Connect with us

Austrija

PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA ANDREJ LUCIĆ POMAŽE HRVATSKE RADNIKE KOJI SU PRAKTIČNO ZATOČENI U TIROLU: Ogorčen je, kako je rekao, na nebrigu hrvatskih institucija, jer su ljudi ostavljeni na cjedilu, gladni i u izolaciji bez ikakvih sredstava

Objavljeno

na

Redakciji Kroativa javilo se više hrvatskih državljana koji su u Tirolu u krajnje teškoj situaciji praktičnog zatočeništva uslijed austrijskih, vladinih mjera borbe pandemije corona virusa i izolacije te savezne države i nemogućnošću da se vrate u Hrvatsku.

Naime, dijelovi Tirola odnosno neke općine su stavljene u izolaciju 13. ožujka 2020. godine, a onda dva dana kasnije i cijela savezna pokrajina. Hrvatski radnici, poglavito oni u mjestu St. Anton am Arlberg s kojima smo u neprestanom kontaktu, kao sezonski radnici nisu početkom zatvaranja karantene mogli napustiti to područje, već je ono bilo omogućeno samo turistima i gostima mnogobrojnih hotela u tom poznatom skijaškom području. Nakon što su radnici bili u izolaciji 14 dana, ponadali su se povratku u Hrvatsku gdje ih po mjerama Hrvatske vlade također očekuje izolacija od 14 dana. Međutim, austrijske su vlasti produžile karantenu toga područja pa ona sada traje do 13. travnja 2020. godine.

Time se agonija radnika nastavlja jer su s poslodavcem davno prekinuti ugovor o radu i oni nemaju sada nikakva primanja pa im je gotovo nemoguće bez sredstava za hranu, higijenskih potrepština i sl. nastaviti izolaciju. Već su na izmaku snaga, nemaju novca ni hrane, a na pozive mjerodavnih hrvatskih institucija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske kao i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji neprestano dobivaju odgovore da se strpe i kako se čine potrebne radnje u komunikaciji s austrijskim nadležnim institucijama za njihov organiziran povratak u Republiku Hrvatsku.

“Veleposlanstvo nam kaže da se strpimo?!”

U mjestu je radilo pedesetak Hrvata. Iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji su rekli da nam ne mogu pomoći, da se strpimo, a ministar Grlić Radman je pozvao sve Hrvate da se vrate kući. Kako? Mi ne smijemo napustiti selo jer su jako velike kazne, – kaže nam Ivan Janković, koji je radio kao ugostiteljski djelatnik.

Imamo smještaj ali ne i prehranu. Novaca više nemamo i već smo na psihičkom rubu jer smo praktično ostavljeni i nitko za nas ne mari. Dok su po neke strane državljane dolazili i zrakoplovi i odvozili ih u svoje zemlje, mi smo ostavljeni sami, – kaže nam u telefonskom razgovoru uzrujani Janković.

Pokušavali smo kontaktirati Veleposlanstvo odnosno Konzularni ured, ali bezuspješno. Kako je Hrvatski dom Beč na svojim mrežnim stranicama objavio kako pomaže u ovim i sličnim situacijama razgovarali smo telefonski s Andrejom Lucićem, predsjednikom Hrvatskog doma Beč.

“Što rade MVEP, Veleposlanstvo? Ljudi bez sredstava u izolaciji, a oni im kažu da ne mogu ništa?!”

Jeste li Vi gospodine Lucić i Hrvatski dom Beč upoznati s ovom teškom situacijom?

  • Da, već desetak dana činimo maksimalne napore da kao udruga Hrvatski dom i osobno kao poduzetnik pomognemo koliko možemo našim dečkima koji su u jako teškoj situaciji?
Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč.

Što je sporno? Kako je moguće da su se drugi državljani “izvukli” iz Tirola, a hrvatski još ne?

  • To biste pitanje ponajprije morali uputiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova pa i našem Veleposlanstvu ovdje? Što su oni učinili? Jesu li oni tu da štite naše državljane ili su za nešto drugo?

Mnogi su ih kontaktirali, pa i nesretni hrvatski radnici u Tirolu kao i njihove obitelji. Svi dobivaju odgovor da se strpe i da oni čine sve u komunikaciji s austrijskim vlastima da se prijevoz i povratak u Hrvatsku organizira.

  • Do kada da se strpe? Dok ne umru od gladi? Pa ljudi nemaju novca, jedu konzerve. Kakvi su to nesuvisli odgovori Veleposlanstva? Ne znam, ne mogu opisati svoju ogorčenost i razočaranost da se može tako na cjedilu ostaviti svoje državljane u stranoj zemlji. Za mene je to nedopustivo.

Jeste li Vi osobno kontaktirali veleposlanika i njegova zamjenika?

  • Jesam

I kakav ste odgovor dobili?

  • Isti kao i radnici. Da su čak oni trebali izaći prije kada se moglo. Slao sam i nedavno više poruka, odgovor nisam dobio!

“Šaljemo ljudima u Tirolu novac, od nečega u izolaciji moraju živjeti. Hrvatski dom Beč je spreman platiti i autobus samo da se što prije oni vrate svojim obiteljima”

Kako sada dalje?

  • Poslali smo nešto novca da si ljudi mogu kupiti hranu. Nije mi jasno kako Hrvatska misli da ljudi žive do 13. travnja kada bi karantena u Tirolu mogla prestati.

Mislite li na strpljenje o kojem oni govore da može potrajati čak do 13. travnja?

  • Ne, ja nikako na to ne pristajem. Treba odmah nešto napraviti. Hrvatski dom je spreman platiti autobus da se ti ljudi vrate organizirano iz Austrije u Hrvatsku.

Ali oni ne mogu napustiti svoje selo jer kazna je 2 000 eura.

  • Da, potrebna im je propusnica kriznog stožera u Tirolu, a ona se može dobiti na preporuku Veleposlanstva. Zašto Veleposlanstvo ne kontaktira napokon krizni stožer u Tirolu i da ljudi dobiju propusnice da se napokon mogu vratiti svojim obiteljima.

Dakle, iz Tirola se može. Potvrđuju to iskustva državljana drugih zemalja. Oni organizirano napuštaju Tirol. Izgleda svi, osim hrvatskih državljana?

  • Pa da, očito svi mogu, a Hrvati ne. To mi jako puno govori o sposobnosti mjerodavnih hrvatskih institucija.

Pisali ste i predsjedniku Milanoviću?

  • Da, mislim da jednostavno moramo to pitanje maksimalno potencirati. Pisati svima koji na bilo koji način mogu ili trebaju pomoći. Nije mi jasno kako netko može biti tako neprofesionalan pa i neetičan. Gdje je tu ljudskost i poštenje?

I tako dok se loptica odgovornosti prebacuje s jedne na drugu stranu, pedesetak hrvatskih državljana još čeka da se činovnici dogovore o njihovoj sudbini. Vjerujemo ipak da će do toga doći što prije.

T.N
Foto: Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend

Objavljeno

na

Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.

Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.

Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.

Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“

Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.

Nastavi čitati

Austrija

Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć

Objavljeno

na

Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.

Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.

Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.

Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“

Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.

Nastavi čitati

Austrija

Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete

Objavljeno

na

Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.

Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.

„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).

U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.

Nastavi čitati
LM