Connect with us

Ekonomija

PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA BEČ ANDREJ LUCIĆ U OTVORENOM PISMU: Zašto je još potrebna samoizolacija ili test po povratku iz Hrvatske u Austriju?

Objavljeno

na

Ovih smo dana svjedočili kako je austrijska Vlada u potpunosti otvorila granice sa svojim susjedima, ali neovisno što Hrvatska ne graniči s Austrijom, mnogi su s pravom očekivali da će Austrija napokon staviti Hrvatsku na listu zemalja iz koje se može nesmetano putovati u Austriju i da će napokon prestati retorika kako je Hrvatska nesigurna i da se građanima preporučuje da ne putuju.

Iako je granica Austrije sa Slovenijom otvorena, u svakom trenutku vas putujući iz Hrvatske, a na ulazu u Austriju mogu kontrolirati i pregledom putovnica vrlo jasno znati koristeći elektronski sustav da ste bili u Hrvatskoj i na temelju trenutačno važećih mjera odrediti vam 14-dnevnu samoizolaciju ili pak da napravite test na Covid-19 pa po negativnom nalazu samoizolaciju prekinete.

Jasno, mnogi nam pišete kako vi ili vaši prijatelji i sada nesmetano putujete i na ulasku u Austriju vas čak nitko ništa i ne pita, ali je bitno zakonsko uporište, jer u svakom trenutku austrijski graničari mogu zaustaviti dvadesetak automobila i napraviti detaljnu provjeru putnika te vas onda i uputiti u samoizolaciju.

Iz tih je razloga, a pozivajući se na vrlo nejasne kriterije austrijskog ministarstva vanjskih poslova, Hrvatski dom Beč danas uputio otvoreno pismo mjerodavnim institucijama s posebnim naglaskom da se u ovaj slučaj ravnopravno uključi i ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u zaštiti hrvatskih državljana u Austriji, jer ne treba smetnuti s uma kako u Austriji živi mnogobrojna hrvatska zajednica koja s velikim zanimanjem prati ovu situaciju i jedva čeka pohrliti u zagrljaj svojim najmilijim u domovini, koje nisu vidjeli nekoliko mjeseci, a da ih pri povratku u Austriju ne čekaju nikakve “zamke” ni “iznenađenja”.

– Jednostavno mislim da potpuno otvoreno moramo ovim mjerama iskazati nezadovoljstvo jer se tim činom pa i izjavama s austrijske strane Hrvatsku nepravedno svrstava u nepoželjnu i nesigurnu destinaciju, a s druge strane, hrvatske institucije slovodobitno zovu sve iz Austrije u Hrvatsku bez i najmanje zadrške te ravnodušno i bez potrebne reakcije promatraju ovo stanje kojim se degradiraju mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji. Ne vidim gdje je tu jednakost u kojem su sve zemlje članice Unije ravnopravne – naglašava Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč i potpisnik otvorenog pisma kojeg prenosimo u cijelosti. 

Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč

SAVEZNO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA AUSTRIJE
MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani gospodine ministre Alexander Schallenberg,
poštovani gospodine ministre Gordan Grlić Radman,

na temelju izvješća uvaženog gospodina ministra Schallenberga od srijede. 3. lipnja 2020. godine, kako usprkos potpunom otvaranju austrijskih granica sa susjedima, osim Italije, Hrvatska, koja doduše nije susjedna zemlja, ali za koju po odluci Vašeg ministarstva još i dalje vrijede pravila da svi posjetitelji koji iz Hrvatske dolaze u Austriju i dalje moraju u 14-dnevnu samoizolaciju ili pak imati negativan test na Covid-19 kako bi nesmetano ušli u Austriju.

Hrvatskom domu Beč krajnje je nejasna Vaša odluka i razlozi kojima ste se vodili kako biste Hrvatsku i dalje tretirali kao „nesigurnu zemlju” te se pozivali na „zdrav razum” i da se ne putuje?!

Ako Vam je sa susjednim zemljama bio glavni kriterij epidemiološko stanje, pitamo se koje su to prednosti Njemačke s kojoj ste u potpunosti otvorili granice, a Hrvatsku doživljavate „opasnom”, kada je potpuno razvidno da Hrvatska ima daleko bolju virološku sliku od Njemačke pa i od Austrije.

Stoga čin Vaše uvažene Vlade uistinu možemo promatrati u svijetlu nejasnih mjerila, nekih drugih nakana, što u konačnici ima diskriminirajuću sliku Hrvatske, mnogobrojnih hrvatskih državljana u Austriji, austrijskih državljana hrvatskog podrijetla, Hrvata kao sjajnih primjera odlične integriranosti u austrijsko društvo pa naposljetku i Austrijanaca, naših velikih prijatelja, koji su u najmanju ruku zbunjeni pa i razočarani jer su „obilježeni” i samo za njih vrijedi pravilo kontrole i samoizolacije kada budu ulazili u Austriju.

