Austrija
POZNATI BEČKI UGOSTITELJI: Već dugo nije kao što je nekad bilo
Posljednji podatci Gospodarske komore (WKÖ) pokazali su kako su hotelijeri i ugostitelji zabilježili 61,1 posto manje prometa za vrijeme korona krize nego u istom periodu prošle godine. Vlasnik restorana „Enrico Panigl“ (Schönlaterngasse 11, 1010) Toni Buzančić izjavio je u seriji članaka o situaciji ugostitelja u Beču za dnevni list „Standard“ kako već dugo više nije […]
Posljednji podatci Gospodarske komore (WKÖ) pokazali su kako su hotelijeri i ugostitelji zabilježili 61,1 posto manje prometa za vrijeme korona krize nego u istom periodu prošle godine.
Vlasnik restorana „Enrico Panigl“ (Schönlaterngasse 11, 1010) Toni Buzančić izjavio je u seriji članaka o situaciji ugostitelja u Beču za dnevni list „Standard“ kako već dugo više nije kao što je nekada bilo. Lozančić je 1984. godine radio u restoranu „Stella di Mare“ te od 1987. do 1995. godine u poznatom „Kaffee Alt Wien“. Već 25 godina radi u Paniglu, a nekoliko godina je i vlasnik restorana.
„Prije 25 godina moj je lokal pred kraj radnog vremena pucao od ljudi i to oko četiri sata poslije ponoći. Ta su vremena prošla. Nedostaje li mi to? Naravno, itekako! Sve je prije bilo bolje – udobnije, ljepše, cijela atmosfera je bila drugačija, bilo je više snage kod ljudi, koji su trošili više novca“, rekao je Buzančić, koji je vlasnik restorana zajedno sa svojom suprugom Sanjom. Na pitanje zašto je sve drugačije, smatra da je očigledno riječ o smjeni generacija:
„Meni dolazi mnogo mladih ljudi i oni se ponašaju drugačije. Ne ostaju više do četiri ujutro. Gledaju na svoje mobitele umjesto na druge ljude. Bože, kako se prije ‘flertalo’ međusobno! Kako bih samo volio doživjeti još jednu noć kao u 90-tim godinama. I zabrana pušenja je uradila svoje. Pušači su gosti koji su udobni, konzumiraju i pričaju“.
Buzančić je izjavio kako mu pomoć države od 500 eura od apsolutno ništa ne može pomoći: „Za vrijeme zabrane kretanja po prvi puta sam dva mjeseca bio bez posla“. Politiku ne želi komentirati jer ju smatra „kazališnim komadom“, a što se ugostiteljstva općenito tiče, smatra da postoji jednostavno previše lokala: „Jedan otvori, drugi zatvori, ljudi to ni ne primjete. Postalo je normalno. Tu vidim nezdrav i vrlo inflacijski razvoj za ugostiteljstvo“.
Vlasnica bečke kavane Cafe „Amacord“ (Rechte Wienzeile 15, 1040) Dieta Eder izjavila je kako je njena kavana bila jedna od najzadimljenijih kavana u cijelom Beču. Kad je došla zabrana pušenja, došlo je do velikih minusa u prometu, ističe Eder. Ipak, Eder ne vjeruje da bi lokal pretvorila u pušački, ukoliko bi došlo do ponovne dozvole pušenja u ugostiteljstvu. Poslije zabrane kretanja poslovali su upola lošije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, ljeto bilo dosta jače nego prošlih godina.
„Kada sam otvorila lokal prije 33 godine, područje oko Naschmarkta se smatralo pomalo lošim. Savjetovano mi je da ovdje ne otvaram lokal, jer je bilo sve samo ne ‘šik’. Meni se ipak dopadalo. Tada je bilo puno manje ponude, što se broja i vrsta lokala tiče, pa je tako i konkurencija bila manja. Mi smo na početku bili lokal koji je imao puno intimniju, skoro obiteljsku i opuštenu atmosferu.“
Prije su ljudi prema riječima Eder češće „znali pretjerati i mnogo više se pilo. Možda je to zbog toga što su ljudi postali mirniji, pogotovo mladi. Ipak nije ni pametno svaki dan se opijati“.
Vlasnik jednog od najpoznatijih ugostiteljskih objekata „Zum Schwarzen Kameel“ (Bognergasse 5, 1010) Peter Friese je izjavio kako si ugostitelji trenutno ne smiju dopustiti nikakve greške. Prema Friesenu ugostitelji sada moraju puno više razmišljati i vagati između odluka. Njegova iskustva su potpuno drukčija od Lozančića i Eder:
„Radim od 1977. godine u Kameelu, kasnije sam ga preuzeo od svojih roditelja. Ne gledam nostalgično na prošlo vrijeme, jer je bilo sve samo ne bolje. To vrijeme je bilo dosta siromašnije, sve se moralo popravljati i ništa se nije moglo kupiti novo. Novac jednostavno nije bio tu, pogotovo kad se pogleda koliko je aparat za kavu koštao tada i danas“.
Friese smatra kako je za vrijeme korona krize svima postalo jasnije kako se u gradu ne događa puno kada nema ugostiteljstva. „Optimističan sam, iako rujanske brojke ne smijem usporediti s brojkama iz 2019. godine. Naravno da nam nedostaju turisti i ljudi koji rade od kuće“. Posebno smatra da se grad mora posvetiti kvalitetnom turizmu:
„To se odnosi na međunarodne luksuzne korporacije. Torbici od 5.000 eura se daje veći značaj neko ‘maloj smeđoj’ u Kameelu. PDV se vraća, a torbica dolazi Bog zna odakle i ne oporezuje se sigurno u Austriji. Ovdje se treba upitati što se može učiniti bez isključivanja ljudi. Turisti koji u jednom danu posjete Prag, Beč i Budimpeštu sigurno nisu dobra opcija“
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Kamil S. | unsplash
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login