Austrija
Porast broja zaraženih koronavirusom u Austriji, a stručnjaci tvrde: Očekivano i nema mjesta zabrinutosti
Broj zaraženih koronavirusom raste, to pokazuje nadzorna ploča SARI-ja koja pruža informacije o bolničkim prijemima s respiratornim bolestima.
“Ako vidimo da su infekcije koronom trenutačno ponovno u porastu, to je uvelike zbog novih varijanti”, objasnio je Peter Klimek, istraživač kompleksnosti, koji trenutno ne vidi razloga za veliku zabrinutost. Situacija nije iznenađujuća, rekao je Andreas Bergthaler za agenciju APA.
Klimek, istraživač iz Complexity Science Hub Vienna i Medicinskog sveučilišta u Beču, krivi nove varijante poput EG.5, također poznate kao Eris, za nedavno razbuktavanje procesa infekcije. Na međunarodnoj razini, BA.2.86, podvarijanta omikrona također nazvana Pirola, koja još nije otkrivena u Austriji, nova je snaga u procesu infekcije. Ali: “Što se tiče štete koju virus može napraviti, situacija danas više nije usporediva sa situacijom 2020. i 2021. godine”, kaže Klimek.
U fazi smo “u kojoj vidimo jasne valove infekcije svakih nekoliko mjeseci. Nakon mirnog ljeta ponovno počinje. Nove varijante su “relativno brzo pokazale relativno velika povećanja”, smatra Klimek. Međutim, teško je dati preciznije izjave, budući da praćenje više nije kao nekad “iz dobrih razloga”, odnosno smanjenog rizika.
Korona hospitalizacije nedavno su u Austriji ponovno porasle i, prema nadzornoj ploči SARI-ja, bilo je oko 155 zabilježenih bolničkih prijema u 34. kalendarskom tjednu (u usporedbi s 37 u 28. tjednu). Broj oboljelih od Covida 19 u bolnicama je na “niskoj razini” u odnosu na 2020. i 2021. godinu, rekao je Klimek. “Malo je vjerojatno da će nas sam Covid vratiti bolničkom teretu koji smo imali u prve dvije godine pandemije.” Ni to nove varijante nisu promijenile. Čak i da je virusno opterećenje zabilježeno u analizama otpadnih voda koje ukazuje na zaraze koronom bilo relativno visoko tijekom prošlih valova, to bi se u puno manjoj mjeri pretvorilo u ozbiljne bolesti.
I dalje je, kaže Klimek, što se više čimbenika rizika skupi i što je više od zadnjeg cijepljenja prošlo, to je veća vjerojatnost da ćete i sami oboljeti. Ovo je više individualna procjena rizika koju bi ovdje trebalo koristiti kao osnovu. “Samo se trebate nastaviti odgovorno nositi s tim kada imate simptome, kada kišete, kašljete.” S epidemiološke točke gledišta, nema potrebe za širokim mjerama ili propisima koji su „usmjereni na sve ljude, uključujući one koji nemaju simptome i koji nisu u redovitom bliskom kontaktu sa skupinama ljudi koje je posebno vrijedno zaštiti”.
Nošenje maski ipak je dobro kada se nalazite u situacijama u kojima se virusi također brzo prenose, primjerice u bliskom kontaktu. No, prerano je za procjenu “što nas doista čeka na jesen, primjerice u bolnicama ili domovima za starije osobe kao žarišnim točkama i rizičnim područjima”. Mjere poput pojačanog testiranja, koje se već prakticira u nekim slučajevima, mogle bi biti korisne ovdje.
Virolog Andreas Bergthaler s Medicinskog sveučilišta u Beču i Istraživačkog centra za molekularnu medicinu (CeMM) Akademije znanosti (ÖAW) također nije bio previše iznenađen. Stopa infekcije SARS-CoV-2 raste, kao što je bio slučaj svake godine u jesen – vjerojatno također potaknut početkom škole i drugim čimbenicima, rekao je Bergthaler.