Držimo da to nikako ne pridonosi njegovanju naših odličnih austrijsko-hrvatskih odnosa, da nije u duhu europske jednakosti za koju se s punim pravom zalažete i da ovim postupkom u vremenu turističke sezone, kada je jasno da Austrijanci i mnogobrojni Hrvati na radu u Austriji tradicionalno odlaze na odmor u Hrvatsku, namjerno ili nenamjerno želite odagnati ili neposredno umanjiti odlazak u Hrvatsku ili ih pak izložiti dodatnim financijskim troškovima.

Vjerujemo da će i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s uvaženim ministrom Grlić Radmanom stati u zaštitu hrvatskih državljana u Austriji i da će pojačanom diplomatskom aktivnošću u vremenu koje slijedi uvjeriti austrijske kolege kako bi se iz Austrije u Hrvatsku putovalo nesmetano, te u Austriju tako i vratilo bez potrebe „stigmatiziranja” i možebitnih kontrola za koje vjerujemo da su nepotrebne.

U toj nadi i uvjerenju primite srdačne pozdrave uz izraze osobitoga poštovanja,

Andrej Lucić,
predsjednik Hrvatskog doma Beč


Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten der Republik Österreich
Ministerium für Aussen- und europäische Angelegenheiten der Republik Kroatien 

Sehr geehrter Herr Minister Alexander Schallenberg, 
Sehr geehrter Herr Minister Gordan Grlić Radman,

aus dem Bericht des verehrten Herrn Ministers Schallenberg vom Mittwoch, dem 3. Juni 2020, geht hervor, dass Österreich seine Grenzen zu allen Nachbarländern außer Italien geöffnet hat. Kroatien ist zwar kein Nachbarland, jedoch gelten für Kroatien nach wie vor Bestimmungen, wonach alle Reisende aus Kroatien bei der Einreise nach Österreich einen negativen Test auf Covid-19 vorlegen oder in die 14-tägige Selbstisolation gehen müssen.  

Uns, dem Kroatischen Domizil Wien, sind Gründe für eine solche Entscheidung, unter Berufung auf „gesunden Verstand“ Kroatien weiterhin als ein „unsicheres Land“ zu behandeln mit der Empfehlung, dahin nicht zu reisen, nicht nachvollziehbar.

Wenn das Hauptkriterium bezüglich der Nachbarländer (z.B. für die Öffnung der Grenzen nach Deutschland) der epidemiologische Zustand war, fragen wir uns, wieso Kroatien im Gegenteil als „gefährlich“ eingestuft wird, obwohl Kroatien objektiv und eindeutig ein besseres epidemiologisches Bild im Vergleich zu Deutschland und auch zu Österreich bietet.

Eine solche Entscheidung Ihrer Regierung erscheint deshalb unweigerlich im Lichte unklarer Kriterien und möglicherweise anderer Absichten, wo letzten Endes ein diskriminierendes Bild nicht nur von Kroatien gezeichnet wird, sondern auch von zahlreichen Kroaten in Österreich wie auch von österreichischen Staatsangehörigen mit kroatischen Wurzeln, Menschen also, die hier als Paradebeispiel für eine gelungene Integration in die österreichische Gesellschaft dienen. Dazu zählen aber auch unsere zahlreichen österreichischen Freunde, die ebenfalls davon betroffen sind und ihr Unverständnis zum Ausdruck bringen. Also, wir alle zusammen sind zumindest irritiert und enttäuscht davon, dass wir durch eine solche ungerechte Entscheidung „stigmatisiert“ sind und infolge dessen die Kontrolle und Selbstisolation bei der Einreise nach Österreich nur für uns gelten. Darüber hinaus drängt sich leider der Eindruck auf, als wollte man hiermit gerade jetzt in der bevorstehenden Urlaubssaison die vielen Österreicher und hier lebenden Kroaten, die traditionell nach Kroatien fahren, mit oder ohne Absicht davon abhalten oder deren Reise nach Kroatien unmittelbar einschränken oder aber zusätzlichen finanziellen Belastungen aussetzen.   

Wir sind der Meinung, dass dies auch der Pflege und der Förderung der ansonsten vorbildlichen österreichisch-kroatischen Beziehungen abträglich ist und nicht im Geiste der europäischen Einheit betrachtet werden kann, zu welcher sich Ihre Regierung zurecht und aktiv einsetzt. 

Wir wollen glauben und erwarten, dass das kroatische Ministerium für außen- und europäische Angelegenheiten und Herr Minister Grlić Radman sich für den Schutz der kroatischen Staatsangehörigen in Österreich einsetzen werden und durch verstärkte diplomatische Aktivitäten ihre österreichischen Kollegen überzeugen werden, die Reisen zwischen Österreich und Kroatien ohne unnötige „Stigmatisierung“ und ohne eventuelle zusätzliche und unnötige Kontrollen zu ermöglichen.  

In diesem Sinne verbleiben wir 
mit freundlichen Grüßen und hochachtungsvoll

Andrej Lucić 
Präsident des Kroatischen Domizils Wien  


T.N. 
Foto: Kroativ I Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Banke klijentima u Austriji moraju vratiti novac! Preplaćene naknade za obradu kredita

Objavljeno

na

Prema presudi Vrhovnog suda, bankama prijete milijunske povratne isplate kreditorima. Evo što trebate znati – svi detalji.

