Austrija
Porast broja zaraženih koronavirusom u Austriji, a stručnjaci tvrde: Očekivano i nema mjesta zabrinutosti
Broj zaraženih koronavirusom raste, to pokazuje nadzorna ploča SARI-ja koja pruža informacije o bolničkim prijemima s respiratornim bolestima.
“Ako vidimo da su infekcije koronom trenutačno ponovno u porastu, to je uvelike zbog novih varijanti”, objasnio je Peter Klimek, istraživač kompleksnosti, koji trenutno ne vidi razloga za veliku zabrinutost. Situacija nije iznenađujuća, rekao je Andreas Bergthaler za agenciju APA.
Klimek, istraživač iz Complexity Science Hub Vienna i Medicinskog sveučilišta u Beču, krivi nove varijante poput EG.5, također poznate kao Eris, za nedavno razbuktavanje procesa infekcije. Na međunarodnoj razini, BA.2.86, podvarijanta omikrona također nazvana Pirola, koja još nije otkrivena u Austriji, nova je snaga u procesu infekcije. Ali: “Što se tiče štete koju virus može napraviti, situacija danas više nije usporediva sa situacijom 2020. i 2021. godine”, kaže Klimek.
U fazi smo “u kojoj vidimo jasne valove infekcije svakih nekoliko mjeseci. Nakon mirnog ljeta ponovno počinje. Nove varijante su “relativno brzo pokazale relativno velika povećanja”, smatra Klimek. Međutim, teško je dati preciznije izjave, budući da praćenje više nije kao nekad “iz dobrih razloga”, odnosno smanjenog rizika.
Korona hospitalizacije nedavno su u Austriji ponovno porasle i, prema nadzornoj ploči SARI-ja, bilo je oko 155 zabilježenih bolničkih prijema u 34. kalendarskom tjednu (u usporedbi s 37 u 28. tjednu). Broj oboljelih od Covida 19 u bolnicama je na “niskoj razini” u odnosu na 2020. i 2021. godinu, rekao je Klimek. “Malo je vjerojatno da će nas sam Covid vratiti bolničkom teretu koji smo imali u prve dvije godine pandemije.” Ni to nove varijante nisu promijenile. Čak i da je virusno opterećenje zabilježeno u analizama otpadnih voda koje ukazuje na zaraze koronom bilo relativno visoko tijekom prošlih valova, to bi se u puno manjoj mjeri pretvorilo u ozbiljne bolesti.
I dalje je, kaže Klimek, što se više čimbenika rizika skupi i što je više od zadnjeg cijepljenja prošlo, to je veća vjerojatnost da ćete i sami oboljeti. Ovo je više individualna procjena rizika koju bi ovdje trebalo koristiti kao osnovu. “Samo se trebate nastaviti odgovorno nositi s tim kada imate simptome, kada kišete, kašljete.” S epidemiološke točke gledišta, nema potrebe za širokim mjerama ili propisima koji su „usmjereni na sve ljude, uključujući one koji nemaju simptome i koji nisu u redovitom bliskom kontaktu sa skupinama ljudi koje je posebno vrijedno zaštiti”.
Nošenje maski ipak je dobro kada se nalazite u situacijama u kojima se virusi također brzo prenose, primjerice u bliskom kontaktu. No, prerano je za procjenu “što nas doista čeka na jesen, primjerice u bolnicama ili domovima za starije osobe kao žarišnim točkama i rizičnim područjima”. Mjere poput pojačanog testiranja, koje se već prakticira u nekim slučajevima, mogle bi biti korisne ovdje.
Virolog Andreas Bergthaler s Medicinskog sveučilišta u Beču i Istraživačkog centra za molekularnu medicinu (CeMM) Akademije znanosti (ÖAW) također nije bio previše iznenađen. Stopa infekcije SARS-CoV-2 raste, kao što je bio slučaj svake godine u jesen – vjerojatno također potaknut početkom škole i drugim čimbenicima, rekao je Bergthaler.
S više od 40 posto u posljednjih nekoliko tjedana, varijanta Eris bila je dominantna varijanta u Austriji i mnogim drugim zemljama. “Nema dokaza da je ova varijanta fundamentalno opasnija od drugih varijanti.” U izoliranim slučajevima, međutim, opet su vjerojatni teži tijek s povećanom učestalošću infekcije. “Velika je razlika u odnosu na 2020. godinu što je imunološki sustav većine ljudi sada dobro istreniran cijepljenjem ili prirodnim infekcijama, zbog čega se može očekivati mali broj teških oblika bolesti u populaciji. Osim toga, možemo bolje procijeniti rizik od Covida , iako još uvijek postoje važna pitanja bez odgovora, posebno u vezi s postvirusnim problemima kao što je Long Covid.”
Pirola varijanta bi i dalje mogla igrati ulogu u budućnosti, “ali postoje neki dokazi da je ova varijanta manje zarazna nego što se pretpostavlja i nema tako snažna imunološka svojstva.” Osim toga, cjepivo prilagođeno dominantnoj varijanti Omicron XBB.1.5 također bi “relativno dobro” pokrilo Pirolu. Trenutačno nema “velikog potencijala za uzbuđenje”: “Virus se mijenja, imamo imunitet, ujedno ide zima i povećavat će se broj infekcija.”
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
