Austrija
PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA ANDREJ LUCIĆ POMAŽE HRVATSKE RADNIKE KOJI SU PRAKTIČNO ZATOČENI U TIROLU: Ogorčen je, kako je rekao, na nebrigu hrvatskih institucija, jer su ljudi ostavljeni na cjedilu, gladni i u izolaciji bez ikakvih sredstava
Redakciji Kroativa javilo se više hrvatskih državljana koji su u Tirolu u krajnje teškoj situaciji praktičnog zatočeništva uslijed austrijskih, vladinih mjera borbe pandemije corona virusa i izolacije te savezne države i nemogućnošću da se vrate u Hrvatsku.
Naime, dijelovi Tirola odnosno neke općine su stavljene u izolaciju 13. ožujka 2020. godine, a onda dva dana kasnije i cijela savezna pokrajina. Hrvatski radnici, poglavito oni u mjestu St. Anton am Arlberg s kojima smo u neprestanom kontaktu, kao sezonski radnici nisu početkom zatvaranja karantene mogli napustiti to područje, već je ono bilo omogućeno samo turistima i gostima mnogobrojnih hotela u tom poznatom skijaškom području. Nakon što su radnici bili u izolaciji 14 dana, ponadali su se povratku u Hrvatsku gdje ih po mjerama Hrvatske vlade također očekuje izolacija od 14 dana. Međutim, austrijske su vlasti produžile karantenu toga područja pa ona sada traje do 13. travnja 2020. godine.
Time se agonija radnika nastavlja jer su s poslodavcem davno prekinuti ugovor o radu i oni nemaju sada nikakva primanja pa im je gotovo nemoguće bez sredstava za hranu, higijenskih potrepština i sl. nastaviti izolaciju. Već su na izmaku snaga, nemaju novca ni hrane, a na pozive mjerodavnih hrvatskih institucija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske kao i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji neprestano dobivaju odgovore da se strpe i kako se čine potrebne radnje u komunikaciji s austrijskim nadležnim institucijama za njihov organiziran povratak u Republiku Hrvatsku.
“Veleposlanstvo nam kaže da se strpimo?!”
U mjestu je radilo pedesetak Hrvata. Iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji su rekli da nam ne mogu pomoći, da se strpimo, a ministar Grlić Radman je pozvao sve Hrvate da se vrate kući. Kako? Mi ne smijemo napustiti selo jer su jako velike kazne, – kaže nam Ivan Janković, koji je radio kao ugostiteljski djelatnik.
Imamo smještaj ali ne i prehranu. Novaca više nemamo i već smo na psihičkom rubu jer smo praktično ostavljeni i nitko za nas ne mari. Dok su po neke strane državljane dolazili i zrakoplovi i odvozili ih u svoje zemlje, mi smo ostavljeni sami, – kaže nam u telefonskom razgovoru uzrujani Janković.
Pokušavali smo kontaktirati Veleposlanstvo odnosno Konzularni ured, ali bezuspješno. Kako je Hrvatski dom Beč na svojim mrežnim stranicama objavio kako pomaže u ovim i sličnim situacijama razgovarali smo telefonski s Andrejom Lucićem, predsjednikom Hrvatskog doma Beč.
“Što rade MVEP, Veleposlanstvo? Ljudi bez sredstava u izolaciji, a oni im kažu da ne mogu ništa?!”
Jeste li Vi gospodine Lucić i Hrvatski dom Beč upoznati s ovom teškom situacijom?
- Da, već desetak dana činimo maksimalne napore da kao udruga Hrvatski dom i osobno kao poduzetnik pomognemo koliko možemo našim dečkima koji su u jako teškoj situaciji?
Što je sporno? Kako je moguće da su se drugi državljani “izvukli” iz Tirola, a hrvatski još ne?
- To biste pitanje ponajprije morali uputiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova pa i našem Veleposlanstvu ovdje? Što su oni učinili? Jesu li oni tu da štite naše državljane ili su za nešto drugo?
Mnogi su ih kontaktirali, pa i nesretni hrvatski radnici u Tirolu kao i njihove obitelji. Svi dobivaju odgovor da se strpe i da oni čine sve u komunikaciji s austrijskim vlastima da se prijevoz i povratak u Hrvatsku organizira.
- Do kada da se strpe? Dok ne umru od gladi? Pa ljudi nemaju novca, jedu konzerve. Kakvi su to nesuvisli odgovori Veleposlanstva? Ne znam, ne mogu opisati svoju ogorčenost i razočaranost da se može tako na cjedilu ostaviti svoje državljane u stranoj zemlji. Za mene je to nedopustivo.
Jeste li Vi osobno kontaktirali veleposlanika i njegova zamjenika?
- Jesam
I kakav ste odgovor dobili?
- Isti kao i radnici. Da su čak oni trebali izaći prije kada se moglo. Slao sam i nedavno više poruka, odgovor nisam dobio!
“Šaljemo ljudima u Tirolu novac, od nečega u izolaciji moraju živjeti. Hrvatski dom Beč je spreman platiti i autobus samo da se što prije oni vrate svojim obiteljima”
Kako sada dalje?
- Poslali smo nešto novca da si ljudi mogu kupiti hranu. Nije mi jasno kako Hrvatska misli da ljudi žive do 13. travnja kada bi karantena u Tirolu mogla prestati.
Mislite li na strpljenje o kojem oni govore da može potrajati čak do 13. travnja?
- Ne, ja nikako na to ne pristajem. Treba odmah nešto napraviti. Hrvatski dom je spreman platiti autobus da se ti ljudi vrate organizirano iz Austrije u Hrvatsku.
Ali oni ne mogu napustiti svoje selo jer kazna je 2 000 eura.
- Da, potrebna im je propusnica kriznog stožera u Tirolu, a ona se može dobiti na preporuku Veleposlanstva. Zašto Veleposlanstvo ne kontaktira napokon krizni stožer u Tirolu i da ljudi dobiju propusnice da se napokon mogu vratiti svojim obiteljima.
Dakle, iz Tirola se može. Potvrđuju to iskustva državljana drugih zemalja. Oni organizirano napuštaju Tirol. Izgleda svi, osim hrvatskih državljana?
- Pa da, očito svi mogu, a Hrvati ne. To mi jako puno govori o sposobnosti mjerodavnih hrvatskih institucija.
Pisali ste i predsjedniku Milanoviću?
- Da, mislim da jednostavno moramo to pitanje maksimalno potencirati. Pisati svima koji na bilo koji način mogu ili trebaju pomoći. Nije mi jasno kako netko može biti tako neprofesionalan pa i neetičan. Gdje je tu ljudskost i poštenje?
I tako dok se loptica odgovornosti prebacuje s jedne na drugu stranu, pedesetak hrvatskih državljana još čeka da se činovnici dogovore o njihovoj sudbini. Vjerujemo ipak da će do toga doći što prije.
T.N
Foto: Ilustracija
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login