Radnička komora (AK) pobijedila je u udruženoj tužbi protiv banke Bawag pred Vrhovnim sudom. Presuda navodi da su postotne naknade za obradu kredita na potrošačke kredite, koje ovise o iznosu kredita, nepravedne. Naime, veći iznos kredita ne znači nužno veći trošak za banku, pa naknade nisu opravdane.

Radnička komora trenutno analizira presudu, a banka Bawag već je obaviještena o tome. Cilj je postići izvan sudsku nagodbu koja bi bila korisna za potrošače, odnosno povrat novca bez potrebe za tužbama. Ako to ne uspije, poduzet će daljnje pravne korake.

Zahtjev za povrat novca i 30-godišnji rok zastare

Potrošači mogu sami podnijeti tužbu protiv Bawag-a, no stručnjaci savjetuju da pričekaju kako bi vidjeli hoće li banka ponuditi rješenje nakon napora Radničke komore. Rok zastare za podnošenje tužbe u Austriji je 30 godina, pa to neće biti problem.

Očekuju se daljnje presude

Konsumentaštvo navodi da su već podnesene tužbe protiv drugih banaka, a uskoro se očekuju i presude koje bi mogle proglasiti druge naknade za obradu kredita nezakonitima.

Sammelklagen protiv velikih banaka

Padronus, financijska tvrtka koja financira procese, zajedno s privatnom udrugom za zaštitu potrošača (VSV), najavila je kolektivne tužbe protiv svih velikih banaka, uključujući Bawag, Erste Banku, Sparkasse, Bank Austria i Raiffeisen. Cilj je povratiti sve naknade za obradu kredita od privatnih zajmova, a za to će pokušati prikupiti što više oštećenih korisnika.

Rizik financiranja procesa

Kreditni korisnici koji su već platili naknadu za obradu kredita mogu se pridružiti ovoj tužbi. Rizik troškova snosi Padronus, a u slučaju uspjeha, oni uzimaju 35% od iznosa koji bude vraćen.

Procjena povrata do 5 milijardi eura

Prema Richardu Eiblu, banke u Austriji suočavaju se s rizikom od milijardu eura, jer je dugi niz godina bio uobičajen praksa naplaćivati velike naknade za obradu kredita. Ukupno, procjenjuje se da bi iznos mogao premašiti 5 milijardi eura.

Reakcija WKO-a

Prva reakcija iz WKO-a (Ekonomske komore) bila je da naknade za obradu kredita ostaju “prvenstveno prihvatljive”, te su opovrgnuli da je Vrhovni sud zabranio njihovu naplatu.

Nastavi čitati

Ekonomija

Zbog visokih cijena struje slijedi novi udarac na građane Austrije

Objavljeno

na

Bez značajnog povećanja troškova stanovanja, inflacija u veljači bila bi znatno niža, izvještava Statistički ured Austrije.

Prema novoj analizi Statističkog ureda, inflacija u veljači ostala je na neugodnih 3,2 posto, kao i u siječnju. Iako su cijene u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i dalje u porastu, troškovi stanovanja (+5,2 posto) postali su glavni pokretač inflacije.

Cijene energije porasle su dramatično zbog ukidanja plafona cijena struje i značajnog povećanja naknada za mrežu, zbog čega su troškovi energije porasli za 36 posto u odnosu na prošlu godinu. Također, najamnine su porasle u prosjeku za 4,4 posto, a novim najmoprimcima troškovi najma povećali su se za čak 9,4 posto u odnosu na veljaču 2024.

Bez troškova za stanovanje, vodu i energiju, inflacija bi u veljači iznosila samo 2,1 posto.

Ugostitelji i hotelijeri također nastavljaju s povećanjem cijena, što je povećalo inflaciju za oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Da nije bilo tih povećanja, inflacija bi u veljači bila samo 2,4 posto.

U eurozoni inflacija je pala na 2,3 posto, a Austrija je i dalje u sredini EU s inflacijom od 3,4 posto prema europskoj metodologiji.

Nastavi čitati

Ekonomija

Veliki broj zaposlenika u Austriji će od travnja dobiti povećanje plaće od tri posto

Objavljeno

na

Nakon intenzivnih pregovora, poslodavci u kreditnom sektoru i sindikat GPA dogovorili su povećanje minimalnih plaća za tri posto. Ova promjena zahvatit će oko 68.000 zaposlenika u financijskom sektoru i stupa na snagu 1. travnja.

Osim povećanja plaća, dogovoreno je i povećanje minimalnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za 0,15 postotnih bodova.

Udruženje banaka označilo je ovaj dogovor kao „kompromis koji je s gledišta poslodavaca još uvijek prihvatljiv“. Povećanje od tri posto nešto je iznad predviđene inflacije za 2024. godinu, koja se procjenjuje na 2,9 posto.

Nastavi čitati
LM