Hrvatska
Potvrđeno: Evo od kojeg datuma Hrvatska uvodi novi sustav naplate cestarina
Novi elektronički sustav naplate cestarine bit će u funkciji najranije krajem 2024. godine, najavljuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je u javno savjetovanje uputilo obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine.
“Novi elektronički sustav naplate cestarine temelji se na odabranim tehnologijama (a ne na svim tehnologijama koje su Direktivom 2019/520 i Zakonom o cestama dozvoljene), isključuje mogućnost plaćanja cestarine u gotovini i za sva teretna vozila i motocikle uvodi obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine, a što će omogućiti slobodan prometni tok, bez zaustavljanja vozila zbog naplate cestarine”, navodi se u obrascu.
Naime, Hrvatska je kao država članica EU obvezna svoj nacionalni propis koji uređuje područje naknada koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za vozila uskladiti s Direktivom 2022/362 do 25. ožujka 2024. godine. Vlada je to upisala i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kojim je predviđeno i financiranje projekta “Elektronički sustav naplate cestarine”.
Promjena koja se postiže je novi elektronički sustav naplate cestarine u Republici Hrvatskoj, temeljen na slobodnom prometnom toku, s mikrovalnom tehnologijom na frekvenciji 5.8 GHz i tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, ističu iz Ministarstva.
Najavljuju da će se zakonom isključiti mogućnost da se korištenje autoceste plati u gotovini, što će posljedično smanjiti operativne troškove naplate cestarine.
“Sva teretna vozila i motocikli imat će obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine. Laka vozila do 3.5 tona nosivosti imat će mogućnost odabrati između korištenja uređaja u vozilu za elektroničku naplatu cestarine i prijave u sustav naplate cestarine za automatsko prepoznavanje registarskih pločica”, najavljuje se u obrascu.
Potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković već neko vrijeme najavljuje uvođenje novog, elektroničkog sustava naplate cestarine, za što je novac osiguran u NPOO-u, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 500 milijuna kuna (nešto više od 66 milijuna eura
“Sustav će biti beskontaktni, temeljen na kombinaciji dviju suvremenih tehnologija, a naplata bi trebala biti preko novijeg ENC uređaja i automatskog sustava očitanja tablica, dakle u obliku elektroničke vinjete i plaćanja bez zaustavljanja. Postojeće naplatne postaje bit će uklonjene, više neće biti rampi i velikih gužvi na naplatnim postajama. Tako bi sve trebalo biti brže. Primjerice, ručna naplata cestarine ima kapacitet od oko 200 vozila po satu, a novi sustav omogućuje prolaz i do 3000 vozila”, rekao je Butković u intervjuu objavljenom početkom ovoga mjeseca u Večernjem listu, a prenosi danas index.hr.
Pritom je podsjetio kako je prošle godine ostvaren povijesni rezultat s tri milijarde kuna naplaćene cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC). Vjeruje i kako će novi sustav naplate privući još više vozača.
“Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš’ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja”, izjavio je Butković.
U tom je intervjuu naveo kako je kao rok implementacije navedena 2025., ali i da je namjera uvesti ga i prije, “nadamo se početkom 2024. godine”.
U obrascu prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine se, pak, navodi kako će novi sustav biti “u funkciji najranije krajem 2024. godine”.
Objava obrasca prethodne procjene u e-Savjetovanju prvi je formalni korak u donošenju zakona o naplati cestarine, a javna rasprava o tom dokumentu trajat će do 7. veljače. U javnu raspravu će ići i nacrt samog prijedloga zakona, koji nakon toga treba proći vladinu i saborsku proceduru, a u obrascu se najavljuje kako se za donošenje zakona planira redovni postupak donošenja.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login