, Hrvata kao sjajnih primjera odlične integriranosti u austrijsko društvo pa naposljetku i Austrijanaca, naših velikih prijatelja, koji su u najmanju ruku zbunjeni pa i razočarani jer su „obilježeni” i samo za njih vrijedi pravilo kontrole i samoizolacije kada budu ulazili u Austriju.
Držimo da to nikako ne pridonosi njegovanju naših odličnih austrijsko-hrvatskih odnosa, da nije u duhu europske jednakosti za koju se s punim pravom zalažete i da ovim postupkom u vremenu turističke sezone, kada je jasno da Austrijanci i mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji tradicionalno odlaze na odmor u Hrvatsku, namjerno ili nenamjerno želite odagnati ili neposredno umanjiti odlazak u Hrvatsku ili ih pak izložiti dodatnim financijskim troškovima.
Vjerujemo da će i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s uvaženim ministrom Grlić Radmanom stati u zaštitu hrvatskih državljana u Austriji i da će pojačanom diplomatskom aktivnošću u vremenu koje slijedi uvjeriti austrijske kolege kako bi se iz Austrije u Hrvatsku putovalo nesmetano, te u Austriju tako i vratilo bez potrebe „stigmatiziranja” i možebitnih kontrola za koje vjerujemo da su nepotrebne.
U toj nadi i uvjerenju primite srdačne pozdrave uz izraze osobitoga poštovanja,
Andrej Lucić,
predsjednik Hrvatskog doma Beč
Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten der Republik Österreich
Ministerium für Aussen- und europäische Angelegenheiten der Republik Kroatien
Sehr geehrter Herr Minister Alexander Schallenberg,
Sehr geehrter Herr Minister Gordan Grlić Radman,
aus dem Bericht des verehrten Herrn Ministers Schallenberg vom Mittwoch, dem 3. Juni 2020, geht hervor, dass Österreich seine Grenzen zu allen Nachbarländern außer Italien geöffnet hat. Kroatien ist zwar kein Nachbarland, jedoch gelten für Kroatien nach wie vor Bestimmungen, wonach alle Reisende aus Kroatien bei der Einreise nach Österreich einen negativen Test auf Covid-19 vorlegen oder in die 14-tägige Selbstisolation gehen müssen.
Uns, dem Kroatischen Domizil Wien, sind Gründe für eine solche Entscheidung, unter Berufung auf „gesunden Verstand“ Kroatien weiterhin als ein „unsicheres Land“ zu behandeln mit der Empfehlung, dahin nicht zu reisen, nicht nachvollziehbar.
Wenn das Hauptkriterium bezüglich der Nachbarländer (z.B. für die Öffnung der Grenzen nach Deutschland) der epidemiologische Zustand war, fragen wir uns, wieso Kroatien im Gegenteil als „gefährlich“ eingestuft wird, obwohl Kroatien objektiv und eindeutig ein besseres epidemiologisches Bild im Vergleich zu Deutschland und auch zu Österreich bietet.
Eine solche Entscheidung Ihrer Regierung erscheint deshalb unweigerlich im Lichte unklarer Kriterien und möglicherweise anderer Absichten, wo letzten Endes ein diskriminierendes Bild nicht nur von Kroatien gezeichnet wird, sondern auch von zahlreichen Kroaten in Österreich wie auch von österreichischen Staatsangehörigen mit kroatischen Wurzeln, Menschen also, die hier als Paradebeispiel für eine gelungene Integration in die österreichische Gesellschaft dienen. Dazu zählen aber auch unsere zahlreichen österreichischen Freunde, die ebenfalls davon betroffen sind und ihr Unverständnis zum Ausdruck bringen. Also, wir alle zusammen sind zumindest irritiert und enttäuscht davon, dass wir durch eine solche ungerechte Entscheidung „stigmatisiert“ sind und infolge dessen die Kontrolle und Selbstisolation bei der Einreise nach Österreich nur für uns gelten. Darüber hinaus drängt sich leider der Eindruck auf, als wollte man hiermit gerade jetzt in der bevorstehenden Urlaubssaison die vielen Österreicher und hier lebenden Kroaten, die traditionell nach Kroatien fahren, mit oder ohne Absicht davon abhalten oder deren Reise nach Kroatien unmittelbar einschränken oder aber zusätzlichen finanziellen Belastungen aussetzen.
Wir sind der Meinung, dass dies auch der Pflege und der Förderung der ansonsten vorbildlichen österreichisch-kroatischen Beziehungen abträglich ist und nicht im Geiste der europäischen Einheit betrachtet werden kann, zu welcher sich Ihre Regierung zurecht und aktiv einsetzt.
Wir wollen glauben und erwarten, dass das kroatische Ministerium für außen- und europäische Angelegenheiten und Herr Minister Grlić Radman sich für den Schutz der kroatischen Staatsangehörigen in Österreich einsetzen werden und durch verstärkte diplomatische Aktivitäten ihre österreichischen Kollegen überzeugen werden, die Reisen zwischen Österreich und Kroatien ohne unnötige „Stigmatisierung“ und ohne eventuelle zusätzliche und unnötige Kontrollen zu ermöglichen.
In diesem Sinne verbleiben wir
mit freundlichen Grüßen und hochachtungsvoll
Andrej Lucić
Präsident des Kroatischen Domizils Wien
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija

Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu

Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini

Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
Ekonomija
Važna obavijest za sve klijente Bank Austria i RBI u Austriji

UniCredit Bank Austria (BA) i Raiffeisen Bank International (RBI) prodale su svoje udjele u Card Complete, tvrtki za kreditne kartice. Za klijente se zasad ništa ne mijenja. Svi korisnici kreditnih kartica BA i RBI, čija se plaćanja obrađuju putem Card Completea, u narednim tjednima dobit će ponudu za novu karticu iz svoje banke.
Ako klijenti prihvate ponudu, prijelaz će se dogoditi automatski. Time će njihov račun prijeći s Card Completea na Bank Austria ili RBI. “To ima prednost jer će klijenti svoju kreditnu karticu moći vidjeti i u aplikaciji za mobilno bankarstvo”, izjavio je glasnogovornik Bank Austrije. Također, klijentima će biti omogućeno korištenje Google Paya i Apple Paya.
Unatoč promjeni, sve trenutne kartice vrijede do kraja godine. Glasnogovornik Bank Austria naglašava da se zamjena kartica neće dogoditi odjednom, već postupno. Prema Raiffeisenu, zamjena će se odvijati bez prekida. Klijentima je jedino potrebno dati pristanak za prijelaz, a ostalo će obaviti banka.
Tijekom godine, korisnici će moći nastaviti koristiti svoje stare kartice sve dok im nove ne budu aktivirane. “Nova ponuda financijski neće biti nepovoljnija za naše klijente”, izjavio je glasnogovornik RBI-ja. Očekuje se da će svi pogođeni klijenti u prvoj polovici godine putem pisma biti obaviješteni o prestanku suradnje i novoj ponudi.
Card Complete dobio novog investitora
Card Complete je već pronašao novog investitora. Prodani udjeli (50,1 % od BA i 25 % od RBI) preuzima austrijsko investicijsko društvo Eavista. Osnivač Eaviste je međunarodni investitor Arif Babayev, koji tvrdi da ima više od 20 godina iskustva u industriji te planira proširenje na njemačko govorno područje. Zajedno s Nurianom Zhagiparovim, Babayev je osnovao britanskog pružatelja platnih usluga DNA Payments Limited. Preostalih 24,9 % udjela ostaje u vlasništvu AVZ privatne zaklade Grada Beča.
Card Complete je jedno od vodećih kreditnih kartičnih poduzeća na austrijskom tržištu. Poslužuje 30.000 poslovnih klijenata i otprilike milijun korisnika kartica u Austriji. Godišnji promet transakcija iznosi oko 10 milijardi eura. Osim Visa i Mastercard kartica, Card Complete ekskluzivno nudi i Diners Club kartice.
You must be logged in to post a comment Login