Hrvatska
Postrožilo i na granicama: Evo što možete unijeti iz BiH u Hrvatsku
Posljednji događaji na Bliskom istoku doveli su do pojačanih mjera sigurnosti u većem broju zemalja, posebice EU-a, čije članice ovih dana uvode ozbiljnije kontrole na granicama. Zbog pojačanih ilegalnih migracija i straha od potencijalnih terorističkih napada u znak osvete za stavove prema sukobu Izraela i Hamasa na Bliskom istoku, niz država članica EU-a krenuo je u suspenziju Schengena i jačanje kontrola na granicama. Italija je zbog promjene situacije u Europi i na Bliskom istoku uvela kontrolu na granici sa Slovenijom, uz obrazloženje kako je bit te mjere prevencija terorizma i organiziranog kriminala. Slovenska vlada uvela je nadzor na granicama s Hrvatskom.
Očekivano, Hrvatska će pojačati nadzor nad svojim granicama, uključujući i onu s BiH, zbog čega se putnicima skreće pozornost na dopuštene količine unosa određenih proizvoda u RH. Prema uputama, osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom u RH mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda. Putnici u zračnom prometu u RH mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje.
Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima koji ulaze u RH dopušteno je unijeti po 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića, piše večernji.ba
Po pitanju unosa duhanskih proizvoda i alkohola osobe koje žele plaćati trošarine mogu, uz uvjet da su starije od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine. Kada je riječ o hrani, pravila su značajno stroža te tako neke namirnice nije dopušteno unijeti ni u sendviču. Pravila nalažu da se iz BiH u RH uopće ne mogu unijeti meso i mlijeko te proizvodi od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Limiti su postavljeni i za voće i povrće. Iz BiH se u RH može unijeti svježeg voća i povrća, osim krumpira, do 5 kg po osobi.
Putnici iz trećih zemalja mogu u RH unijeti do 2 kg mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi iz medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja. Kada je riječ o novcu, svaka fizička osoba koja ulazi u EU ili izlazi iz EU-a i uz sebe, u prtljazi ili prijevoznom sredstvu nosi gotovinu u iznosu od 10.000 € (oko 20.000 KM) ili više, odnosno u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, obvezna je podnijeti prijavu carini.
poster
Posebnu pozornost potrebno je obratiti i na unos lijekova. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela države proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika moguće je u količini potrebnoj za liječenje najviše do 5 dana, i to uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnog lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).
Ako je riječ o osobama koje su na terapiji protiv malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne upotrebe.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