S više od 40 posto u posljednjih nekoliko tjedana, varijanta Eris bila je dominantna varijanta u Austriji i mnogim drugim zemljama. “Nema dokaza da je ova varijanta fundamentalno opasnija od drugih varijanti.” U izoliranim slučajevima, međutim, opet su vjerojatni teži tijek s povećanom učestalošću infekcije. “Velika je razlika u odnosu na 2020. godinu što je imunološki sustav većine ljudi sada dobro istreniran cijepljenjem ili prirodnim infekcijama, zbog čega se može očekivati mali broj teških oblika bolesti u populaciji. Osim toga, možemo bolje procijeniti rizik od Covida , iako još uvijek postoje važna pitanja bez odgovora, posebno u vezi s postvirusnim problemima kao što je Long Covid.”
Pirola varijanta bi i dalje mogla igrati ulogu u budućnosti, “ali postoje neki dokazi da je ova varijanta manje zarazna nego što se pretpostavlja i nema tako snažna imunološka svojstva.” Osim toga, cjepivo prilagođeno dominantnoj varijanti Omicron XBB.1.5 također bi “relativno dobro” pokrilo Pirolu. Trenutačno nema “velikog potencijala za uzbuđenje”: “Virus se mijenja, imamo imunitet, ujedno ide zima i povećavat će se broj infekcija.”
Austrija
Hrvata u Austriji “udario” vozač s čak 3,82 promila
U 17.30 vozač iz Austrije (37) s čak 3,82 promila alkohola u krvi je u Schardenbergu uletio u nadolazeći trak i autom se zabio u kombi u kojem je bio Hrvat (54) iz Schärdinga. Oba vozača su ozlijeđena, a automobili su oštećeni.
37-godišnjak iz Schardenberga vozio je svoj automobil u mjestu Suben na federalnoj cesti B149 u ponedjeljak u 17.30 sati. U isto vrijeme, 54-godišnji Hrvat iz okruga Schärding vozio je dostavno vozilo iz Subena prema A8. 37-godišnjak je na ravnom dijelu ceste prešao u suprotni trak i zabio se u drugo vozilo.
54-godišnjak je potom izletio s kolnika, kombi se prevrnuo i završio na boku. U jarku se zaustavio i 37-godišnjak.
Prema izjavama svjedoka, vozač automobila prije nesreće nekoliko je puta opasno prešao u nadolazeći trak. Također je u kružnom toku vozio gotovo ravno, a svjedok je već prije nesreće hitno zvao policiju zbog opasnog stila vožnje vozača.
Provedeni alkotest nad 37-godišnjakom bio je pozitivan. Oba vozača su zadobile ozljede neutvrđenog stupnja i hitna pomoć ih je prevezla u kliniku Schärding nakon prve pomoći liječnika hitne pomoći. Oba vozila su totalno uništena. Dok je trajalo snimanje nesreće, B149 je bio potpuno zatvoren.
Od ovog mjeseca u Austriji su na snazi zimski uvjeti na cestama.
Austrija
Austrija: Najvažniji brojevi za hitne slučajeve na jednom mjestu
Europski pozivni broj za hitne slučajeve: 112
Brojevi za hitne slučajeve u Austriji:
- Vatrogasci: 122
- Policija: 133
- Služba za spašavanje: 144
Službe za hitne slučajeve u slučaju nezgoda u Austriji:
- Austrijski auto-moto klub ÖAMTC: 120
- Austrijski auto-moto klub ARBÖ: 123
Austrijska gorska služba spašavanja: 140
Austrija
Zimska oprema na austrijskim cestama
Zimska oprema za osobne automobile
U razdoblju od 1. studenog do 15. travnja u Austriji je obavezna zimska oprema. Vozilo mora biti opremljeno zimskim gumama na sva četiri kotača ili lancima za vožnju po snijegu na barem dva pogonska kotača.
Zimske gume u Austriji smatraju se zimskom opremom samo ako imaju oznaku s natpisom „M+S“ i ako dubina gaznog sloja iznosi više od 4 mm. To se također odnosi na cjelogodišnje gume i gume s čavlima.
Lanci za snijeg dopušteni su samo ako je cesta potpuno ili gotovo potpuno prekrivena snijegom ili ledom. Nošenje lanaca za snijeg nije obavezno, ali se preporučuje kada putujete u visoke alpske planine. Ako je prometnim znakom „obavezni lanci za snijeg“ propisana njihova upotreba, oni moraju biti pričvršćeni na pogonske kotače svih vozila. Stoga molimo prije početka vožnje provjerite vremenske uvjete i aktualne dojave prometnog servisa.